LJETO, VODE I ZDRAVLJE
 
 
Budući da pripadamo dijelu čovje- čanstva koji boravi u takozvanom umjerenom pojasu, ljeto većinu podsjeća na doba godišnjih odmora. Iako smišljen radi povećanja produktivnosti, godišnji odmor vrlo je važan za očuvanje ili čak unapređenje zdravlja. U vremena stvarnih i izmišljenih kriza mnogi ga kori- ste u vrlo skraćenom obliku ili ga uopće ne koriste. Pritom, osim što štete sebi, štete i svojim najdražima, svojoj djeci. Društveno ili javno organiziranje ljetovanja za djecu ima zanemariv obuhvat. No, optimizma radi, što reći o ljetnom odmoru, naročito onom vezanom za vode.
 
 
 
Većina želi boravak na moru, mnogi će se zadovoljiti jezerima ili rijekama, neki po- sebnim (često ljekovitim) vodama, a neki barem bazenima. Osobe treće dobi griješe kad se bez zdravstvenih razloga lišavaju blagodati voda.
 
 
 
Najkraće, evo zašto i kako vode djeluju blagodatno ili ljekovito (misli se isključivo na čiste, odnosno zdravstveno pogodne):
  • toplinski – s obzirom na razliku između temperature okoline (naročito ako je veća od tjelesne) i temperature tijela, vode za kupanje vrlo su osvježavajuće; one koje izviru s povećanom temperatu- rom najčešće se koriste u odgovaraju- ćim lječilištima;
  • mehanički – one »mirne« idealne su za plivanje (vrlo zdrav način poboljšanja kondicije organa za kretanje) ili samo plutanje, a one »pokretne« zahtijevaju veći oprez, dok one »umjetne« mogu imati uređaje za podvodnu masažu;
  • kemijski – one »slatke« u odnosu na kožu uglavnom su neutralne, one »sla- ne« blago su ljekovite, one »ljekovite« (sumporne, jodne, radioaktivne, bogate CO2 , fosilne ili naftne...) najčešće se ko- riste u odgovarajućim lječilištima;
  • psihološki – svako uranjanje i opuštanje u vodi, osim fiziološkog, ima od blagog do značajno blagodatnog psihološkog djelovanja (ne kaže se bez razloga da se kupanje u kadi ne može zamijeniti »tuš- kabinom«).
 
 
 
Nekoliko razloga za liječenje vodom ili »hi- droterapiju« (neovisno o godišnjem dobu):
  • – ozljede mekih tkiva, stanja nakon prijeloma,
  • – križobolja, kontrakture zglobova, mišićni grčevi, reumatske bolesti,
  • – anksioznost, tenzija, psihički problemi.
Nažalost, postoje bolesti i stanja kada ku- panje u rekreacijske svrhe nije preporučlji- vo ili je čak zabranjeno:
  • – poremećaji rada srca i disanja,
  • – opasnost od krvarenja (veliki hematomi),
  • – dermatološke bolesti (promjene na koži),
  • – kod dijabetesa izbjegavati umakanje nogu u vruću vodu i omatanje cijelog tijela,
  • – namakanje u vrućoj vodi i sauna ne preporučuju se osobama s dijabetesom, multiplom sklerozom, visokim ili niskim krvnim tlakom, starijim osobama i djeci.
 
 
 
Općenito, sve osobe – kronični bolesnic ili na drugi način narušenog zdravlja, pri je odlaska na godišnji odmor trebaju se savjetovati sa svojim liječnikom (vrijedi za sva godišnja doba). Na kraju, budući da čovjek nije vodeno biće, nekoliko poruka:
  • Skakanje u (plitku) vodu opasno je, nikad na »pun želudac« (dobro je, barem na odmoru, izbjegavati »pun želudac« – jest češće i manje).
  • Ronjenje nije bez opasnosti, sigurnije je u društvu.
  • Plivanje predaleko od obale (riječne ma tice i virovi) može biti opasno, sigurnije je u društvu.
  • Spavanje na pomagalima za plutanje (zračni jastuci i sl.) nije pametno.
  • Duži boravak u prehladnoj vodi nije zdrav.
  • Ljubitelji susreta s »vodenim stanovnicima« koji mogu biti otrovni trebaju proučit odgovarajuća osnovna uputstva.
Sve to i mnogi drugi izazovi »odmora uz vodu, na vodi, u vodi i pod vodom« kad su djeca u pitanju zahtijevaju dvostruki oprez Pored svega, treba učiniti sve da naši naj mlađi barem dio ljetnih praznika provedu negdje gdje ima voda, oni to bez pretjeriva nja obožavaju.
 
 
Vladimir Smešny, dr. med.