LJETO, VODE I ZDRAVLJE |
| |
| |
Budući da pripadamo dijelu čovje-
čanstva koji boravi u takozvanom
umjerenom pojasu, ljeto većinu
podsjeća na doba godišnjih odmora. Iako
smišljen radi povećanja produktivnosti,
godišnji odmor vrlo je važan za očuvanje
ili čak unapređenje zdravlja. U vremena
stvarnih i izmišljenih kriza mnogi ga kori-
ste u vrlo skraćenom obliku ili ga uopće ne
koriste. Pritom, osim što štete sebi, štete i
svojim najdražima, svojoj djeci. Društveno
ili javno organiziranje ljetovanja za djecu
ima zanemariv obuhvat. No, optimizma
radi, što reći o ljetnom odmoru, naročito
onom vezanom za vode. |
| |
| |
|
| |
| Većina želi boravak na moru, mnogi će
se zadovoljiti jezerima ili rijekama, neki po-
sebnim (često ljekovitim) vodama, a neki
barem bazenima. Osobe treće dobi griješe
kad se bez zdravstvenih razloga lišavaju
blagodati voda. |
| |
| |
|
| |
Najkraće, evo zašto i kako vode djeluju
blagodatno ili ljekovito (misli se isključivo
na čiste, odnosno zdravstveno pogodne):
- toplinski – s obzirom na razliku između
temperature okoline (naročito ako je
veća od tjelesne) i temperature tijela,
vode za kupanje vrlo su osvježavajuće;
one koje izviru s povećanom temperatu-
rom najčešće se koriste u odgovaraju-
ćim lječilištima;
- mehanički – one »mirne« idealne su za
plivanje (vrlo zdrav način poboljšanja
kondicije organa za kretanje) ili samo
plutanje, a one »pokretne« zahtijevaju
veći oprez, dok one »umjetne« mogu
imati uređaje za podvodnu masažu;
- kemijski – one »slatke« u odnosu na
kožu uglavnom su neutralne, one »sla-
ne« blago su ljekovite, one »ljekovite«
(sumporne, jodne, radioaktivne, bogate
CO2
, fosilne ili naftne...) najčešće se ko-
riste u odgovarajućim lječilištima;
- psihološki – svako uranjanje i opuštanje
u vodi, osim fiziološkog, ima od blagog
do značajno blagodatnog psihološkog
djelovanja (ne kaže se bez razloga da se
kupanje u kadi ne može zamijeniti »tuš-
kabinom«).
|
| |
| |
|
| |
Nekoliko razloga za liječenje vodom ili »hi-
droterapiju« (neovisno o godišnjem dobu):
- – ozljede mekih tkiva, stanja nakon prijeloma,
- – križobolja, kontrakture zglobova, mišićni grčevi, reumatske bolesti,
- – anksioznost, tenzija, psihički problemi.
Nažalost, postoje bolesti i stanja kada ku-
panje u rekreacijske svrhe nije preporučlji-
vo ili je čak zabranjeno:
- – poremećaji rada srca i disanja,
- – opasnost od krvarenja (veliki hematomi),
- – dermatološke bolesti (promjene na koži),
- – kod dijabetesa izbjegavati umakanje nogu u vruću vodu i omatanje cijelog tijela,
- – namakanje u vrućoj vodi i sauna ne preporučuju se osobama s dijabetesom, multiplom sklerozom, visokim ili niskim krvnim tlakom, starijim osobama i djeci.
|
| |
| |
|
| |
Općenito, sve osobe – kronični bolesnic
ili na drugi način narušenog zdravlja, pri
je odlaska na godišnji odmor trebaju se
savjetovati sa svojim liječnikom (vrijedi za
sva godišnja doba).
Na kraju, budući da čovjek nije vodeno
biće, nekoliko poruka:
- Skakanje u (plitku) vodu opasno je, nikad na »pun želudac« (dobro je, barem na odmoru, izbjegavati »pun želudac« – jest češće i manje).
- Ronjenje nije bez opasnosti, sigurnije je u društvu.
- Plivanje predaleko od obale (riječne ma tice i virovi) može biti opasno, sigurnije je u društvu.
- Spavanje na pomagalima za plutanje (zračni jastuci i sl.) nije pametno.
- Duži boravak u prehladnoj vodi nije zdrav.
- Ljubitelji susreta s »vodenim stanovnicima« koji mogu biti otrovni trebaju proučit odgovarajuća osnovna uputstva.
Sve to i mnogi drugi izazovi »odmora uz
vodu, na vodi, u vodi i pod vodom« kad su
djeca u pitanju zahtijevaju dvostruki oprez
Pored svega, treba učiniti sve da naši naj
mlađi barem dio ljetnih praznika provedu
negdje gdje ima voda, oni to bez pretjeriva
nja obožavaju. |
| |
| |
| Vladimir Smešny, dr. med. |
| |
 |
| |