Zdravlje bez lijekova

NAŠE TIJELO TRAŽI KRETANJE

Naše je tijelo stvoreno za kretanje, jer bez kretanja ono propada, obolijeva i osuđeno je na umiranje. Stalno sjedenje ili ležanje šteti našem zdravlju. Svatko od nas iskusio je da nakon prisilnog ležanja, primjerice, zbog bolesti, nakon ozdravljenja i ustajanja iz kreveta osjeća malaksalost mišića, nesigurnost u kretanju i stajanju. Sportaši – već i samo nekoliko dana bez treninga – gube snagu i efikasnost.

Nikakvi lijekovi, vitamini i minerali, hrana ili kirurški zahvati ne mogu nadomjestiti potrebu našega tijela za kretanjem. Nažalost, za tjelesnu neaktivnost mnogi pronalaze izgovor u nedostatku vremena. Ali, kako moramo pronaći vrijeme za jelo i spavanje, isto tako bismo trebali izdvojiti vrijeme za tjelesnu aktivnost. Koliko vremena provodimo na poslu sjedeći, to bismo, planski, trebali nadoknađivati tjelesnom aktivnošću.

Samodisciplina

Kao i u svemu drugom što obavljamo, tako i kod tjelesne aktivnosti moramo imati razvijenu samodisciplinu i dobar vremenski raspored. Bez napora i odricanja nema vježbanja, a površnost vodi u neuspjeh. Mnogi su pokušali vježbati, ali su ubrzo odustali jer nisu prihvatili napor, odvojeno vrijeme, upornost i sporo dolaženje do cilja. Znanstvenici sa sveučilišta u Kaliforniji savjetuju da se za početak vježbanja odvoji samo nekoliko minuta, a onda – iz dana u dan – vrijeme tjelesne aktivnosti povećava za nekoliko minuta – sve dok se ne dostigne 30 minuta vježbanja – svaki dan. Dakako, navedeno je lakše reći nego provesti u djelo. Mnogi koji su poslušali navedeni recept tjelesne aktivnosti, vrlo brzo su odustali – pronalazeći stotinu »opravdanih« razloga. Iako tjelesne aktivnosti što ih stručnjaci predlažu i nisu odviše naporne – hodanje po ravnici i uzbrdici, penjanje uza stepenice, vožnja sobnog ili cestovnog bicikla, razne igre s loptom, gimnastičke vježbe i sl. – većina ljudi ih ne prihvaća. Onima koji nikada nemaju vremena za vježbanje stručnjaci savjetuju da odabrane vježbe provode više puta na dan, ali kroz kraće vrijeme. Tako se ističe da se isti rezultati postižu vježbanjem tri puta po deset minuta kao i vježbanjem od pola sata. Također se naglašava da lagana i umjerena tjelesna aktivnost smanjuje rizik od koronarne bolesti isto kao i intenzivno vježbanje.

Više vježbanja – više zdravlja

Iako je točno da već pola sata dnevne tjelesne aktivnosti pridonosi zdravlju, liječnici danas ističu da od dužeg vježbanja imamo više koristi za naše zdravlje. Tako se, za zdravo srce i krvožilni sustav, preporučuje sat vremena dnevne tjelesne aktivnosti. Ako vam se vježbanje od 60 minuta čini predugim, razlomite ga na nekoliko etapa. Činjenica je da intenzivna tjelesna aktivnost produžava život. Međutim, danas liječnici, ipak, preporučuju umjereno vježbanje.

Piti dovoljno vode

Prilikom svake pojačane tjelesne aktivnosti ljudsko tijelo se znoji, čime se može smanjiti volumen krvi u tijelu. Nedostatak vode u organizmu izaziva umor, probleme s koordinacijom i grčeve u mišićima. Stotinu puta vidjeli smo kako sportaši piju vodu jer im ona ublažava napore kojima su izloženi i vraća snagu u mišiće. Da bi se izbjegla dehidracija organizma, vodu je potrebno piti prije, za vrijeme i nakon pojačane tjelesne aktivnosti. Vodu pijemo i prije nego osjetimo žeđ, jer je ona posljednji alarm da nam prijeti opasna dehidracija. Prije nekoliko godina u nas se provodila akcija – osam čaša vode na dan (oko 2 litre) što, otprilike, odgovara našim dnevnim potrebama. Međutim, dnevna količina vode nije za svaki organizam jednaka jer ovisi o težini tijela, naporima kojima je ono izloženo, klimatskim prilikama, vrsti posla koji se obavlja, zdravstvenom stanju organizma itd.

Svakodnevne aktivnosti pretvorimo u vježbanje

Najnovija znanstvena istraživanja pokazuju da je i svakodnevno obavljanje određenih tjelesnih aktivnosti korisno za naše zdravlje kao i primjena ciljanih tjelesnih vježbi.

Evo nekoliko primjera: koristite li javni gradski prijevoz, siđite jednu stanicu prije određenog mjesta dolaska i ostatak puta prijeđite pješke, koristite li prijevoz vlastitim osobnim automobilom, ne parkirajte se do ulaza u mjesto odredišta, već malo dalje, kako biste dio puta pješačili, sretnete li prijatelja ili znanca i želite malo duže popričati, razgovarajte hodajući, a ne stojeći na mjestu, ako je vaše radno mjesto sjedeće, kad god vam je moguće ustanite i krećite se, ili u sjedećem položaju gimnasticirajte dvije, tri minute, ako se vaš stan nalazi do šestog (pa i sedmog) kata, ne koristite dizalo, već hodajte stubama, a ako je zgrada višekatna, penjanje do stana podijelite u dva dijela – dizalom i pješačenjem, u trgovinu u blizini vašeg stana ne odlazite automobilom, već pješice, navečer, nakon večere, izvedite psa u šetnju ako ga i nemate, ako u stanu vodite duži telefonski razgovor, činite to hodajući, a ne sjedeći. Uvijek imajte na umu da svako kretanje ili razgibavanje tijela koristi zdravlju. Međutim, valja znati da svako tjelesno opterećenje mora biti u skladu sa životnom dobi i općim psihofizičkim stanjem tijela. Ne može bolestan čovjek vježbati kao onaj zdrav ili osoba starije dobi kao mladac.

Borislav Ostojić