Bolesti vena |
| |
KRVOTOK SA ZAPREKAMA |
| |
Iako je građa vena slična
građi arterija, njihova je
stijenka neznatno tanja,
a mišićni sloj vrlo slab.
Venski sustav donjih udova
sastoji se od površinskih
(u koži i potkožnom
tkivu) i dubinskih vena
(smještenih u mišićima) te
tzv. komunicirajućih vena
koje povezuju oba sustava.
U osoba sa zdravim
venama 90% protoka
krvi odvija se u dubokim
venama, a samo 10% u
površinskim. |
| |
| |
| Iako je građa vena slična
građi arterija, njihova je
stijenka neznatno tanja,
a mišićni sloj vrlo slab.
Venski sustav donjih udova
sastoji se od površinskih
(u koži i potkožnom
tkivu) i dubinskih vena
(smještenih u mišićima) te
tzv. komunicirajućih vena
koje povezuju oba sustava.
U osoba sa zdravim
venama 90% protoka
krvi odvija se u dubokim
venama, a samo 10% u
površinskim. |
| |
| |
| Crvenkasta mreža |
| |
Teleangiektazije su trajno proširene
male krvne žile (arteriole, kapilare, venule).
Imaju izgled linije ili mreže, a boja im
je crvenkasta. Mogu biti pojedinačne ili u
većem broju. Ako su prisutne u većem broju
na određenom području, nastaje upala
kože s posljedičnim crvenilom te osjećajem
laganog svrbeža ili žarenja.
Obično se vide kod osoba koje su
duže vrijeme bile izložene suncu ili vjetru,
u sklopu nekih kožnih i sistemskih bolesti,
a mogu nastati i kao posljedica djelovanja
hormona na stijenke krvnih žila, tijekom
menstruacije, trudnoće, menopauze ili
zbog hormonalnih poremećaja. Liječe se
elektrokoagulacijom ili laserom. Kod tvrdokornih
promjena postupak se mora ponavljati
više puta. |
| |
| |
| Od otoka do rane |
| |
| Varikoziteti ili prenabrekle žile cilindrična
su ili ampularna proširenja vena,
ponajviše na donjim ekstremitetima. Učestalost
im je od 15 do 60% u srednjoj životnoj
dobi, a raste sa starenjem. Češće
se javljaju kod žena, obično za vrijeme
trudnoće ili u menopauzi, ali se mogu javiti
i u pubertetu. Dijele se na primarne i
sekundarne. |
| |
| |
|
| |
| Primarni varikoziteti najčešće se
nasljeđuju i često nastaju zbog urođene
slabosti vezivnog tkiva, što se tijekom života
manifestira slabošću venske stijenke
i oštećenjem zalistaka. Isto tako, određenu
ulogu imaju konstitucijski čimbenici i urođene
promjene na zaliscima.
Sekundarni varikoziteti nastaju zbog
oštećenja zalistaka dubinskih vena. Iz tih
vena krv teče u površinski venski sustav te
se površinske vene prošire i nastaju sekundarni
varikoziteti. Najčešće su posljedica
tromboze u sustavu dubokih vena (flebotromboze),
tumora, ozljede, prirođenih ili
stečenih arterio-venskih fistula.
Nastanku varikoziteta kod žena pogoduje
uzimanje kontraceptiva te trudnoća,
obično u prvom trimestru, kada zbog povećane
koncentracije hormona (progesteron)
dolazi do relaksiranja stijenke vena,
nakupljanja tekućine i povećanja volumena
krvi, ali i nakon šestog mjeseca trudnoće,
kada zbog povećane maternice dolazi do
pritiska na trbušne vene.
Bolesnici s proširenim venama pate od
različitih tegoba: umora nogu, grčeva po
noći, probadajućih bolova, oteklina glež
njeva. Te se tegobe pojačavaju nakon dugotrajnijeg
stajanja, po toplom i sparnom
vremenu, prije menstruacije te kod osoba
sa spuštenim svodovima stopala, a smanjuju se i nestaju nakon hodanja ili podizanja
nogu u vodoravni položaj. Komplikacije
varikoznih vena jesu krvarenje nakon ozljede,
upale površinskih vena te nastanak
rane na potkoljenici. |
| |
| |
| Teške noge |
| |
Dugotrajno povišenje tlaka u venama
uzrokuje razne kliničke manifestacije na
donjim udovima, ovisno o težini i trajanju
oštećenja venske cirkulacije.
Prvi stadij uključuje pojavu proširenja
manjih vena i otoka, prvenstveno oko gležnjeva.
Otok se tijekom noći povuče. Bolesnici
imaju osjećaj težine u nogama te
grčeve u potkoljenicama. Komplikacija u
tom stadiju pojava je upale površinskih ili
dubokih vena.
U drugom stadiju, pored otoka i proširenja
vena, dolazi do pojave smeđastih
pigmentacija kože, i to u predjelu gležnja
i donje trećine potkoljenice, uz povećanu
sklonost upali kože. Komplikacija koja
može nastati u tom stadiju jest upala površinskih
varikoziteta.
Treći stadij uključuje otvaranje rane u
području zahvaćene
krvne žile. Najčešće su
komplikacije tog stadija
bakterijske infekcije
otvorene rane. |
| |
| |
| Tvrda kao
olovka |
| |
| Riječ je o upali stijenke
površinskih vena
te nastanku tromba u
pojedinim segmentima
s popratnom boli zahvaćenog
dijela vene.
Najčešće pogađa žene i osobe starije životne
dobi.
Čimbenici koji pogoduju nastanku
tromba jesu proširene vene, dugotrajno
mirovanje, zatajivanje srca, oštećenje stijenke
vene, stanja pojačanog zgrušavanja
krvi, kontracepcija, maligni tumori, kortikosteroidni
lijekovi.
Zahvaćena vena obično je tvrda poput
olovke, a koža iznad nje je otečena, crvenkastosmeđe
boje. Obično je izražena bol
zahvaćene žile, uz povišenje tjelesne temperature.
Liječi se lokalnom primjenom heparinskih
pripravaka uz primjenu elastičnih zavoja
ili čarapa. Preporuča se kretanje. Život
nije ugrožen jer se tromb ne može odvojiti
od stijenke upaljene vene i uzrokovati
komplikacije (plućnu emboliju). |
| |
| |
| Od vježbi do operacije |
| |
| Postupak kod dijagnostike venskih
bolesti uključuje uzimanje anamneze i
pregled, a nakon toga primjenjuju se neinvazivne
Doppler – tehnike i angiografija.
Liječenje uključuje:
• opće mjere: smanjenje tjelesne mase,
jačanje mišića potkoljenice vježbanjem,
korekciju spuštenih stopala (nošenje
ortopedskih uložaka), izbjegavanje dugotrajnog
stajanja i sjedenja, osobito
kod nasljedne sklonosti,
• nošenje kompresivnih zavoja i čarapa
(elastična čarapa preporuča se kod
blažih venskih smetnji, a elastični zavoj
kod težih),
• liječenje sklerozantnim sredstvima,
• kirurški zahvat |
| |
| |
|
| |
| Za prevenciju i kvalitetan
život s proširenim venama preporuča
se umjereno hodanje,
izbjegavanje stajanja ili sjedenja,
naročito s prebačenim nogama,
održavanje primjerene
tjelesne težine, umjerena tjelesna
aktivnost, plivanje tijekom
ljeta, izbjegavanje nošenja tijesne
odjeće, obuće i čarapa.
Treba znati da se vene ne smiju
masirati niti sunčati! |
| |
| |
| Dr.sc. Ivana Ručević, dr.med. |
| |
 |
| |