Ljepota

LJEPOTA I ZDRAVLJE

Da bi se dva općepoznata pojma stavila u odnos, nije na odmet (ponovno) odrediti ih. Hrvatski enciklopedijski rječnik kaže: »ljepota« – ono što se sviđa oku, divota, krasota, ono što izaziva osjećaj divljenja i zadovoljstva; »zdravlje« – dobro fizičko i psihičko stanje, dobro stanje općenito. Namjerno se ne koristi uobičajena odrednica Svjetske zdravstvene organizacije jer ljepota svoje »svjetsko tijelo« nema. Bilo bi zanimljivo usporediti izdvajanja za ljepotu i ona za zdravlje, no možda se toga sjete oni koji se bave ekonomikom zdravlja.

Da je osjećaj za lijepo znatnim dijelom urođen, svjedoče mala djeca koja i samostalno dijele ono što susreću oko sebe na lijepo, ružno ili ono bez osobitosti. Svojevrsni problemi nastaju kad predmet ocjenjivanja postanu dijelovi vlastitog tijela, odnosno vlastita pojava u cjelini.

Ljudska vrsta pravi razliku po spolu, tako da je »lijepo« pretežno namijenjeno ženskom (»ljepšem«) spolu (misli se na značajnu većinu koja iskazuje privlačnost prema suprotnom spolu). Ocjenjivanje ljepote temelji se na općim odrednicama i na onim po kojima se međusobno razlikujemo (»ukusi su različit«). Opće odrednice slijede kulturološke, etničke do rasnih razlika, tako da je stvarno univerzalnih relativno malo.

Većina odraslih zna da problem doživljaja vlastite ljepote kod njihove djece, pogotovo u pubertetu, može biti jako naglašen. Pitanje je da li, u želji odgovornog roditeljstva, znaju kako pomoći. Svojedobno je, u sklopu naglaska na »primarnu zdravstvenu zaštitu«, školska medicina trebala biti koordinator rješavanja svih vrsta razvojnih tegoba. Danas to sve više »pada na leđa« obiteljskoj medicini (koja je prvo »poduzetnik«, onda »porezni obveznik« i »ugovorni partner«, pa liječnik kronično bolesne treće dobi ...).

Vladimir Smešny, dr.med.