MENTALNO ZDRAVLJE

Što je to psihomotorni razvoj?

Uvažavajući psihobiološki model osobnosti, sastoji se od: 1. temperamenta (velikim dijelom nasljedno uvjetovan) i 2. karaktera (većim se dijelom oblikuje pod utjecajem okoline; naglasak na ranom odnosu majka – dijete). Svjetska zdravstvena organizacija, od ukupno 21 cilja projekta »Zdravlje za sve u XXI. stoljeću«, mentalno zdravlje stavlja na visoko šesto mjesto i kaže: do 2020. godine treba unaprijediti psihosocijalno stanje i učiniti dostupnom zaštitu ljudi s problemima s mentalnim zdravljem. Posebno treba: 1. znatno smanjiti prevalenciju i štetne utjecaje na mentalno zdravlje, a povećati sposobnost ljudi da se i sami nose sa stresnim životnim događajima te 2. smanjiti stopu samoubojstava za najmanje jednu trećinu... Mentalno zdravlje ili, popularnije rečeno, duševno zdravlje od pamtivijeka je zasebno i pomalo izdvojeno područje zaštite zdravlja. To je jedno od rijetkih područja ljudskog zdravlja kojim se bave dvije djelatnosti. Osim medicine, najčešće preko specijalnosti koju zovemo psihijatrija (»liječenje duše«), tu je i psihologija (»znanje o duši«), odvojena i »otrgnuta« od medicine, smještena u porodicu »društvenih znanosti«. Prije nekoliko godina provedena anketa na području Primorsko- goranske županije (kvalitativno istraživanje – odgovor na pitanje: »Koji je zdravstveni problem, po vašem mišljenju, najviše zapostavljen?«) dala je za mnoge iznenađujući rezultat: duševno zdravlje, koje uključuje i bolesti ovisnosti – alkoholizam i ovisnosti o drogama, na prvom je mjestu.

Budući da je riječ »mentalno« tuđica, što kaže Hrvatski enciklopedijski rječnik?

Mentalno zdravlje – stanje dobre čuvstvene i socijalne prilagodbe; Mentalna higijena – grana medicine koja se bavi sprječavanjem duševnih poremećaja i čuvanjem duševnog zdravlja; Mentalna bolest – poremećaj na planu doživljavanja i / ili ponašanja, funkcionalnog i organskog podrijetla, koji zahtijeva psihijatrijsku intervenciju.

Nekoliko najčešćih zabluda (ništa od sljedećeg nije istina):

Mentalni poremećaji nisu istinski zdravstveni problemi, kao srčane bolesti i šećerna bolest – oni su poremećaji ličnosti; Ljudi s teškim mentalnim bolestima, kao što je shizofrenija, često su nasilni i opasni; Ljudi s manično-depresivnim poremećajem opasno su nepredvidivi i obično su izolirani od društva. Mentalna bolest meni se ne može dogoditi.

Nažalost, s druge strane, istina je: »Samoubojstvo često predstavlja tragičnu posljedicu izostanka prepoznavanja i liječenja ozbiljnih mentalnih bolesti.« Uvijek treba naglasiti: »Što je s djecom i mladima?« Dvije zabrinjavajuće ocjene struke: Mentalno zdravlje djece i adolescenata jedan je od prioriteta za akciju na području zaštite mentalnog zdravlja, zbog sve većeg broja zlostavljane, zanemarivane, traumatizirane djece. Također, postoji problem obiteljskog nasilja (pitanje i mentalnog zdravlja žena).

Mentalno zdravlje djece i mladeži potpuno je zanemareno u Hrvatskoj – svega je 16 subspecijalista koji se bave mentalnim zdravljem djece i mladeži i svega nekoliko kreveta u bolnicama u Zagrebu, Osijeku i Rijeci. Treba povećati interes struke jer se sve više povećava broj djece i mladih koji pate od mentalnih poremećaja zbog sekundarne traumatizacije. Ima li optimizma? Uvijek se naglašava da je izlaz u znanju, no djeca i mladi ne mogu sami ni unaprijediti, niti očuvati mentalno zdravlje, kao ni spriječiti duševne poremećaje, odnosno mentalne bolesti. Zato bi roditelji i odgajatelji svih razina morali o mentalnom zdravlju svojih mladih štićenika znati mnogo više.

Na kraju, prastaru poslovicu: »u zdravom tijelu zdrav duh« treba shvatiti i obrnuto: »bez zdravog duha nema ni zdravog tijela«.

Vladimir Smešny, dr.med.