Život bez stresa
 
U RALJAMA ŽIVOTA
 
Danas svi govore o stresu. O stresu se razgovara u svakodnevnoj komunikaciji, govori na televiziji i na radiju, o stresu se mnogo piše u novinama i magazinima, sve je više znanstvenih konferencija, kongresa i tečajeva posvećenih stresu.
 
 
To je razlog da se naše doba označava kao doba stresa, premda je stres oduvijek vjeran pratilac čovjeka i svih živih bića. Čini se da svi o stresu govore na svoj način, a mnogi i ne pokušavaju postaviti jasnu definiciju.
 
 
Ni dobar ni loš
 
Stres je termin koji označava različite vrste životnog iskustva, kao i tjelesne reakcije na takva iskustva. Od posebne je važnosti vodi li reakcija na stres boljoj prilagodbi (adaptaciji) organizma ili pak u pogrešnu prilagodbu (maladaptaciju) i bolest. U oba slučaja dolazi do promjena u mozgu, ponašanju i tjelesnim funkcijama. Drugim rječima, stres sam po sebi nije ni dobar ni loš; kada stres ima negativne posljedice, govorimo o distresu, dok pozitivni stres nosi sa sobom pozitivna uzbuđenja i omogućuje rast i razvoj kroz prilagodbu na nove zahtjeve i uvjete okoline. Bez napetosti i opterećenja, dakle bez stresa, život je nemoguć tako da je stres neotuđiva sastavnica života. Drugim rječima – stres je život, kako to kaže poznati autor Selye. Dakle, svaki stres ne dovodi do narušavanja zdravlja i razvoja bolesti. Postoje dobri i loši stresovi. Dobri su stresovi sol i začin života, bez njih se ne možemo razvijati. Ta količina stresa za svaku je osobu drukčija, tako da svatko mora odrediti svoje vlastite granice. Kada je organizam izložen negativnom stresu, negativni se učinci mogu očitovati na manje-više svim organskim sustavima. Odavno u medicini postoji koncept tzv. psihosomatskih bolesti, u čijem nastajanju važnu ulogu imaju negativni stresovi. Stres je čimbenik rizika u nastanku mnogih drugih bolesti, kao što su neki tumori, tuberkuloze, virusne infekcije itd. Blagi oblici stresa mogu čak biti i korisni. Stres je u tom slučaju motivator i može vas ispuniti energijom. No, ako je nivo stresa previsok ili ste mu izloženi u duljem vremenskom razdoblju, medicinski i društveni problemi, koje dugoročna izloženost stresu može izazvati, mogu vas skupo stajati. Ako život smatrate najvrjednijim što imate – upravo je i to moguća cijena. Japanci – svjetski prvaci u radnim postignućima, to jako dobro znaju. U Japanu je stres priznat kao bolest pod nazivom »karoshi« – smrt izazvana stresom zbog pretjeranog rada.
 
 
Otresite stres
 
Sada, kad ste se dovoljno zabrinuli, evo napokon i dobre vijesti: stres možete smanjiti, eliminirati ili minimalizirati. Evo nekoliko savjeta:
  • osvijestite svoje reakcije na stresne događaje,
  • osnažite pozitivna osjećanja,
  • izbjegavajte nepotrebno natjecanje,
  • budite asertivni (založite se za sebe i svoje interese bez agresije prema drugome),
  • prepoznajte i poštujte svoje granice,
  • bavite se hobijima, sportom, relaksirajte se,
  • redovito vježbajte,
  • zdravo se hranite,
  • naučite korisno rabiti svoje vrijeme,
  • postavljajte si realistične ciljeve,
  • odredite prioritete,
  • češće se odmarajte kad ste pod pritiskom radnih zadataka,
  • naučite tehnike disanja,
  • družite se s prijateljima ili svoje brige podijelite s terapeutom.
 
 
Molekule zadovoljstva
 
Od izuzetne je važnosti pravodobno izbjeći različite vrste stresa, ne samo s medicinske strane gledano. Potrebno je to iz dana u dan, u svakodnevnim postupcima, nastojeći najbolje iskoristiti vrijeme i pronaći ravnotežu između obveze i zadovoljstva. Ne zadirući u »alkemiju«, koja povezuje naš mozak i osjećaje s onim tjelesnim, znamo da zdravlju najbolje pogoduje ono što je ugodno, za razliku od onoga što nas čini tužnim ili nemirnim. Potražite ono što vas čini tužnim ili nemirnim. Potražite ono što vam čini zadovoljstvo, obogatite osjetila poticajima. Vaš će mozak početi proizvoditi endofrine, molekule zadovoljstva koje ublažuju bol, umiruju i stvaraju dobro raspoloženje.
 
 
Opuštanjem uklonite grč
 
Opuštanje je jedan od najdjelotvornijih načina da se ponovo zadobije snaga. Prokušane discipline (kršćanska meditacija, molitva, joga i sl.) ili posebne tehnike, svejedno, dobrodošla su sva sredstva koja pomažu da pronađete sklad duha i tijela. Opuštanje ne poništava uzrok stresa, ali ublažava njegovo djelovanje na tijelo i duh. Smanjuje se napetost mišića i oni se opuštaju. Potom slijedi opuštanje glatkih mišića cijelog organizma (crijeva, želuca, bronha, mokraćnih kanala). Svrha je opustiti sve napete mišiće i ukloniti unutarnje grčeve koji nam blokiraju energiju. Mala, vrlo jednostavna vježba za opuštanje zasniva se na disanju. Obavlja se navečer, u krevetu i prekida začarani krug umora: zatvorite oči, dlanove položite na trbuh, ne pritišćući ga, pa sporo izdišite i udišite. Ponovite to nekoliko puta. Ta vježba opušta dijafragmu i pospješuje dotok kisika, a time i uklanjanje toksičnih tvari iz tkiva.
 
 
Snom do odmora
 
Među najvažnijim uvjetima uspješnog opuštanja svakako je priprema za spavanje. Osoba koja se zna dobro opustiti zaspat će bez teškoća. Mozak će lako dostići stanje alfa (stanje između budnosti i sna). Tijekom noći opuštanje mišića bit će kvalitetno, a time će i san biti bolji. Prenapete osobe ostaju napete i za vrijeme spavanja. To objašnjava njihova teška, mučna buđenja. Djelovanje opuštanja na spavanje očituje se i u tome što se ujutro budimo odmoreniji i s vremenom nam treba sve manje sna. Dakako, san je individualna potreba, različita od osobe do osobe. Oni kojima je dostatno pet sati spavanja, doći će do svog optimalnog sna od pet sati trajanja, a oni kojima treba sedam sati sna da bi se budili odmorni, učinkovitim opuštanjem dostići će svojih sedam sati spavanja.
 
 
Antistresni vitamini
 
Da biste iz tijela odstranili toksične tvari, dobra je, primjerice, kura crnim grožđem, koje je prirodni čistač organizma. Treba ga jesti više puta na dan, svježeg ili piti iscijeđeni sok bez šećera. Ne jedite crno grožđe i ne pijte sok od grožđa ako imate preosjetljiva crijeva ili želučanih tegoba. Hrana, osim što nas hrani, jača otpornost organizma oslabljenog stresom. Treba iskoristiti sve blagodati prirode, a posebice začinskog bilja, i njime obogatiti svakodnevni jelovnik. Ono će hrani dati bolji okus, olakšat će probavu, a pomoći će i u borbi protiv suvišnih kilograma. Svaki dan treba uzimati vitamine Bskupine. Riječ je o vitaminima (njih 10) koji izravno štite i sudjeluju u radu živčanog sustava. Zovemo ih antistresnim vitaminima. Valja ih uzimati za vrijeme jela kako bismo izbjegli moguće neugodne probleme.
 
 
Ustanite i krenite
 
S aktivnog godišnjeg odmora kući biste mogli ponijeti i puno vrednije stvari. Jedna od tih jest navika bavljenja raznim oblicima aktivnosti. Godišnji odmor idealna je prilika da se probudi sportaš u vama. Sport, makar to bila i samo šetnja, bitan je segment zdravog načina življenja. Sjedilački način života, koji se često naziva i modernim načinom života, sa sobom nosi niz problema, počevši od problema sa srcem, krvnim žilama, preko križobolje pa sve do propadanja mentalnih aktivnosti – sve su to posljedice sjedilačkog načina života. Umjerenom tjelesnom aktivnošću sve te probleme možemo spriječiti. Dovoljno je pola sata dnevno baviti se nekim oblikom tjelesne aktivnosti koja će vaše srce natjerati da kuca malo brže i da pritom prodišete malo dublje, a vi ćete zadovoljiti svoju potrebu za dnevnom količinom umjerene tjelesne aktivnosti. Čak i najobičniji oblici aktivnosti, poput šetnje, ili čak i rad u vašem vrtu, mogu zadovoljiti kriterije umjerene tjelesne aktivnosti. Bitna je odrednica takvog pogleda da se ne zatvarate u svoja četiri zida i da ne provedete pola dana sjedeći ispred televizora i ne radeći ništa.
 
 
Podsjetnik za antistresni život
 
  • naučite prepoznati znakove upozorenja za stresnu situaciju i vašu reakciju na to;
  • naučite se opuštati, dovoljno se odmarajte i bavite se nekom aktivnosti koja vas rasterećuje od napetosti;
  • ako patite od nesanice ili stalne glavobolje – posjetite liječnika;
  • osluškujte svoje tijelo i znakove koje vam daje – poštujte ih;
  • kada osjetite pritisak obveza – delegirajte zadatke!
I veselite se životu. Nema ništa ljepšeg od novog jutra u kojem znate da imate novu priliku upoznati sebe i druge!
 
 
Mr.sc. Darko Sambol, prof. psiholog