DOWNLOAD      .pdf    616 Kb

HITNA MEDICINSKA POMOĆ - IZAZOV XXI. STOLJEĆA

Rijetko koja medicinska disciplina ili, drugim riječima, oblik zdravstvene zaštite izaziva veću pozornost sveukupne javnosti od hitne medicinske pomoći (HMP). Neosporno je da na to utječu dramatičnost neposredne borbe za život unesrećenog ili teško bolesnog.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), u ciljevima za XX. stoljeće, samoj HMP ne posvećuje poseban cilj iako se naglašeno bavi sprečavanjem i smanjivanjem svih oblika nesreća. No, SZO u svojim općim dokumentima o unapređenju, očuvanju zdravlja i liječenju bolesti upućuje na tri postulata, odnosno razine svih dijelova sustava zaštite zdravlja.

To su:

� samopomoć - samozaštita,

� uzajamna pomoć - suzaštita i

� stručna (profesionalna) pomoć - medicinska zaštita.

Da li se to odnosi i na HMP? Da, ako se ono "medicinska" shvati i kao razlog, odnosno cilj, a ne samo kao "profesionalnost izvršitelja", što odgovara trećoj razini u užem smislu. O profesionalnoj HMP, organizaciji, dilemama - drugom prigodom.

Što bi bila prva razina - samopomoć? U bezbroj situacija hitnoće, i zbog nesreća, i zbog bolesti, postoje relativno jednostavni postupci koji u nekim teškim i opasnim situacijama spašavaju život. Nije, nažalost, ovo mjesto pokušaja nabrajanja, već prigoda za osvrt na sustav. Prosječni laik može nešto sustavno doznati i naučiti na ovu temu samo u osnovnoj školi, i to posljednjih tridesetak godina, ili prilikom polaganja vozačkog ispita (upravljanje motornim vozilom postalo je prosječan civilizacijski doseg).

Najveći je problem HMP činjenica da se uvijek radi o nizu potpuno određenih postupaka "prepoznavanja događaja" (postavljanje dijagnoze) i postupaka otklanjanja neposredne opasnosti po život i/ili nastanka trajnih posljedica po zdravlje (za sve ostalo ima vremena). Ti se postupci, nažalost, ne mogu "naučiti jednom zauvjek", već ih treba vježbati i ponavljati. To pitanje nije, nažalost, nigdje organizirano.

Uzajamna pomoć sadrži sve ono što potrebiti mogu pružiti jedan drugomu ili, češće, što namjernici, sugrađani, susjedi mogu pružiti bolesnima i unesrećenima na mjestu događaja. Problem usvajanja "laičkog" znanja obrazložen je u prethodnom stavku.

Treba očekivati da će se spremnost dostatnog dijela građanstva iskoristiti za donošenje i razvoj sustava usvajanja i obnavljanja znanja pružanja prve pomoći i tako ublažiti činjenicu vječnog nedostatka profesionalne HMP.

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

Prethospitalna hitna medicinska pomoć

Hitna se stanja događaju. Ona nas pogode na poslu, kod kuće, često kada najmanje očekujemo. Želja nam je informirati vas o službi koja se u tim situacijama poziva i od koje se traži pomoć, o pristupu toj službi te o nekim specifičnostima u radu.

Kako ugroženima osigurati neposredno spašavanje života

Krajnji zahtjev etike je taj da svaki čovjek zna pružiti prvu pomoć iznenadno ozlijeđenoj ili iznenadno oboljeloj osobi.

Što učiniti kada se dogodi prometna nesreća

Jesen kao godišnje doba ima dva lica. Ono ljepše donosi pregršt zrelih plodova, ugodne sunčane dane i lagano uhodavanje u završni dio radne i poslovne godine. Manje su ugodno lice jeseni dugotrajne kiše, mokri i skliski kolnici na kojima se, zbog neprilagođenosti uvjetima vožnje, događaju prometne nesreće. Ponekad je posljedica samo materijalna šteta, a u drugim slučajevima, nažalost, i ljudske žrtve. Čak i one najteže.

Abdominalna bol

Akutna bol u trbuhu vrlo je često dramatično zbivanje, koje zahtijeva neodložan dijagnostički postupak, odnosno točno postavljanje dijagnoze bolesti i otkrivanje uzroka boli. To je tim teže što se s takvim pacijentima susrećemo izvan hospitalne ustanove, bez dostupne dijagnostičke opreme. Najčešće se to dešava u stanu pacijenta, na ulici, gdje s jedne strane stoji liječnik sa svojim znanjem, iskustvom i savješću, a s druge strane bolesnik koji pati i očekuje što bržu i efikasniju pomoć.

HITNOĆA u unapređenju zdravlja

U današnje vrijeme velik dio ljudi pati od ove ili one bolesti pa se ponekima čini da je bolest prirodnija od zdravlja, no nije tako. Prirodno je stanje ljudskog tijela i duha zdravlje, i to potpuno zdravlje, ono koje obuhvaća uravnotežen duh, a to znači upotrebu svih svojih potencijala. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, "zdravlje nije samo odsustvo bolesti...", zdravlje je dobro osjećanje, radost, blagostanje u svakom pogledu.

Infarkt miokarda

Ishemijska bolest srca stanje je koje nastaje zbog snanjene ili poremećene cirkulacije u srčanom mišiću i smanjenog priljeva krvi u srčani mišić. Poremećena je cirkulacija kroz srčani mišić posljedica anatomsko-patoloških promjena na koronarnim arterijama, pri čemu dominira začepljenje ili suženje lumena različitog stupnja.

Krvarenja iz genitalnih organa žene

Pravilne promjene u jajniku i sluznici maternice, od prve menstruacije (menarhe) do menopauze (zadnjeg menstruacijskog krvarenja), zovu se ciklusi. Ciklus počinje menstruacijom i normalno traje 28 (više ili manje 3) dana. Tijekom života žene može doći do krvarenja iz genitalnih organa, koja mogu biti fiziološka i patološka.

Trovanje ugljičnim monoksidom

Ugljični monoksid podmukao je plin jer je bez boje, okusa i mirisa, tako da se njegova prisutnost u prostoriji ne može registrirati. Osim navedenih karakteristika, odlikuje se jakom prodornošću pa su stoga trovanja ugljičnim monoksidom moguća i u prostorijama koje su udaljene od izvora plina.

Febrilne konvulzije

Pod nazivom febrilne konvulzije podrazumijeva se napad grčeva u tijeku povišene tjelesne temperature, koja nije primarno uzrokovana infekcijom središnjeg živčanog sustava. Febrilne konvulzije najčešći su neurološki poremećaj u ranom djetinjstvu i najčešći konvulzivni poremećaj uopće.

Dijabetična ketoacidoza

Dijabetična ketoacidoza je, uz hipoglikemiju, najteža akutna komplikacija dijabetesa s teškim metaboličkim poremećajima, a uzrokovana je manjkom inzulina. Kod djece s novootkrivenim dijabetesom nastaje zbog neprepoznavanja prvih simptoma bolesti, a kod već postojećeg dijabetesa obično nastaje zbog pogreške u samokontroli bolesti. U osnovi se razvija u slučaju nedovoljne količine inzulina za trenutačne potrebe organizma.

Otrovanja u dječjoj dobi

Otrovanja u djece nastaju najčešće nesretnim slučajem (akcidentalna), rjeđe zbog pogreške u doziranju lijeka (jatrogena) ili namjere (suicidalna i homicidna). Akcidentalna otrovanja predstavljaju najčešći nesretni slučaj u djece predškolske dobi. Ona nastaju kada dijete, zbog znatiželje, eksperimentiranja ili oponašanja, stavi u usta ili proguta potencijalno otrovne supstancije, koje se nekritički ostavljaju u njegovom okolišu.

Kamenci mokraćnog sustava (urolitijaza)

Mokraća (urin) je produkt i ekskret organizma u obliku otopine organskih i anorganskih tvari, odstranjenih iz krvi kao suvišnih, nepotrebnih ili čak štetnih. Dobila je ime prema svom najmarkantnijem sastojku, koji se zove mokraćevina (urea). Mokraća se sastoji od vode (90-95%), soli (3-4%) te mnogih drugih izlučevina (otpadne tvari, ali i izlučeni vitamini, hormoni i drugi suvišni sastojci).

Hemoroidalna bolest

To je bolest koja izaziva smetnje u velikog broja bolesnika. Izaziva i razne nedoumice, kao i strahove, pogotovo od malignog oboljenja. S jedne strane taj je strah pozitivan jer "tjera" ljude k liječniku, no iako je taj strah u većini slučajeva neopravdan, dolazak k liječniku omogućava dijagnosticiranje nekog težeg oboljenja, doduše u vrlo malom postotku. Iako postoje razne pretpostavke, pravi je uzrok nastanka hemoroidalne bolesti nepoznat.

Hitnoće u psihijatriji

Reaktivnim stanjima najčešće se smatraju psihički poremećaji nastali nakon nekog traumatskog doživljaja. Psihička je kriza događaj koji remeti psihološku ravnotežu ličnosti. Bilo bi ispravnije govoriti o psihosocijalnoj krizi i poremećaju psihosocijalne ravnoteže pojedinca, jer se događaj u pravilu zbiva u društvenom okruženju koje je ne samo čest izvor kriznog stanja, nego se bez djelovanja na to okruženje krizu teško može povoljno riješiti.

Začepljenje središnje arterije oka - jedino pravo hitno stanje u oftalmologiji

Jeste li ikad zamislili kako izgleda život osobe koja ne vidi? Nemoguće je do dioživjeti a da se ne stavimo u poziciju te osobe. Pokušajmo jednostavnom vježbom. Zatvorimo oči i izdržimo tako barem pet minuta. Zatvorenih očiju ustanimo iz fotelje i krenimo u kuhinju. Probajmo popiti čašu vode. Zatim se npr. pokušajmo presvući, a onda, ako smo uspjeli sve to učiniti zatvorenih očiju, krenimo kroz vrata na stubište. Tu stanimo! Dalje je preopasno. Vratimo se natrag u svoju fotelju i konačno otvorimo oči. Divnog li olakšanja - opet vidjeti svijet oko sebe! Tek tada postajemo svjesni koliko nam je vid dragocjen, a koliko ga zapravo malo cijenimo dok nas dobro služi.

Hitna stanja u otorinolaringologiji

Hitne intervencije u otorinolaringologiji najčešće se poduzimaju radi saniranja ozljeda, odstranjivanja stranih tijela, rješavanja komplikacija nekih upalnih procesa, u području uha, grla i nosa te zbog gušenja pacijenta zbog opstrukcije gornjih dišnih putova.

Bol, krvarenje i trauma zahtijevaju hitnu stomatološku obradu

Mnogi ljudi prožive cijeli život, a da nikada ne osjete bol bubrega, jetre ili nekog drugog organa, ali zato sigurno svi bar jednom osjete zubobolju. Zubobolja (dentalgija, odontalgija, odontodinia) zubna je bol koja može biti različita ovisno o tkivu od kojeg potječe.

Neopravdani izostanci učenika s nastave

Često se za školsku djecu i mladež kaže da su oni najzdraviji dio populacije, ali se pri tomu zaboravlja da su oni istovremeno najranjiviji njen dio. Ta ranjivost posebno dolazi do izražaja u razdoblju odrastanja, u kojem se istražuju vrijednosti, iskušavaju mogućnosti te stvaraju stavovi, navike i stil življenja. Kompleksni i vrlo složeni zadaci, koje adolescentno razdoblje stavlja pred mladu osobu, izazivaju brojne konflikte u mladom čovjeku te između adolescenta i njegove obitelji, škole i šire socijalne sredine. Pri tomu često dolazi do školskog neuspjeha, koji jedan dio učenika ne može sam riješiti te gubi motivaciju za dalji rad i bježi iz škole.

Rad službe za školsku medicinu

Mišljenja profesora o nasilju u školi i razlozi (ne)zadovoljstva poslom kojeg obavljaju

Zadovoljan nastavnik koristan je sebi, svojoj obitelji, učenicima, svojim kolegama, školi, roditeljima učenika i cijeloj zajednici. Težnja za zadovoljstvom svojim poslom u nastavnika ima važno mjesto, osobito u starijih nastavnika. Oni se bolje prilagođavaju okolnostima na poslu i smanjuju nade za osobna napredovanja.