Kolonoskopija
 
DOSTUPNA I DETALJNA
 
Kolonoskopija je pregled unutarnje stijenke (sluznice) organa donjeg dijela probavnog sustava, odnosno debelog crijeva.
 
 

 

Zbog izuzetne važnosti javnozdravstvenog problema pojavnosti karcinoma debelog crijeva (kolorektalni karcinom), u Republici Hrvatskoj se, u skladu sa svjetskim preporukama i smjernicama, provodi Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva, kojim se nastoji postaviti dijagnoza karcinoma u što ranijem stadiju i omogućiti izlječenje od bolesti.

 
 
Prevencijom protiv bolesti
 
Karcinom kolona drugi je karcinom po učestalosti i u žena i u muškaraca, odmah iza karcinoma dojke u žena ili karcinoma bronha i pluća u muškaraca. Godišnja stopa novootkrivenih karcinoma debelog crijeva u muškaraca je 53/100.000, a u žena 41/100.000.
Kolorektalni karcinom u početku se javlja kao polip čije stanice se, zbog malignog potencijala, brzo umnažaju, prodiru u dublje slojeve stijenke crijeva i na kraju daju presadnice u udaljena tkiva. Ako se bolest prepozna i liječi u ranim fazama, tada je stopa izlječenja visoka te pokazuje petogodišnje preživljenje iznad 90% bolesnika.
Sukladno preporukama Svjetskog gastroenterološkog društva, neovisno o prisustvu ili odsustvu simptoma, svaka bi osoba s navršenih 50 godina starosti trebala učiniti kontrolni pregled kolonoskopijom. Ako je bilo tko u bližoj obitelji imao dijagnosticiran karcinom debelog crijeva, preporuča se učiniti kolonoskopski pregled s 40 godina. U Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka debelog crijeva, kojim je zahvaćena populacija muškaraca i žena u dobi od 50-74 godine života s uobičajenim rizikom za razvoj raka debelog crijeva, kolonoskopija je osnovna dijagnostička metoda zbog svoje detaljnosti, dostupnosti, sigurnosti i mogućnosti brzog izvođenja, koja omogućuje lakše uočavanje, praćenje i liječenje promjena na sluznici debelog crijeva.
 
 
Šetnja kroz zavoje
 
Kolonoskopija se izvodi upotrebom fleksibilnog gumenog endoskopskog uređaja, zvanog kolonoskop, koji na svojem vrhu ima svjetlo i kameru, zasebne kanale kojima se uvode uređaji za uzimanje uzoraka tkiva ( biopsije ) te kojima se uvodi ili ispušta zrak iz crijeva. Vrh kolonoskopa savitljiv je i omogućava rotaciju i do 360°, čime se olakšava vidljivost kamere (gledanje bočnih strana) i prolaz kroz anatomske zavoje crijeva.
Uz rano otkrivanje karcinoma debelog crijeva, kolonoskopska pretraga izvodi se i kod hemoroidalnih oboljenja, divertikuloza, upalnih bolesti crijeva, krvarenja iz probavnog trakta, anemija s niskim željezom, gubitka na težini, nejasnih bolova u trbuhu i neobjašnjenih učestalih proljevastih stolica.
Za uspješnu kolonoskopiju, tj. bolje i lakše prikazivanje sluznice i svih eventualnih promjena, prije pregleda potrebno je crijevo temeljito očistiti upotrebom laksativa koji su dostupni u svim ljekarnama te uzimanjem većih količina vode (tri litre). Čišćenje obavlja sam pacijent, dan prije dolaska u ustanovu gdje će biti izvedena kolonoskopija. Prije pretrage, koja može trajati 5-30 minuta, bolesnik može primiti sredstvo kojim će se crijevo opustiti. Kolonoskop se uvodi kroz analni otvor, u bočnom položaju pacijenta, te se kasnije traži od pacijenta da legne na leđa. Tijekom pregleda od bolesnika može biti traženo da se premješta s jednog boka na drugi, što uzrokuje pomicanje crijeva i lakši prodor kolonoskopa. Pretraga se dobro podnosi i nije bolna, iako neki postupci (npr. upuhivanje zraka zbog boljeg prikaza svih nabora sluznice, uzimanje uzoraka tkiva) mogu prouzročiti kratkotrajnu nelagodu, koja bi trebala prestati završetkom pretrage. Kao i kod mnogih drugih medicinskih zahvata, dobra suradljivost pacijenta u izvršavanju svih uputa doktora (endoskopičara) od ključne je važnosti za uspješnost izvođenja pretrage.
Kolonoskopiju izvode iskusni liječnici i sigurna je metoda, s malom mogućnošću nastanka komplikacija zahvata. U komplikacije se ubrajaju krvarenja iz mjesta s kojih je uzimana biopsija tkiva, kao i mogućnost da se crijevo na mjestu probije djelovanjem kolonoskopa.
 
 
Dragana Grohovac, dr.med.