Spirometrija

SVI PODACI IZ JEDNOGA DAHA

Spirometrija (mjerenje daha) predstavlja osnovni test u procjeni plućne funkcije. To je metoda kojom se mjeri plućna funkcija, odnosno plućni volumen i brzina protoka zraka kroz dišne putove prilikom udisanja ili izdisanja. Spirometrija je važna u dijagnosticiranju različitih bolesti pluća poput astme, KOPB (kronične opstruktivne bolesti pluća), kroničnog bronhitisa, emfizema, različitih alergija, cistične fibroze itd. Spirometrija je bitna i u utvrđivanju radne sposobnosti kod zanimanja povezanih s teškim fizičkim radom ili s posebnim radnim uvjetima (rudari, klesari, ronioci, vatrogasci, pomorci, radnici koji rade s prašinom, plinovima i/ili parama koji mogu oštetiti i/ili nadražiti dišni sustav), kao i kod sistematskih pregleda sportaša.

Plućna funkcija

Sav kisik koji je nužan organizmu mora ući kroz pluća. Pluća reguliraju acido-baznu ravnotežu organizma, a plućna muskulatura troši oko 30% energije koju organizam proizvede u naporu. Srčano-žilni sustav i pluća predstavljaju dio istog sustava prijenosa kisika. Kod veće potrebe organizma za kisikom (pri naporu), a lošije plućne funkcije, nastaje veće naprezanje srca koje se očituje pojačanom frekvencijom srca (veći broj otkucaja-tahikardija) u nastojanju da se nadoknadi smanjeni unos kisika u plućima. U slučaju oslabljene plućne funkcije i jačeg tjelesnog napora, može nastati slabost i/ili nesvjestica.

Kako se izvodi spirometrija

Uređaji kojima izvodimo spirometriju zovu se spirometri. Danas postoje različite vrste spirometara. Međutim, bitno je da su uređaj, kao i dodatna oprema, u dobrom stanju (servisirani i redovito baždareni), da su usnici kojima se udiše i izdiše zrak u uređaj za jednokratnu uporabu te da tehničar ima iskustva u radu s ispitanicima. Također je bitna dobra suradnja ispitanika (mora slijediti upute tehničara), kao i pravilna tehnika disanja. Kod izvođenja spirometrije bitno je da ispitanik ne diše na nos, već da u cijelosti izdahne zrak iz pluća. Test je potrebno izvesti triput zaredom kako bi se postigla veća točnost rezultata.

Što mjerimo spirometrijom

Spirometrijom mjerimo statički kapacitet pluća FVC (forsirani vitalni kapacitet - maksimalna količina zraka koju možemo udahnuti nakon maksimalnog izdisaja) i dinamičke volumene pluća: - FEV1 (forsirani izdisajni volumen u prvoj sekundi – volumen zraka izdahnut u prvoj sekundi izvođenja FVC-a), - PIF (vršni protok pri udisanju – najveća brzina postignuta prilikom udaha), - PEF (vršni protok pri izdisaju – najveća brzina postignuta prilikom izdaha), - MMV (maksimalni minutni volumen), - MEF25, MEF50, MEF75 (vršni protok pri izdisaju na 25%, 50% i 75% VC-a – najveća brzina postignuta pri 25%, 50% i 75% VC-a). Dobivene vrijednosti uspoređuju se s referentnim vrijednostima u odnosu na spol, životnu dob i visinu te se izražavaju u postotku ostvarivanja predviđenih vrijednosti. U tumačenju rezultata treba biti iznimno oprezan, pa je nužno da ih protumači iskusan specijalist pulmolog. Za FVC i FEV1 donja granica je 80% referentnih vrijednosti. Kod opstruktivnih bolesti bronha snižene su vrijednosti FEV1 i FVC. Kod restriktivnih smetnji ventilacije snižene su vrijednosti FVC (neke profesionalne bolesti pluća ili tuberkuloza, operacije ili ozljede pluća itd.). Kod smanjenog omjera FEV1/FVC te ako je MEF25-75 manji od 80%, potrebno je uzeti u obzir astmu, alergije, bronhitis, aktivno pušenje (u odraslih) te pasivno pušenje (kod djece s roditeljima pušačima). Bitno je naglasiti da su plućni volumeni i kapaciteti za oko 10% viši u muškaraca nego u žena te da se starenjem plućni volumeni i kapaciteti smanjuju, što može biti osobito potencirano pušenjem i/ili izloženošću štetnim tvarima.

Ivana Bočina, dr. med.