![]()
![]() |
DOWNLOAD .pdf 4 070Kb |
|
|
JAVNOZDRAVSTVENI IZAZOV | ||
ŽIVOT U GRADU - JAVNOZDRAVSTVENI IZAZOV | ||
Ovogodišnji Svjetski dan zdravlja posvećen je izazovima koje život u gradu stavlja pred javno zdravstvo ili, kako se to nekoć zvalo, pred sustav zaštite zdravlja. | ||
Svjetski dan zdravlja 2010. godine | ||
Tisuću gradova, tisuću priča | ||
Ekološka osviještenost | ||
EKOLOŠKA KRIZA U NAMA | ||
Učite vašu djecu kao što mi učimo našu da je Zemlja naša majka. | ||
Pitke vode | ||
UGROŽEN IZVOR ŽIVOTA | ||
Zagađenje voda smatra se glavnim problemom na globalnoj razini. Računa se da je danas zagađena voda vodeći uzrok oboljenja i smrti. Prirodne vode služe kao izvorišta za vodoopskrbu, ali istodobno i kao prijamnici otpadne vode, pa je mogućnost promjene kakvoće vode sve veća. | ||
Onečišćenje zraka | ||
NIJE LI VEĆ KASNO? | ||
Zrak je naziv za mješavinu plinova i čestica koji tvore zemljinu atmosferu te je jedan od osnovnih čimbenika života. Najzastupljeniji su plinovi dušik (78%), kisik (21%), argon, ugljični dioksid te niz elemenata u tragovima. Čovjeku je dnevno potrebno 15 kilograma, odnosno oko 13 kubičnih metara zraka. | ||
Socijalni aspekt života u gradovima | ||
OTUĐENJE VODI U BOLEST | ||
Definicija zdravlja koju danas uzimamo kao mjerodavnu svakako je ona Svjetske zdravstvene organizacije koja kaže da je zdravlje stanje potpunog tjelesnog, duševnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti. To znači da danas zdravlje podrazumijeva puno više od samog fizičkog (odnosno psihičkog) zdravlja. | ||
Kvaliteta života osoba starije životne dobi | ||
ZLATNO DOBA ŽIVOTA | ||
Starenje je prirodna, fiziološka pojava, normalan slijed u životnom ciklusu čovjeka. Ono je svojstveno svakom čovjeku, a napreduje različitom brzinom. Genetski je uvjetovan proces, započinje već od začeća i traje do smrti | ||
Kvaliteta života osoba s invaliditetom u gradskim sredinama | ||
GRAD PO SVAČIJOJ MJERI | ||
Pojmom "kvaliteta života" obično se opisuju čimbenici koji imaju utjecaj na životne uvjete društva ili pojedinaca. Općenito se pod pojmom kvaliteta života misli na stupanj blagostanja pojedine osobe ili grupe ljudi. Na kvalitetu života utječu brojni faktori, poput fizičkog blagostanja, obrazovanja, mogućnosti zapošljavanja, socijalnog statusa, zdravlja itd. | ||
Riječke šetnice | ||
KORACIMA DO ZDRAVLJA | ||
Većina europskih gradova, neovisno o njihovoj veličini, pješačkim prometom na označenim ili neoznačenim pješačkim stazama nastoji pružiti mogućnost poboljšanja ili održanja kvalitete zdravlja svojih sugrađana. Upravo u skladu s time, uz niz ostalih značajki, u okviru projekta "Zdravi grad" pokrenut je idejni prijedlog izrade "Riječkih šetnica" | ||
Primjer dobre prakse | ||
NORDIJSKO HODANJE U GRADU | ||
Fizički i društveni okoliš imaju važne uloge u planiranju zdravlja zajednice te
mogu služiti i služe kao oblik primarne prevencije koji pridonosi zdravstvenim
rezultatima… | ||
Alergijske bolesti | ||
BOLESTI MODERNOG ČOVJEKA | ||
Unatrag posljednjih nekoliko desetljeća svjedočimo globalnom fenomenu porasta broja alergijskih bolesti. Danas se procjenjuje kako od nekog oblika alergijske bolesti boluje 15-25% svjetskog stanovništva. Tijekom prošlosti liječnici su alergijske bolesti smatrali sasvim „nevažnim“ bolestima, dok se sada o njima ozbiljno raspravlja na svim društvenim razinama. | ||
Životna ravnoteža | ||
OSOBNI IZBOR | ||
Kvaliteta života čovjeka, usprkos biološkoj složenosti, ovisi o održavanju njegove biološke dinamičke ravnoteže, u kojoj ljudski organizam ima prave odgovore na sve poremećaje. | ||
Terapija plesom | ||
KAD TIJELO «PROGOVORI» | ||
Od pradavnih vremena vračevi su plesali da «istjeraju» zle duhove iz bolesnih. U srednjem vijeku mislilo se da ples štiti od kuge. Vjeruje se da je talijanski ples tarantela nastao kao lijek protiv ujeda otrovnog pauka tarantule. Danas ples pomaže da se prebole neuroze, psihoze, čak i alkoholizam. | ||
Kako se osloboditi negativne energije | ||
SPORTOM DO RASPOLOŽENJA | ||
Od davnina je poznato da je bavljenje sportom jedan od najboljih načina očuvanja dobrog psihofizičkog zdravlja i najbolji lijek protiv frustracija i napetosti, kojima smo svakodnevno izloženi. Sport nam pomaže da se oslobodimo negativne energije kada smo pod stresom i da ojačamo volju, koncentraciju i samokontrolu u kritičnim situacijama. | ||
Povodom 28. veljače, Međunarodnog dana rijetkih bolesti | ||
U ZATVORENOM SVIJETU “NEVIDLJIVIH” BOLESTI | ||
Rijetke bolesti bile su donedavno zanemarivane od liječnika, znanstvenika i društva u cjelini. Za društvo “nevidljive”, postajale su osobnim problemom oboljelih, kao i njihovih obitelji. | ||
SUSTAV ORGANA ZA KRETANJE | ||
Sustav organa za kretanje zahtijeva više znanja i napora radi unapređenja ili barem očuvanja zdravlja od većine ostalih sustava. | ||
Dijete i pokret | ||
IGROM DO ZDRAVLJA | ||
Djeca od najranije dobi spontano pokazuju interes za tjelesno kretanje. Mnoga djeca oponašanjem aktivnosti koje su vidjela na igralištu, u parku, dječjem vrtiću, školi ili na televiziji, pokazuju i izravan interes za sportske aktivnosti. | ||
Sportske ozljede i oštećenja sustava za kretanje | ||
I VJEŽBANJE TREBA NAUČITI | ||
Sportska ozljeda nastaje prilikom bilo koje sportsko-rekreativne aktivnosti. Pri tome treba razlikovati ozljedu od oštećenja. Sportaš ili rekreativac obično se ne sjeća ni načina ni vremena nastanka oštećenja. Za razliku od ozljede, koja je najčešće akutnog karaktera i nastaje u određenom i ograničenom vremenu, oštećenje je najčešće kronično i nastaje kao posljedica niza uzastopnih mikrotrauma. | ||