Reumatoidni artritis
 
OD KOZMETSKIH POREMEĆAJA DO INVALIDITETA
 
Reumatoidni artritis (RA) je kronična, progresivna, sistemska upalna bolest vezivnog tkiva, koja se primarno pokazuje na perifernim zglobovima udova, a može imati i sistemska očitovanja. U većini populacija oboljelih je oko 1%, bez obzira na zemljopisne i klimatske razlike.
 
 
Točan uzrok RA do danas nije poznat. Poznato je da se RA češće pojavljuje u pojedinim obiteljima te se vjeruje da različiti artritogeni antigeni aktiviraju imunološki odgovor u imunogenetički sklonoj osobi.
 
 
Prepoznati što prije
 
Reumatoidni artritis javlja se 2-3 puta češće u žena. Ta razlika značajnija je u generativnoj dobi, a s godinama se izjednačava. Međutim, nemaju svi jednak oblik bolesti. Klinička slika varira od blagog oblika, katkada samo kozmetske prirode, do teških progresivnih oblika koji mogu dovesti do potpune onesposobljenosti. Ako se bolest ne liječi adekvatno, 20% oboljelih postaje nesposobno za rad unutar dvije godine, a broj invalida raste dalje s godinama trajanja bolesti. Zbog toga reumatoidni artritis ima veliko socio-medicinsko značenje. Svijest o pravovremenom otkrivanju i adekvatnom liječenju te bolesti ipak nije dovoljno razvijena te rana bolest često ostaje neprepoznata i zanemarena.
Upravo je rano prepoznavanje i liječenje najvažnije za sprečavanje pogubnih posljedica bolesti. Bolest obično počinje otocima i bolovima malih zglobova šaka i jutarnjom ukočenošću, a nerijetko bolesnici imaju povišenu temperaturu, malaksali su i umorni. Najčešće su ranim RA zahvaćeni mali zglobovi šaka i stopala, što dovodi do funkcionalnih oštećenja. Mogu se javljati i upale tetivnih ovojnica, što dodatno pridonosi ograničenim kretnjama zglobova. Artritis je obično simetričan, iako može biti i asimetričan, osobito na početku bolesti. RA može zahvatiti i druge zglobove te nerijetko budu zahvaćeni skočni zglobovi, koljena, laktovi.
Laboratorijski nalazi pokazuju povišenu sedimentaciju eritrocita, CRP i tzv. anemiju kronične bolesti. Velik dio bolesnika ima pozitivne reuma - faktore u serumu, a novi test koji pomaže ranom otkrivanju bolesti jesu protutijela na citrulinirane peptide.

Pametni lijekovi
Temeljni principi farmakološkog liječenja RA unatrag desetak godina radikalno su se izmijenili. Danas se zna, i to su pokazale mnogobrojne studije, da rana primjena lijekova koji modificiraju bolest (DMARDs, od engl. Disease Modifying Anti-Rheumatic Drugs) značajno učinkovitije usporava progresiju bolesti. Postoji opća suglasnost da je liječenje DMARDs-om potrebno započeti što je prije moguće i održavati što duže. Nesteroidni antireumatici, kao što su npr. ibuprofen ili diklofenak, u pravilu su prvi lijek kod pojave simptoma u mišićima i kostima jer dovode do smanjenja boli i poboljšanja funkcije zglobova, a lako su dostupni. Nema dokaza da oni imaju učinak na tijek bolesti. U suvremenom pristupu liječenju RA vrlo rijetko se primjenjuju izolirano, bez dodatnog DMARDs-a.
Od lijekova koji modificiraju bolest, danas najčešće upotrebljavamo metotreksat, leflunomid i sulfasalazin. Oni mogu značajno usporiti tijek bolesti u jednog dijela bolesnika. Međutim, ti lijekovi ne dovode do očekivanog poboljšanja u svih bolesnika. U slučaju da oni ne djeluju, a upala napreduje, posljednjih se godina primjenjuju biološki lijekovi koji blokiraju TNF alfa - ključni citokin u upalnom procesu. Radi se o tzv „pametnim lijekovima“ - monoklonskim protutijelima (infliksimab zaštićenog imena „Remicade“ i adalimumab „Humira“) ili neutralizirajućim solubilnim receptorima (etnaercept „Enbrel“). Još jedan lijek pokazao se u novije vrijeme vrlo djelotvoran u liječenju RA, a to je rituksimab (Mabthea). On djeluje na limfocte B i također smanjuje produkciju upalnih citokina, ali i produkciju reuma - faktora (RF). Najnoviji je lijek iz skupine učinkovitih bioloških lijekova, koji je od nedavno registriran i u Hrvatskoj, inhibitor IL-6 tocilizumab (Actemra) koji se pokazao jednako učinkovit sam, kao i u kombinaciji s metotreksatom. Liječnik - supspecijalist reumatolog je taj koji, na temelju smjernica HZZO-a, predlaže liječenje takvim lijekovima, imajući u vidu cjelokupno bolesnikovo stanje i aktivnost bolesti, dotadašnje lijekove, ali i radnu sposobnost.

Zdravom hranom protiv bolesti
Međutim, bolesnici u jednoj mjeri mogu i sami pridonijeti poboljšanju bolesti svojih zglobova pravilnom ishranom, i to prvenstveno mediteranskim načinom ishrane koji je baziran na maslinovom ulju, plavoj ribi, gorkom povrću i čaši crnog vina. Zanimljivo je da su istraživanja o utjecaju mediteranske prehrane na reumatoidni artritis najviše provođena u zemljama kao što su Švedska i Škotska. Tamo su organizirani satovi kuhanja za oboljele, a takva ishrana dovela je do smanjenja bolova i zakočenosti zglobova. Maslinovo ulje sadrži oleinsku kiselinu koja djeluje i na sniženje kolesterola, što je dodatna dobrobit budući da bolesnici s RA imaju ubrzanu aterosklerozu i češće kardiovaskularne bolesti. Gorka komponenta maslinovog ulja, koja se zove olekantal, po svom učinku na bol i upalu uspoređuje se s ibuprofenom, odnosno njegovim djelovanjem na enzime ciklooksigenaze koji posreduju upalu. Također, danas se zna da, genetski predisponiranoj osobi, pušenje može biti dodatan faktor koji je odgovoran za manifestiranje bolesti.
Zaključno, može se reći da na pacijentima i obiteljskim liječnicima stoji odgovornost ranog prepoznavanja reumatskih tegoba, a supspecijalisti reumatolozi su ti koji, nakon postavljanja dijagnoze reumatoidnog artritisa, primjenom odgovarajućeg lijeka, odnosno lijekova, uključujući u najtežim oblicima i onih bioloških, mogu danas u većine bolesnika postići zadovoljavajuću kliničku remisiju bolesti.
 
 
Doc.dr.sc. Srđan Novak, dr.med.