Čine
ga gotovo sve kosti i pripadajući: zglobovi, vezivo (ligamenti – tetive),
mišičje te, kao i drugi sustavi, ima pripadajuće krvožilje, limfu i živčevlje.
Većina ljudi u životu prolazi škole u kojima se uči o svemu i svačemu, ali
vrlo malo o vlastitom tijelu, što je najčešći razlog da je unapređenje i
očuvanje zdravlja tek u drugom planu.
Malo povijesno - evolucijskih crtica:
• Polazeći od osnovnih prirodnih zakona - „održanja života i održanja vrste“,
jasno je da je kretanje (kod velike većine životinjskih vrsta) preduvjet
za traženje hrane i izbjegavanje situacije u kojoj bi sami postali „hrana“.
Stoga je to, možda, najvažnija životna funkcija, koju većina ostalih sustava
„opslužuje“.
• Čovjek je, evolucijski gledano, „mlada“ vrsta, od svega nekoliko milijuna
godina, dok je množina „drugih“ životinja nastala pred više desetaka ili
čak stotina milijuna godina. Stoga je njegov sustav organa za kretanje još
u „razvoju“.
• Razlika između četveronožnog i dvonožnog kretanja mnogo je veća nego što
većina svih nas zna. Vrijeme koje je proteklo u uspravljanu na dvije noge
bilo je, vjerovali ili ne, prekratko, tako da proces nije dovršen. „Današnji“
čovjek čini koješta protiv vlastitog zdravlja i tako je smislio niz radnih,
ali i rekreacijskih aktivnosti koje zahtijevaju ograničenje kretanja ili
nimalo kretanja. Sjetimo se naših najmanjih: s oduševljenjem propužu, prohodaju
i protrče, a onda im „u ime progresa“, na primjer, kupimo „igrice“: oni
sjednu i njeguju samo jedan oblik kretanja – micanje prstiju, a sve ostalo
se gotovo ukoči.
Nekoliko crtica za bolje razumijevanje sustava:
• Kretati se, među inim, znači pretvoriti energiju u rad.
• Uspraviti se na dvije noge zahtijeva znatno više „posla na održavanju
ravnoteže“ nego što možemo zamisliti. Ako zbog bilo kojeg razloga postoji
ili nastaje asimetrija (parnih) dijelova tijela, održavanje ravnoteže dodatno
se komplicira.
• Shvaćanje kretanja i ravnoteže zahtijeva da tijelo ne gledamo od „glave
do pete“, već obrnuto: najveća je težina na peti, a sve to manja prema vratu
i glavi.
• Sustav zahtijeva i troši najveći dio stvorene energije u tijelu (prerađene
hrane). Stoga, da se podsjetimo, neutrošenu energiju taložimo u salo, odnosno
spremamo za budućnost. Ako zalihe ne trošimo, nije teško pogoditi, debljamo
se.
Nekoliko crtica (savjeta) za higijenu sustava:
• Sustav se najbolje održava „uporabom“, drugim rječima - treba se kretati!
• Umor je prirodan znak da je potreban odmor. To je znak da treba obnoviti
energiju, ali i odstraniti „otrovne“ nusproizvode kod pretvaranja energije
u rad.
• Ako nam je jedino „pravo“ kretanje sport ili sportu nalik rekreacija,
ne zaboraviti: održavanje kondicije, „zagrijavanje“...
• Kako kretanje tijela ovisi, zbog opterećenja, o higijeni stopala, ne zaboraviti:
odgovarajuća obuća (đon koji „amortizira“, ona koja „diše“ i rješava se
znoja, ne stišće se, ali ni ne kliže; dobro je biti bos, ali ne u obući
– vunene ili pamučne čarape čuvaju stopalo).
• Neravnotežno nošenje tereta (lijevo - desno, naprijed - nazad) nije rekreacija
i kod pretjerivanja može izazvati i teže posljedice.
• Pothlađivanje pogoduje razvoju reumatskih promjena, stoga: spavati gol,
nedostatna ili mokra odjeća nisu junačenje, već neznanje.
Umjesto zaključka, prvo upozorenje: bolesti sustava za kretanje u najvećem
su porastu jer je naše dnevno ponašanje svaki dan sve dalje od čuvanja zdravlja!
Drugo, savjet (s optimizmom): ohrabrimo naše najmlađe i mlade da, barem
do odrastanja, koriste svoje „evolucijsko naslijeđe“ – sposobnost kretanja,
da steknu (konačno jednu) pozitivnu naviku, u nadi da će je zadržati i tako
nastaviti kad odrastu... |