Križobolja
 
KAD NEŠTO RADIMO POGREŠNO
 
Brojni crteži i reljefi iz antičkih vremena upućuju na to da su ljudi od davnine patili od križobolje. I danas je znanstveno utvrđeno da će između 65% i 80% ljudi tijekom života iskusiti tu bol.
 
 
Populaciji do 45 godina života ta je bolest najčešći uzrok da ih liječnik proglasi nesposobnima za rad. Križobolja ima utjecaja i na psihičko stanje bolesnika te na njegovo funkcioniranje u krugu obitelji i u široj zajednici.
Bol u križima upozorava nas da nešto radimo pogrešno (dugo i pogrešno sjedimo, dugo stojimo, neumjereni smo u jelu i piću, stresno živimo) ili nas podsjeća da nešto ne radimo dovoljno često (vježbe, duševno i tjelesno opuštanje itd.).

Čovjek nije «programiran» za sjedenje i fizičku neaktivnost, ali, na žalost, ljudi 21. stoljeća najveći će dio svog radnog vijeka provesti sjedeći (u automobilu, na poslu ispred računala ili televizora), što ima za posljedicu morfološke promjene kralježnice: izravnat će se fiziološke krivine i zakržljat će mišići. Suvremena medicina predlaže svakodnevnu fizičku aktivnost, uz prethodno educiranje pacijenta.

Kako bi se postigla kvalitetnija razina sprječavanja te bolesti, pristup treba biti multidisciplinaran. Osim specijalista fizijatara, svoje mjesto u svim fazama liječenja mora naći i obiteljski liječnik, kao i nastavnici tjelesnog odgoja. Oni bi mogli organizirati male «škole križobolje», da bi u najranijoj dobi kod djece stvorili svijest o očuvanju zdravlja. U tom smislu treba preporučiti neku sportsku aktivnost.

Anatomija slabinske kralježnice
Slabinski segment kralježnice sastoji se od 5 kralježaka koji su najmasivnije građe, jer trpe najveća opterećenja, napose u razini L5-S1 ili lumbosakralnog prijelaza. Prema gore, slabinski kralješci su u kontaktu s 12. grudnim kralješkom, a prema dolje s križnom kosti.
Položaj i izgled slabinske kralježnice uvjetovan je postupnim razvitkom čovjeka i njegovim uspravnim stavom. Slabinski segment savijen je prema naprijed, što zovemo lumbalna lordoza. Fiziološke krivine, skupa s hrskavičnim pločicama između kralježaka, ublažuju opterećenja i udarce.

Trup kralješka građen je od spužvaste kosti s plaštem od pune kosti. Između dva kralješka nalazi se hrskavični disk ili pločica (intervertebralni disk). Građen je od vezivnog tkiva, hrskavice i želatinozne jezgre. Zglobna hrskavica hrani se tvarima koje uspiju doći do nje iz okolnog tkiva jer nema svojih krvnih žila. Što su kretnje zglobnih ploha intenzivnije, i prehrana hrskavice je bolja. Ako kretnji nema, izmjena tvari je spora i hrskavica propada. U starijoj dobi se, zbog degenerativnih promjena, intervertebralni disk smanji, manje je elastičan i manje je otporan na svakodnevna naprezanja. To je jedan od razloga zašto vanjski prsten diska može puknuti, uz prodor želatinozne jezgre najčešće straga i bočno u spinalni kanal, što zovemo hernija. Posljedično nastaje kompresija moždinskog živca. Bolesnik tada osjeti jaku bol, trnjenje, žarenje i promjenu osjeta uzduž noge (kuda ide živac). To se zove išijas, po imenu zahvaćenog živca nervusa ischiadicusa. Kako je sada visina diska smanjena, trupovi kralježaka se približe i okolne sveze (ligamenti i mišići) postaju predugi pa se javlja nestabilnost.

Posljedice nestabilnosti mogu biti:
1. bočno svinuće kralježnice ili skolioza,
2. poskliznuće kralješka ili spondilolisteza,
3. stvaranje rubnih koštanih trnova ili osteofita koji pokušavaju premostiti prostor između kralježaka i fiksirati nestabilni segment.

 
 
Jaka, nagla bol u križima
 
Kod mlađih osoba herniju diska može stvoriti neki nagli pokret kralježnice, stalna izloženost pogrešnim opterećenjima i povećana tjelesna težina. Osim toga, pri nekoj nagloj kretnji, za koju nismo pripremljeni, može se istegnuti zglobna kapsula između malih zglobova koji vežu kralješke, što za posljedicu može imati jaku bol u križima. To zovemo lumbago i obično se smiri mirovanjem kroz tjedana dana.

Isto tako, mišići i ligamenti koji kralježnici daju stabilnost mogu se, zbog lošeg držanja tijela, preopterećenosti ili slabosti, prenapregnuti i oštetiti, što također izaziva bol.

Da bi spriječili križobolju, učinite sljedeće:
• pripazite na držanje, uspravno hodajte,
• naučite pravilno sjediti, prilagodite svoj radni prostor; uzmite kraće pauze pa prošetajte,
• prilikom podizanja teškog tereta koristite noge, a ne leđa,
• kada ustajete iz ležećeg položaja, činite to preko boka,
• kada ustajete iz sjedećeg položaja, koristite se nogama, a leđa držite uspravno,
• ispravite ravna stopala odgovarajućim ulošcima,
• regulirajte prekomjernu tjelesnu težinu,
• korigirajte ležaj, izbjegavajte madrac na podlozi od opruga i nabavite onaj koji se neće uleknuti pod vašom težinom,
• meteoropati, izbjegavajte jako hladno i vlažno vrijeme jer se tada mišići i tetive
grče i uzrokuju bol.

Savjeti za vježbače
1. nemojte vježbati kada vam je želudac pun,
2. vježbajte polako, bez naglih pokreta,
3. vježbajte u odgovarajućoj odjeći,
4. vježbajte u prirodi ili u prozračnoj prostoriji,
5. počnite postupno vježbati,
6. postavite realne ciljeve i vodite dnevnik,
7. odredite vrijeme, mjesto i društvo za vježbanje kako biste bili motiviraniji,
8. posavjetujte se s liječnikom ako imate drugih zdravstvenih teškoća.

Ne započinjite vježbati ako imate sljedeće probleme:
• bol u križima je posljedica pada,
• bol u križima je posljedica boli u trbuhu,
• bol u križima je mučna i neizdrživa,
• osjećate jako trnjenje, žarenje i obamrlost u nogama,
• ne možete kontrolirati stolicu ili mokrenje,
• bol se ne smiruje nakon intenzivnog stručnog liječenja.

U sklop vježbi za križobolju obvezno uključite:
1. zagrijavanje (brza šetnja ili vožnja biciklom),
2. istezanje,
3. vježbe disanja (udahnite kroz nos, a izdahnite kroz usta uvlačeći trbuh),
4. vježbe relaksacije,
5. vježbe kondicije (plivanje, trčanje).

Liječenje križobolje
Vjerojatno ste uzimali neke lijekove za križobolju: Lupocet, Lekadol, Panadon (Paracetamol), zatim Andol, Aspirin (acetilsalicilna kiselina) ili nesteroidne antireumatike (NSAR) Voltaren, Indometacin, Ibuprofen, Knavon, Lubor, Naprozyn itd. Prepustite svom liječniku odabir onog lijeka koji smatra najboljim za vašu križobolju. Ne oslanjajte se na tuđa iskustva, već se strogo pridržavajte liječničkih uputa. Ne uzimajte lijekove samoinicijativno, ne posuđujte ih od susjeda i prijatelja. Gotovo svi lijekovi imaju i neželjene učinke, pa tako i lijekovi za križobolju koji se uzimaju na usta, napose na prazan želudac, mogu izazvati mučninu, bol i krvarenje iz probavnog trakta, pa čak i po život opasna stanja.

Križobolja nije razlog za paniku. Najbolje je mirovati i spavati oko 5-6 dana u zaštitnom položaju: kod ležanja na leđima treba staviti savijeni ručnik ili manji jastuk pod križa i nekoliko većih jastuka pod savijene potkoljenice, a kod mirovanja na boku saviti koljena i između njih staviti jastuk.

Osim toga, preporuča se staviti toplo-hladne obloge na križa i uzimati lijekove po preporuci liječnika. Čim se bol smanji, treba početi s medicinskom gimnastikom: ojačati muskulaturu leđa i trbuha, povećati opseg pokreta, povećati izdržljivost i brzinu pokreta, naučiti pravilno spavati, sjediti i dizati teške terete. Ti bolni simptomi prođu ako se razumno ponašamo. Međutim, ne pazimo li, znaju se ponoviti. Medicinsku gimnastiku, osim na «suhom», možemo provoditi i u moru.
Treba usvojiti naviku da svaki dan odvojimo nekoliko puta dnevno po 15- ak minuta za našu kralježnicu. Vježbajte u društvu s prijateljima, motivacija je jača i učinci bolji.

 
 
Žarko Šunjić, dr. med.