Tjelesna aktivnost i maligna oboljenja
 
DOSTA JE SJEDENJA, POKRENIMO SE!
 
Dobro je poznato da životni stil i navike te socijalno i radno okruženje svake osobe mogu biti odgovorni za nastanak niza oboljenja. Pri tome je od osobite važnosti (ne)postojanje rizičnih čimbenika.
 
 

Rizični čimbenik je svako obilježje, karakteristika ili izloženost koji kod pojedinca povećavaju vjerojatnost nastanka određene bolesti. U glavne čimbenike rizika kroničnih i malignih bolesti najčešće ubrajamo duhan, alkohol, debljinu (pretilost) i tjelesnu neaktivnost, koja je gotovo uvijek u uzročno-posljedičnoj vezi s debljinom. Danas se procjenjuje da je četvrtina do trećina malignih oboljenja povezana s tjelesnom neaktivnošću i/ili debljinom.

 
 
I opet – debljina i pušenje
 
Suvremeni način života, obilježen dugotrajnim sjedenjem ispred računala ili TV-a, vožnjom automobilom i na najkraće udaljenosti, manjkom tjelesne aktivnosti općenito te „viškom“ unesene hrane, uglavnom rezultira povećanom tjelesnom težinom (indeks tjelesne mase u rasponu 24-29) ili debljinom (indeks tjelesne mase veći od 30, a normalno je od 18 do 25), koje opet uvjetuju dodatno smanjivanje tjelesne aktivnosti , čime se zatvara „začarani krug“.

Pušenje, debljina i tjelesna neaktivnost najvažniji su promjenjivi čimbenici rizika odgovorni za nastanak malignih bolesti. Prema podacima iz 2007. godine, koje je objavilo Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske, u nas je povećanu težinu imalo 12% djece i mladih u dobi do 18 godina, dok je pretilih bilo 7%. Također je procijenjeno kako 35-48% odraslih (u dobi 18. – 74. godine) ima povećanu tjelesnu težinu, a 15-23% ih je pretilo.

Situacija je bila još lošija kod procjene tjelesne aktivnosti stanovništva (kriterij je činilo minimalnih 30 minuta tjelesne aktivnosti 3 puta tjedno) prema kojoj je u nas bilo nedovoljno tjelesno aktivno čak 44% muškaraca i 30% žena u dobi od 18 i više godina. U dobi do 11 godina tjelesno aktivno (5 ili više dana u tjednu barem jedan sat umjerene tjelesne aktivnosti) bilo je 59,2% dječaka i 53,5% djevojčica, da bi taj postotak u dobi od 15 godina pao na 53,5% dječaka i samo 25,2% djevojčica.

Što nam to tjelesna aktivnost radi
Postavlja se pitanje zašto je i koliko tjelesna aktivnost važna u preveniranju, odnosno sprječavanju malignih oboljenja. Sam način djelovanja tjelesne aktivnosti na prevenciju malignih bolesti nije do kraja istražen i poznat. Smatra se kako djelovanje tjelesne aktivnosti obuhvaća modificiranje razine hormona (osobito aktivnosti hormona rasta i spolnih hormona) te utjecaj na metabolizam masti i šećera, kao i na povećanje imunološke otpornosti organizma.

U protektivna, odnosno zaštitna djelovanja tjelesne aktivnosti ubrajaju se:
- snižavanje razine biološki raspoloživih hormona (npr. estrogena i testosterona čije su povišene razine dijelom odgovorne za nastanak karcinoma dojke, jajnika i maternice, odnosno karcinoma prostate i testisa);
- snižavanje razine inzulina (povećana razina inzulina predstavlja rizik za niz malignih oboljenja);
- snižavanje razine triglicerida i povećanje razine HDL kolesterola;
- snižavanje razine cirkulirajućeg IGF - faktora rasta (njegova visoka koncentracija povezuje se s nastankom karcinoma debelog crijeva, pluća, prostate i dojke) te - reguliranje tjelesne težine.

Rezultati epidemioloških studija pokazali su neospornu korist od tjelesne aktivnosti u prevenciji malignih oboljenja, koja se prvenstveno odnosi na posljedičnu regulaciju tjelesne težine, jer je nedvojbeno da povećana tjelesna težina i debljina (pretilost) predstavljaju čimbenik rizika za nastanak karcinoma. Tako je povećana tjelesna težina povezana s povećanim rizikom nastanka raka dojke (postmenopauzalni), debelog crijeva, endometrija (maternice), jednjaka i bubrega. Debljina (pretilost) vjerojatno povećava rizik nastanka raka vrata maternice, mokraćnog mjehura, jajnika, gušterače, štitnjače, agresivnih oblika raka prostate, multiplog mijeloma i Hodgkinovog limfoma. Međutim, provedene studije još uvijek nisu odgovorile na pitanje kakvi bi trebali biti intenzitet, vrsta, trajanje i učestalost protektivne tjelesne aktivnosti.

Pročitajte, korisno je!
Navodimo neke preporuke i smjernice namijenjene stanovništvu radi smanjivanja rizika od raka preuzete od Američkog društva za rak (American Cancer Society):

1. Održavati zdravu tjelesnu težinu tijekom života
• uravnotežiti unos hrane s tjelesnom aktivnošću
• izbjegavati prekomjerno dobivanje na tjelesnoj težini tijekom života
• u slučaju debljine ili pretilosti, postići i potom održavati zdravu tjelesnu težinu

2. Prilagoditi tjelesnu aktivnost stilu života
• odrasli: uključiti najmanje 30 minuta umjerene do intenzivne tjelesne aktivnosti u svakodnevni život, kroz uobičajene aktivnosti, 5 ili više dana u tjednu; također je poželjno 45-60 minuta namjerne (hotimične) tjelesne aktivnosti
• djeca i adolescenti: uključiti najmanje 60 minuta umjerene do intenzivne tjelesne aktivnosti, 5 ili više dana u tjednu.

Uobičajenim aktivnostima smatramo one koje su dio svakodnevne rutine. Te aktivnosti uključuju dolazak do radnog mjesta (pješice, ako je moguće) te kućne aktivnosti (hodanje, oblačenje, kupanje, čišćenje itd.). Za uobičajene aktivnosti tipično je da su manjeg intenziteta. Namjerne (hotimične) aktivnosti su one koje su dodane uobičajenim aktivnostima. Umjerene aktivnosti su one koje zahtijevaju napor, poput oštrog hoda. Intenzivne aktivnosti općenito koriste rad većih mišićnih skupina i uzrokuju ubrzan rad srca, dublje i brže disanje te znojenje.

Preporučeni modeli tjelesne aktivnosti mogu se ostvariti kroz vježbanje u slobodno vrijeme (pješačenje, plesanje, lagana vožnja biciklom, rolanje, joga i sl.), bavljenje sportom (odbojka, golf, tenis, badminton, košarka, nogomet, plivanje itd.), kućne aktivnosti (održavanje travnjaka, radovi u vrtu i sl.) te profesionalne aktivnosti (npr. kod manualnih radnika, drvosječa, poljoprivrednika itd.).

Koristi od tjelesno aktivnog životnog stila mnogostruke su jer, osim što je dokazano da tjelesna aktivnost smanjuje rizik nastanka raka dojke, debelog crijeva, endometrija (maternice) i prostate, one se odnose i na snižavanje rizika srčanih bolesti, visokog krvnog tlaka, šećerne bolesti i osteoporoze.

Naputci za povećanje tjelesne aktivnosti:
• Koristite stepenice, a ne lift.
• Do radnog mjesta hodajte ili vozite bicikl, ako je to moguće.
• Za vrijeme pauze na radnom mjestu dobro je kratko prošetati ili se istegnuti.
• Do kolega na radnom mjestu radije prošećite umjesto da im telefonirate ili šaljete e-mail.
• Idite na satove plesa, priključite se sportskom klubu ili udruzi.
• Planirajte aktivno provođenje praznika s djecom, obitelji ili prijateljima.
• Nosite pedometar (uređaj koji broji svaki prijeđeni korak) kako biste znali koliko ste (ne)aktivni.
• Dok gledate TV, vozite kućni bicikl ili hodajte na steperu.
• Planirajte svoju rutinu vježbanja na način da povećavate broj vježbanja u tjednu, odnosno duljinu vježbanja u minutama.
 
 
Ivana Bočina, dr. med.