Analgetici - lijekovi protiv boli
 
I OD BOLI IMA JAČIH
 
„Sedare dolorem divinum opus est.“ – „Ublažiti bol božansko je djelo.“
 
 
S tom bi se latinskom izrekom složio svatko tko je u životu osjetio jake bolove. Zaista, malo što izaziva takvu zahvalnost kao ublažavanje boli bolesniku.
Bol se može opisati kao skup neugodnih osjećaja koji nastaju zbog oštećenja u tijelu, kao posljedica ozljede ili bolesti te psihičke reakcije na to oštećenje. Svaka osoba bol doživljava i podnosi različito, ovisno o karakternim osobinama pojedinca, kao i o trenutnim okolnostima.
 

Vrste boli
Akutna i kronična bol dvije su osnovne vrste boli, različitog su karaktera i uzroka, pa im se i pristup liječenju razlikuje.

Akutna bol nastaje iznenada i traje nekoliko sati ili dana. To je oštra bol, lako je odrediti mjesto boli i teško se podnosi. Primjeri za akutnu bol jesu zubobolja, glavobolja, bol kod bubrežnih ili žučnih kamenaca, bol neposredno nakon ozljede i slično. Liječenje treba započeti što prije i ne dopustiti da se bol razvije. Liječenjem uzroka nestaje i bol.

Kronična bol razvija se postupno, traje danima ili mjesecima, ponekad čak i godinama, a opisuje se kao tupa bol, teško se može odrediti mjesto odakle potječe i širi se na okolinu. Njezino je liječenje teže i dugotrajnije, a dodatno je otežano i utjecajem dugotrajnih bolova na psihičko stanje bolesnika

Kronična bol javlja se kod brojnih bolesti koštano-mišićnog sustava, kao što su reumatizam i artritis, te kod malignih tumora.
Sve bolove, bilo da se radi o akutnim ili kroničnim, treba liječiti. Pristupi liječenju različiti su, no osnovno sredstvo su analgetici, lijekovi protiv bolova. Neki od analgetika mogu se kupiti u ljekarni bez liječničkoga recepta i većinom su sigurniji za primjenu od lijekova koji se propisuju na recept, mada je pri njihovoj primjeni također potreban oprez jer i oni mogu izazvati neželjene reakcije, a neki su i kontraindicirani u pojedinim stanjima i bolestima. Stoga bi bilo poželjno prije uzimanja tih lijekova konzultirati liječnika ili ljekarnika i uz njihovu pomoć odabrati pravi lijek, u odgovarajućoj dozi, te ga primijeniti ga na odgovarajući način. Lijekovi za ublažavanje bolova dijele se na opioidne i neopioidne analgetike.

Neopioidni analgetici
Najčešće se za liječenje boli koriste neopioidni analgetici, kojih ima više vrsta.
Paracetamol je lijek učinkovit za blage i umjereno jake bolove, siguran za primjenu kod odraslih, djece i trudnica, te se u ljekarnama može kupiti bez recepta. Ipak ga treba primjenjivati s oprezom jer uzimanje velikih doza može izazvati teško oštećenje jetara i bubrega. Osim što ublažava bolove, djeluje i na sniženje povišene tjelesne temperature. Na tržištu je dostupan u različitim oblicima (tablete, sirup, čepići) i pod različitim nazivima (Lupocet, Lekadol, Plicet...). Ako se uzima u obliku tableta ili sirupa, preporuča se primjena jedan sat prije jela ili 2-3 sata nakon obroka, a dnevnu dozu najbolje je raspodijeliti na 3-4 pojedinačne doze. U ljekarni se prodaju proizvodi kao što su Maxflu, Coldrex, Lupocet Flu i sl. koji, uz paracetamol, sadrže i vitamin C i sredstvo za odčepljivanje nosa, a koriste se u liječenju simptoma gripe i prehlade.


Acetilsalicilna kiselina, poznatija kao Andol ili Aspirin, već se više od stoljeća koristi kao lijek za ublažavanje srednje jake akutne boli različitog podrijetla (glavobolje, zubobolje, bolne menstruacije, mišićne boli i sl.) te za snižavanje tjelesne temperature. U maloj dozi, od 100 mg (Aspirin 100 ili Andol 100), sprječava stvaranje ugrušaka te se primjenjuje za sprječavanje srčanog i moždanog udara. Iako se u ljekarni kupuje bez recepta, acetilsalicilna kiselina nije potpuno bezazlen lijek: budući da oštećuje želučanu sluznicu, može izazvati iritaciju, bol i krvarenje u želucu, pa bi se njena primjena trebala izbjegavati kod osoba koje imaju želučane tegobe.

Da se ublaži njen štetan učinak na želudac, preporuča se primjena uz obrok ili nakon obroka, uz dovoljno tekućine. Ne preporuča se primjena nakon stomatoloških zahvata, zbog opasnosti od krvarenja. Ne smije se davati djeci mlađoj od 12 godina jer kod njih može izazvati opasan Reyev sindrom. Za liječenje simptoma gripe i prehlade dostupni su pripravci koji, uz acetilsalicilnu kiselinu, sadrže i vitamin C (Andol C, Aspirin C).


Postoje neke bolesti i stanja te neki lijekovi (protiv zgrušavanja krvi) uz koje je kontraindicirana primjena acetilsalicilne kiseline, pa se preporuča konzultirati liječnika ili ljekarnika prije uzimanja takvog lijeka.
Za liječenje boli često se koriste i lijekovi koji se nazivaju nesteroidni antireumatici (NSAR). Djeluju i na sniženje tjelesne temperature te protuupalno i antireumatski. Toj skupini lijekova pripadaju ibuprofen (Brufen, Neofen...), diklofenak (Voltaren, Diclorapid...), ketoprofen (Ketonal, Knavon...), piroksikam (Erazon, Lubor), naproksen (Nalgesin), indometacin, meloksikam (Movalis) i drugi.

Ti se lijekovi vrlo često primjenjuju za ublažavanje različitih vrsta bolova različitog uzroka, no njihova primjena može izazvati neželjene učinke, najčešće vezane uz probavni trakt: iritaciju želuca, stvaranje čira (ulkusa), želučano krvarenje. Radi bolje podnošljivosti preporuča se uzimati ih uz obrok, uz dovoljno tekućine. Osim u obliku tableta i kapsula, na tržištu se nalaze i u obliku čepića te kao kreme i gelovi (Voltaren gel, Luboreta krema...), koji se utrljaju na bolno mjesto, a učinkoviti su u liječenju zglobno-mišićne boli. Potreban je oprez pri primjeni tih lijekova kod starijih osoba te kod bolesnika s bubrežnim bolestima ili oštećenjem jetara. U trudnica i dojilja najbolje ih je izbjegavati, osobito u zadnjem trimestru trudnoće.

Ne smiju ih uzimati bolesnici koji uzimaju antikoagulanse (lijekove protiv zgrušavanja krvi). Na tržištu postoji ibuprofen u obliku sirupa (Dalsy), pogodan za primjenu kod djece.
Metamizol (Analgin, Baralgin) ima snažan analgetski učinak, ali se njegova primjena ne preporučuje zbog opasnosti od smanjenja broja granulocita (vrsta bijelih krvnih stanica) u krvi.

Opioidni analgetici
Opioidni analgetici najdjelotvorniji su lijekovi protiv bolova, koriste se samo po preporuci liječnika, za liječenje srednje jakih i jakih bolova. Opioidni analgetik najslabijeg učinka, ali i s najmanje nuspojava, jest tramadol (Tramal, Lumidol). Primjenjuje se najčešće u obliku tableta, kapsula ili kapi, a neželjeni učinci koji se mogu javiti pri njegovoj primjeni jesu pospanost, umor, vrtoglavica, mučnina, povraćanje te zatvor. Zbog njegovog utjecaja na psihofizičke sposobnosti, za vrijeme terapije tramadolom treba izbjegavati upravljanje motornim vozilima i strojevima.


Kombinacija tramadola i paracetamola pokazala se učinkovitom u liječenju različitih vrsta boli, te se takvi kombinirani preparati nalaze i na hrvatskom tržištu (Zaldiar, Doreta). Ostali opioidni analgetici, kao što su morfin, oksikodon, fentanil i drugi, koriste se samo kod jakih bolova koji ne popuštaju na druge analgetike, a to je najčešće bol pri malignoj bolesti. Moraju se primjenjivati i dozirati samo po uputi liječnika zbog neželjenih učinaka koje mogu izazvati. Najčešća je nuspojava pri dugotrajnoj primjeni tih lijekova zatvor. Blaži oblik te nuspojave može se liječiti odgovarajućom prehranom, a ponekad je nužno primijeniti laksativ. Ostali su neželjeni učinci opioida mučnina, povraćanje, pospanost i depresija disanja.

Poseban je problem kod primjene opioida razvoj ovisnosti i tolerancije, tako da je potrebno, nakon određenog vremena redovitog uzimanja tih lijekova, povećati dozu lijeka da bi se ostvario odgovarajući analgetski učinak. Opioidi se mogu primjenjivati u obliku tableta, otopina ili injekcija, no danas je najčešća njihova primjena pomoću flastera koji se lijepe na kožu (npr. Durogesic) i mijenjaju se svaka 72 sata.
Nijedan bolesnik ne bi smio trpjeti bol! Postoji širok spektar analgetika na tržištu i, ovisno o vrsti boli, liječnik će vam preporučiti onaj koji vam najbolje odgovara.

 
 
Nives Radošević Quadranti, dr.med.