Antibiotici
 
TOČNO PREMA UPUTAMA!
 
Antibiotici spadaju u skupinu najčešće propisivanih lijekova u modernoj medicini. To su djelotvorni lijekovi koji mogu izliječiti brojne infekcije i spasiti život. Ali, kada se ne uzimaju na ispravan način, mogu uzrokovati više štete nego koristi.
 
 
Djelovanje antibiotika
 

Antibiotici liječe bolest – infekciju ubijajući ili zaustavljajući rast bakterije koja ju je uzrokovala. Liječnici danas imaju na raspolaganju više od stotinu različitih antibiotika za liječenje različitih infekcija. Iznimno je važno znati da antibiotici liječe samo infekcije uzrokovane bakterijama. Potpuno su beskorisni u liječenju virusnih bolesti (prehlada, gripa, grlobolja, „viroza“, kašalj) ili gljivičnih infekcija.

Upravo su virusne infekcije one koje uzrokuju većinu infekcija zbog kojih se bolesnici obraćaju svom liječniku. Liječnik može procijeniti o kojoj se vrsti infekcije radi i, ako je potrebno, propisati antibiotik.

Nije svejedno koji će antibiotik propisati, čak i kada je potreban, jer oni djeluju različito i na različite bakterije. Osim toga, i mjesto infekcije, kao i bolesnikove karakteristike važni su faktori koji pridonose odluci o propisivanju određenog antibiotika. Liječnik zna koliko dobro određeni antibiotik prodire u pojedine organe i tkiva, a isto tako kako odabrati antibiotik u pojedinih dobnih skupina bolesnika, npr. djece, trudnica ili starijih, uz bolesti jetara i bubrega, kako odabrati lijek kod alergičnih bolesnika itd. Ispravno odabrati antibiotik, čak i u infekcijama kod kojih je poznat uzročnik, jako je teško i za liječnika, i potrebno je mnogo znanja i iskustva kako bi se donijela ispravna odluka.

 

Bakterije
Broj različitih bakterijskih vrsta ogroman je i teško ga je procijeniti. Navode se različite procjene o njihovu broju, između 10 milijuna i 10 milijardi. Za usporedbu, pretpostavlja se da na Zemlji živi između 10 i 30 milijuna različitih životinjskih vrsta, uglavnom kukaca. Poznatih je, međutim, životinjskih vrsta oko 1.250.000. Poznatih je biljnih vrsta oko 300.000. Bakterije se nalaze posvuda u našoj okolini i u našem organizmu, ali ne uzrokuju bolesti sve one. Neke su i potrebne kako bi naš organizam mogao normalno funkcionirati.

Antibiotici, bakterije i otpornost
Mnoge infekcije uzrokovane bakterijama liječe se antibioticima. Međutim, ne djeluju svi antibiotici na sve bakterije. Bakterije mogu biti prirodno otporne na neke antibiotike, pa se infekcije uzrokovane njima ne mogu liječiti takvim antibioticima. To se zove prirođena otpornost. Pored toga, većina osjetljivih bakterija u prisustvu antibiotika razvija otpornost prema tim antibioticima. Otporne pak bakterije prenose otpornost na susjedne bakterije iste ili druge vrste. To je stečena otpornost. Stječući otpornost bakterije održavaju vrstu. Infekcije uzrokovane otpornim bakterijama vrlo su opasne, teško ih je liječiti jer se smanjuje broj djelotvornih antibiotika koje imamo na raspolaganju. Danas već postoje bakterije koje su otporne na sve poznate antibiotike. Kad se uzme antibiotik, bez obzira na to da li nam je potreban ili ne, osjetljive bakterije ugibaju, a one otporne nastavljaju rasti i razmnožavati se. Mnoge osjetljive bakterije pri tome postaju otporne. Ponavljana i nepotrebna uporaba antibiotika osnovni je uzrok razvoju otpornosti bakterija. Te otporne bakterije mogu se lako prenijeti na članove obitelji ili druge osobe u kontaktu i izazvati bolest koju je uvijek teže liječiti.

Uporaba antibiotika i neželjena djelovanja
Kako su antibiotici djelotvorni i sigurni lijekovi s malo nuspojava, često se uzimaju "za svaki slučaj", bez razmišljanja o pravom uzročniku infekcije. Ranih, odmah uočljivih, neželjenih posljedica neprimjerene uporabe antibiotika nema ili su blage, a o kasnim posljedicama, otpornosti bakterija, ne razmišlja se. Ako se uzimaju kako treba, brzo dovode do izlječenja bakterijske infekcije, pa smo skloni pripisati im i čudotvorna svojstva koja oni nemaju, a to je ublažavanje simptoma virusnih infekcija. "Ako pomogne - dobro, ako ne - nikom ništa."


Prehlada, gripa ili razne «viroze» nisu uzrokovane bakterijama, pa na njih antibiotici ne djeluju. Kašalj ili bronhitis rijetko zahtijevaju primjenu antibiotika, kao i većina upala grla (osim gnojne angine!). Ako je iz brisa grla ili nosa izolirana bakterija i učinjen nalaz antibiograma (nalaz testa osjetljivosti bakterije prema antibioticima), prema kojemu su djelotvorni različiti antibiotici, to ne znači da je potrebno uzimati antibiotik! U usnoj šupljini (i grlu) i u nosu nalaze se brojne bakterije koje u normalnim uvjetima ne uzrokuju bolest i ne liječe se. Liječnik, na temelju detaljnog pregleda, kliničke slike i nalaza antibiograma, procjenjuje da li je potreban antibiotik. Uzimanje antibiotika "na svoju ruku" nosi više štete nego koristi.


Ponekad se za upalu uha ili težu upalu sinusa propisuju antibiotici. Ako je antibiotik propisan, treba ga uzimati točno onako kako je liječnik preporučio. Liječenje antibioticima ne treba prekidati prije nego što to liječnik savjetuje, čak i ako su simptomi bolesti nestali. Nestanak simptoma znak je da antibiotik djeluje. Ako se liječenje prerano prekine, bakterije koje su uzrokovale bolest, a još su preostale u organizmu, nastavit će se razmnožavati i mogu opet izazvati bolest! Antibiotik ne treba čuvati u kući «za svaki slučaj». Kada je potreban antibiotik, liječnik će propisati vrstu i količinu koja je potrebna! Takva uporaba antibiotika „za svaki slučaj“ ili „sam najbolje znam kad mi antibiotik treba“ najopasnija je i najviše pogoduje razvoju otpornih bakterija! Od posljedica infekcija uzrokovanih otpornim bakterijama prošle je godine u zemljama EU umrlo 25.000 ljudi!


Poput svih drugih lijekova, antibiotici mogu stupiti u interakcije s nekim drugim lijekovima, pa liječniku koji propisuje antibiotik svakako valja napomenuti ako se već uzima neki lijek. Također valja spomenuti ako se ranije javila alergija na antibiotike ili druge lijekove. Antibiotici mogu imati nuspojave. Najčešće su probavne smetnje i osip. Neki će antibiotici izazvati manje smetnji ako se uzimaju s hranom, a neki se pak ne smiju uzimati s hranom ili mlijekom. Antibiotici su lijekovi koji se ne smiju izdavati u ljekarnama bez liječničkog recepta. Unatoč vrlo jasnim pravilnicima, bolesnici često na vlastiti zahtjev dobiju antibiotik u ljekarni i koriste ga na svoju ruku.


Donedavno je problem rastuće otpornosti bakterija bio rješavan dolaskom novih djelotvornih antibiotika na tržište, pa nismo brinuli o njoj. Međutim, unatrag 20-ak godina na tržištu je sve manje novih antibiotika jer su istraživanja i proizvodnja novih antibiotika neisplativi farmaceutskoj industriji. Puno je profitabilnije ulagati u istraživanje lijekova koji će se koristiti kronično, doživotno. Nalazimo se u situaciji da moramo sačuvati djelotvornost antibiotika na postojećoj razini, a to možemo jedino njihovom primjerenom i kontroliranom uporabom.

 
 
Prof.dr.sc. Vera Vlahović-Palčevski