Osvrnimo se na najčešće pogreške pacijenata pri uzimanju lijekova i načine na koje ih je moguće izbjeći.

Kod bilo kakvog uzimanja lijeka, bilo da je riječ o propisanom lijeku ili lijeku koji se može uzeti bez recepta, nužno je provjeriti rok valjanosti lijeka, kao i uvjete čuvanja. Nikad ne upotrebljavajte lijek kojemu je istekao rok valjanosti, a u slučaju bilo kakvih vidljivih promjena lijeka (npr. omekšavanje i/ili raspadanje tableta i kapsula, promjena boje ili taloženje sirupa i sl.),

unatoč važećem roku trajanja, nemojte koristiti takav lijek. Lijekove obvezno čuvajte na način koji je propisan u uputama o lijeku. Određene vrste lijekova (npr. masti ili kapi za oči) traju ograničen broj dana nakon otvaranja te ih je nužno baciti nakon isteka tog roka.

Poštujte propisanu dozu lijeka i nemojte je samovoljno povećavati jer u nekim slučajevima povećanje doze lijeka može završiti fatalno. Također, nikad nemojte samovoljno smanjivati dozu lijeka jer mu tako smanjujete djelotvornost.
U slučaju da je liječnik propisao novi lijek, koji dosad niste uzimali, zamolite ga da vam ponovi ime lijeka kako biste ga zapamtili i da vas uputi za što se točno lijek koristi, u kojoj dozi i kada. Kad uzimate taj lijek u ljekarni, još se jednom raspitajte o lijeku i njegovoj namjeni te provjerite je li riječ o istom lijeku, kako biste izbjegli mogućnost zamjenjivanja lijeka (postoje lijekovi sličnog imena, a različitog djelovanja).

Ako vam liječnik propisuje više lijekova odjednom (što je najčešće opravdano), zamolite ga da provjeri može li takva kombinacija lijekova uzrokovati štetne interakcije (neželjene učinke lijeka) ili opasne nuspojave (popratne pojave). Budite osobito oprezni ako uzimate lijekove koji se mogu kupiti bez recepta jer oni vrlo često izazivaju interakcije s drugim lijekovima, pa je nužno dobro pročitati upute o lijeku. Ako niste sigurni smijete li uzeti takav lijek, posavjetujte se s liječnikom ili ljekarnikom.

Zapamtite da mala djeca i starije osobe trebaju prikladne doze lijekova sukladno svojoj dobi i/ili tjelesnoj težini, te da osobe s oslabljenom funkcijom jetara ili bubrega imaju slabije mogućnosti razgradnje i izlučivanja lijeka, zbog čega trebaju biti osobito oprezne.

Vaš lijek je samo vaš
U slučaju da ste alergični na pojedini lijek (npr. na penicilin), zapamtite da ne smijete uzimati ni njemu „srodne“ lijekove, te pri uzimanju lijekova obvezno naglasite na koji ste lijek alergični.
Nikad nemojte samovoljno prekidati terapiju lijekovima, unatoč tome što se „osjećate puno bolje“, osobito ako je riječ o uzimanju antibiotika. Naime, prekidanjem antibiotske terapije smanjujete njihovu djelotvornost i uzrokujete stvaranje otpornih bakterija koje ostaju u vašem organizmu. Također, nikad nemojte samovoljno uzeti antibiotik u slučaju povišene temperature te se radije javite liječniku.
Važno je znati da svaki čovjek drugačije reagira na lijek, čak i ako boluje od iste bolesti kao i vi, pa nikad ne razmjenjujte lijekove s prijateljima, susjedima ili poznanicima kako biste iskušali njihovo navodno „bolje“ djelovanje, već radije porazgovarajte o svojim dvojbama s liječnikom.
Postoji mnogo lijekova s jasnim uputama o tome da ih ne smijete uzimati zajedno s alkoholom, što se osobito odnosi na sedative, antidepresive, analgetike, neke lijekove protiv kašlja itd., jer njihova kombinacija može biti smrtonosna. Također, morate biti upućeni kako neki lijekovi mogu utjecati na smanjivanje psihofizičkih sposobnosti zbog čega, ako ih uzimate, ne smijete voziti, raditi na visini i sl.
Određena količina ili vrsta hrane može smanjiti apsorpciju lijeka ili djelovati na metabolizam lijeka, pa je potrebno znati uzima li se lijek prije ili poslije jela te s kojom ga vrstom hrane ne bi trebalo uzimati.
Sve navedene pogreške u uzimanju lijekova u potpunosti je moguće izbjeći ako se pridržavate uputa i osnovnih pravila o upotrebi lijeka. U slučaju bilo kakve dvojbe u vezi s uzimanjem lijeka, obvezno upitajte svog liječnika ili ljekarnika.