Borba
za ravnopravnost žena, koja je počela u 18. stoljeću, dovela je do današnje
ravnopravnosti kao civilizacijske stečevine. Međutim, je li ideja ravnopravnosti
danas zaživjela u potpunosti? Žene danas imaju jednaka građanska prava,
kao i pravo glasa; ako su zaposlene, imaju i ekonomsku nezavisnost; mogu
same birati zanimanje i posao, odlučuju o braku i rađanju djece. Međutim,
još uvijek su za isti posao slabije plaćene od svojih muških kolega, a na
tržištu rada više je nezaposlenih žena. Poslodavci češće odabiru žene kad
trebaju nekome dati otkaz, a često svjedočimo činjenici kako su žene, da
bi zadržale ili dobile posao, morale potpisati da se neće udavati ili rađati
djecu za vrijeme trajanja radnog ugovora. Poslodavci se nerijetko ne odnose
blagonaklono prema ženama koje zbog bolesti djece ili njege starijih i nemoćnih
članova obitelji moraju biti češće odsutne, a gotovo se uvriježilo kao nepisano
pravilo da žene zaposlene na određeno vrijeme dobiju otkaz ako su trudne.
Na rukovodećim ili dobro plaćenim radnim mjestima žena ima manje nego muškaraca,
u politici ih je također manje, unatoč tome što u strukturi biračkog tijela
ima više žena. Drugim riječima, emancipacija je ženama donijela više prava, ali i više obveza te odgovornosti prema obitelji i društvu. Upravo zbog povećanih napora, kojima su danas izložene žene u svojoj višestrukoj dnevnoj ulozi kao supruge, majke, kućanice i radnice, sve je više posljedica po zdravlje žena.
Žrtve društvenih utjecaja
Iako žene u prosjeku žive 6-8 godina dulje od muškaraca, one više obolijevaju
od muškaraca i brže razviju bolest ako su izložene rizičnim čimbenicima.
Tako npr. ako žena puši, unatoč činjenici da je štite „ženski hormoni“,
raste joj rizik za srčano-žilne bolesti, koji se višestruko povećava ako
ujedno uzima kontracepcijske tablete. Nažalost, sve više žena u svijetu
puši i tako postaju gotovo „ravnopravne“ s muškarcima, osobito u obolijevanju
od raka pluća, a žalosti činjenica rastućeg trenda po kojem u mlađoj dobi
puši više djevojaka nego mladića.
Slično je i s pijenjem alkohola, što je još uvijek socijalno „prihvatljivije“
za muškarce nego za žene, koje onda piju potajice i kasno traže pomoć.
Nerijetko i same obitelji više taje alkoholizam u žene nego u muškarca.
Suvremeni, medijski nametnuti diktati „ljepote“, „poželjnosti“ i „vječne
mladosti“ za žene često dovode do različitih poremećaja hranjenja (bulimija
i anoreksija na jednoj strani, a na drugoj prejedanje i pretilost), veće
mogućnosti dobivanja melanoma (pretjerano sunčanje i odlasci u solarije)
te nepotrebnih estetskih zahvata kojima se žene podvrgavaju, unatoč mogućim
posljedicama po život i zdravlje.
Sve lošijem zdravlju žena pridonosi i izloženost vanjskom i unutarnjem
stresu kao odgovoru na nemogućnost zadovoljavanja sve brojnijih svakodnevnih
zahtjeva, što opet može uzrokovati niz psihičkih (najčešće depresija i
anksioznost) i hormonalnih poremećaja.
Današnji sjedilački način života također ubrzava pojavu i posljedice osteoporoze
kod žena. U odnosu na muškarce, kod žena su češći imunološki poremećaji,
alergije, probavne smetnje, reumatoidni artritis, sistemski lupus, migrena,
tromboza vena, multipla skleroza, žučni kamenci, upale mokraćnih putova,
a žene su osjetljivije i na pojedine virusne infekcije, osobito HPV i
HIV.
Emancipacija je, dakle, ženama donijela puno toga, i dobrog i lošeg, pa
tako i u pogledu zdravlja, na koje sve jasnije djeluju i društveni i psihološki
čimbenici.
Očigledno je da je zdravlje žena danas ugroženije nego prije te je za
zajednicu nužno unaprijediti zdravlje žena i poduzeti sve potrebne mjere
prevencije bolesti. Naravno, u tome će vodeću ulogu imati usvajanje zdravog
stila života i implementacija svih novih spoznaja dobivenih istraživanjima
povezanim sa zdravljem žena.
