Peludne alergije
 
ŠETNJA NAKON KIŠE
 
 
Alergija ili preosjetljivost neuobičajena je i prekomjerna reakcija našeg obrambenog sustava na inače neškodljive tvari koje udahnemo, dodirnemo kožom ili pojedemo.
Alergijske bolesti dišnog sustava (alergijski rinitis i astma) predstavljaju značajan javnozdravstveni problem, naročito u industrijski razvijenim zemljama, jer je za pojavu tih bolesti odgovoran genetski faktor, uz djelovanje nespecifičnih čimbenika okoliša (duhanski dim, onečišćenje zraka, smog, ispušni plinovi…). Ti čimbenici izazivaju učestale upale sluznice i tako umanjuju njezinu obrambenu sposobnost te olakšavaju ulazak alergena koji izazivaju alergenu reakciju obrambenog sustava. Upravo iz tog razloga stalni porast alergijskih bolesti povezuje se, uz stres zbog suvremenog načina života, i s onečišćenjem zraka.

Sa stabla u nos
Biološka je uloga peluda prenošenje muškog genetskog naslijeđa do ženskog dijela cvijeta kako bi došlo do oplodnje. Prilikom prenošenja vjetrom, peludna zrna određenih vrsta biljaka mogu završiti na nosnoj sluznici čovjeka i u toj vlažnoj sredini otpuštati alergene koji će u senzibilizirane osobe izazvati alergijsku reakciju. Tako npr. u peludnom zrnu ambrozije (Ambrosia artemisiifolia L.) postoje čak 52 alergena. Neki od njih izuzetno su jaki pa je za alergijsku reakciju na ambroziju dovoljno svega 20 do 30 peludnih zrnaca u 1m3 zraka.

Pelud se, s obzirom na podrijetlo biljnih vrsta, dijeli na pelud drveća, trava i korova, a koncentracije peluda u zraku ovise o geografsko–klimatskim faktorima, vegetaciji područja i meteorološkim prilikama. Važno je istaknuti da je koncentracija peluda u zraku najveća ujutro, za sunčanih i vjetrovitih dana, a znatno niža u vlažnim i kišovitim razdobljima te na početku i kraju sezone cvjetanja. Pelud trava, breze i ambrozije najčešći su alergeni u kontinentalnom području naše zemlje, a u primorskom području to su pelud crnog bora, čempresa, masline i korova crkvine.

Ambrozija – biljka i peludno zrno

Svake godine ista priča
Peludna groznica ili sezonski alergijski rinitis prekomjerna je alergijska reakcija sluznice nosa i očiju na pelud, koja se javlja sezonski, za vrijeme cvatnje alergenih biljaka. Negativan utjecaj na zdravlje ljudi, koji izaziva pelud alergenih biljaka, svrstava te čestice u prirodne «onečišćivače» okoliša. Najčešći su simptomi peludne alergije kihanje, začepljenost nosa ili vodeni iscjedak iz nosa, svrbež sluznice nosa, očiju, nepca, suzenje očiju, pa čak i otežano disanje. Simptomi nisu opasni po život, ali znatno smanjuju kvalitetu života, učinkovitost na radnom mjestu te uzrokuju značajne gubitke radnih dana. Ako se ti simptomi, slični prehladi, svake godine javljaju u isto vrijeme, najvjerojatnije se radi o alergiji na pelud.

Peludni kalendar na zidu
U liječenju sezonskog alergijskog rinitisa koriste se preventivne mjere i terapijski postupci. Preventivne mjere su mjere izbjegavanja alergena i poboljšanje okoliša. Terapijski postupci su imunoterapija i primjena lijekova.
Da bi pacijenti spremni dočekali peludnu sezonu i pravodobno započeli terapiju, potrebne su im informacije o cvatnji pojedinih alergenih biljaka, koje pružaju peludni kalendari. Oni prikazuju početak, trajanje i završetak polinacije pojedine biljne vrste na određenom klimatskom području. U slučajevima izrazito toplog ili hladnog vremena, dolazi do pomaka u peludnom kalendaru, odnosno do ranije ili zakašnjele cvatnje, što treba uzeti u obzir prilikom uvođenja preventivnih mjera.

U mjere za izbjegavanje alergena ubraja se izbjegavanje boravka i fizičkih aktivnosti na otvorenom u vrijeme visoke koncentracije alergenog peluda u zraku, osobito tijekom sunčanog i vjetrovitog vremena. Da bi alergičari lakše planirali svoje dnevne aktivnosti, Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ na svojim internetskim stranicama objavljuje alergijske semafore koji pružaju informacije o dnevnim koncentracijama peluda u zraku grada Rijeke.

Dakle, za odlazak u prirodu treba izabrati dan nakon kiše jer su tada koncentracije peluda najniže, a pri povratku kući treba oprati ruke, otuširati se, oprati kosu i presvući odjeću kako bi se spriječilo unošenje peluda u prostor u kojem se boravi. Također se preporučuje samo kratkotrajno provjetravanje prostorija, odnosno boravak u zatvorenim prostorima tijekom sezone cvjetanja biljaka na čiji pelud ste alergični te redovito uzimanje terapije propisane od liječnika.

 
 
Mr.sc. Nikolina Furlan, dipl.sanitarni ing.