Što je buka
Postoji više definicija buke. Buka je subjektivni pojam, određen fizikalnim značajkama zvuka i fiziološkim svojstvima uha i ljudskog organizma. Buka je čujna akustična energija koja može štetno djelovati na fiziološko i psihološko stanje ljudi. Bukom se naziva svaki neželjeni, neugodni zvuk, odnosno smjesa zvukova različitih svojstava, koja može biti trajna, isprekidana i udarna, promjenljive razine, različitog trajanja i vremenske raspodjele.


Zajedničko svim definicijama buke jest to da je buka važan javnozdravstveni i ekološki problem jer, prema brojnim istraživanjima, zagađenja bukom iz vanjskog i unutarnjeg okoliša utječu i još više će utjecati na ljudsko zdravlje.

Buka jača agresivnost
Brojna su oštećenja uzrokovana bukom, koja mogu izazvati neželjene reakcije u raznim organskim sustavima, počevši od organa sluha fetusa u trudnica eksponiranih buci, oslabljenog sluha i razvoja gluhoće osoba u općoj i profesionalnoj izloženosti visokoj razini buke pa do povećanog rizika za nastanak akutnih kardiovaskularnih incidenata, smanjene tolerancije, povišenog praga reagiranja te porasta anksioznosti, agresivnosti i neprijateljskog ponašanja. Buka je redovit pratitelj u općem i profesionalnom okolišu. Važan je čimbenik radnog okoliša, sa značajnim utjecajem na zdravlje i radnu sposobnost čovjeka. Zbog toga je štetno djelovanje buke važno područje interesa medicine rada.

Unatoč tehnološkom napretku, izloženost buci na radu još je uvijek vrlo česta, ne samo u nerazvijenim, već i u ekonomski razvijenim zemljama. Tako je u SAD-u oko 30% radne populacije izloženo buci višoj od 85 dB, a 20% populacije buci višoj od 90 dB. Smatra se da je u Europskoj uniji čak 30% radnika više od četvrtine radnog vremena izloženo buci opasnoj po zdravlje.

Umor i nesanica
Štetni su učinci buke na ljudsko zdravlje auditivni i neauditivni. Razine energije okolinske buke najčešće su premale da bi izazvale neposredan učinak na tkivo i dale jasan uzročno-posljednični odnos. Okolinska i rekreacijska buka u većine ljudi ne izaziva oštećenje sluha. Neprofesionalna izloženost buci pri nekim rekreativnim i sličnim bučnim djelatnostima (rad motornom pilom, lov, preglasna muzika, motocikli, zvučne igračke) ipak može, zbog jake isprekidane ili udarne buke, izazvati auditivni učinak, češće privremeni pomak praga čujnosti nego trajni gubitak sluha (sociocusis). Maksimalni zvučni tlakovi pri takvim djelatnostima ne bi smjeli prijeći 140 dB za odrasle i 120 dB za djecu (ISO, 1999.). Na gubitak sluha utječu i dob (presbycusis), neke bolesti, lijekovi, izloženost kemijskim tvarima i vibracijama.

Buka ometa odvijanje ljudskih aktivnosti, sporazumijevanje govorom, učenje, praćenje radijskog i televizijskog programa, koncentraciju i druge mentalne aktivnosti, odmor, san. Izaziva neraspoloženje, razdražljivost, nemir, smetnje mentalnog zdravlja i ponašanja, umor i nesanicu. Za dobar san bilo bi poželjno da buka ne prelazi 30 dB, a pojedinačni zvučni podražaji 45 dB.

Neauditivni zdravstveni poremećaji izraz su fiziološke reakcije na stres. Većina učinaka je kratkotrajna i prolazna: smetnje kardiovaskularnog, probavnog i imunološkog sustava, smanjenje pažnje i pamćenja, suženje vidnog polja, ali mogu prijeći u kronične: nesanicu, povišen krvni tlak, poremetnje teka i seksualne funkcije, tjeskobu i depresiju. Dugotrajna izloženost buci prometa može dovesti do takvih zdravstvenih smetnji ili pogoršati postojeće (artritis, bronhitis, depresija - WHO LARES Report, 2004.). Agresivno ponašanje javlja se tek kod buke iznad 80 dB.

U sklopu četiri najutjecajnija čimbenika o kojima ovisi zdravlje, pa i život svakog ljudskog bića (nasljedni faktori, stil ponašanja, utjecaj zdravstvene službe, okolišni faktori), sve se više u posljednjim desetljećima uvažava utjecaj okolišnih faktora.

Veličina buke, koja se tretira kao vibracija nekih čvrstih ili plinovitih molekula te kao jedan oblik mehaničke energije, stimulira izlučivanje stresogenih hormona, s njihovim kobnim učinkom na, prvenstveno, čovjekov cirkulacijski aparat, što uzrokuje hipertenziju, oštećenje srčanog mišića itd.

S problemom buke uvelike se bavila i Svjetska zdravstvena organizacija, koja je svojevremeno postavila tvrdnju da u 60% slučajeva postoji zagađenje bukom, jer jačina buke prelazi tolerantne granice (što znači da ne bi smjela prelaziti danju 40, a noću 30 dB). Buka koja prelazi 85 dB ima štetno djelovanje na osjetilo sluha i ravnotežu.

Zvuk kao kemijski impuls
Uho je najsloženiji i najsavršeniji biološko-mehanički uređaj u tijelu, koji u zdravom stanju odgovara na frekvencije od 16 Hz do 20 kHz i tlakove od 20 ?Pa do 20 Pa. Titraji prolaze kroz rezonantni prostor vanjskog uha, u srednjem uhu prelaze u vibracije, a u pužnici unutrašnjeg uha, na bazilarnoj membrani i u Cortijevu organu u elektrokemijske impulse koji putem slušnog živca informaciju o zvuku prenose u mozak. Razina od 40 dB je granica socijalnog kontakta.

Slušajući govor roditelja, ali i ostale zvukove oko sebe, dijete ih doživljava kao ugodu i zadovoljstvo, ali prekomjerna buka, sirene i alarmi mogu biti psihološki vrlo iritantni, pa i fiziološki štetni za uho. U svakodnevnoj komunikaciji, uz vid, sluh svakako ima vrlo važnu ulogu, pa time već u najranijem životnom dobu djeteta zaslužuje i dodatnu pažnju. Tako trebamo imati na umu da igračke koje prave buku, a često su to loši surogati raznih muzičkih instrumenata (Noisy toys) mogu uzrokovati iritaciju, ali i stvarno oštećenje sluha.

I sami možemo procijeniti da li se nalazimo u okruženju koje je preglasno i možemo zadobiti oštećenje sluha i ravnoteže: ako imamo smetnje razumljivosti govora s osobom na udaljenosti od pola metra, ako osoba koja stoji uz vas može čuti zvukove iz vašeg stereouređaja na glavi, ako ne možete kontrolirati svoju jačinu glasa u buci. Ako postanete promukli nakon boravka u buci, oštetili ste glasnice, a ako osjetite zamor, razdražljivost, glavobolju, želju za izolacijom od komunikacije, tada buka djeluje nepovoljno i na vaš psihički život.

Čepove u uši!
Izlaganje buci i njezin utjecaj možemo smanjiti sljedećim mjerama:
- smanjite izlaganje prekomjernoj buci na radnom mjestu, u prometu (Boom Cars),
- naučite nositi „čepove“ za uši na radnom mjestu,
- koristite materijale koji apsorbiraju zvuk,
- ne upotrebljavajte više bučnih alata u isto vrijeme,
- nemojte pojačavati zvuk na zvuk.
- kada je to moguće, sadnjom biljaka, naročito onih sa širokim i dugim listovima, smanjite buku oko vas.