Gdje
te otpatke odložiti kako bi završili u tvornici i zaista postali sutrašnje
novine, nova boca ili limenka? Što je reciklaža? A što izbjegavanje stvaranja
otpada?
Otpad je središnji problem zaštite okoliša
Ljudi još ni danas nisu svjesni težine tog problema, a već su stari Atenjani
oko 500. godine p.n.e. donijeli prvu poznatu odredbu o zabrani bacanja
otpadaka na ulice i organizirali odlagališta kućnog smeća, koja su morala
biti najmanje dva kilometra udaljena od gradskih zidina. Doduše, kasnije,
u srednjem vijeku, smeće je jednostavno završavalo na ulici, ali svi znamo
koliko je to bilo mračno, prljavo i bolesno razdoblje. Tek početkom industrijske
ere gradske su se uprave ponovo počele brinuti o kućnom otpadu. Naime,
zbog brzog razvoja tehnologije, naglog porasta broja stanovnika i njihovog
koncentriranja u gradove te zbog nevjerojatnog porasta potrošnje (ono
što je danas novonabavljen predmet - npr. računalo, mobitel, odjeća, obuća
itd., postat će vrlo skoro otpad), suvremena se civilizacija na dramatičan
način susrela s problemom otpada.
Naš otpad govori o nama
Prijeteći izravno zdravlju ljudi, odnosno posredno onečišćujući tlo, vodu
i zrak, otpad postaje problem broj jedan! Jer povećanje blagostanja donosi
brojne prednosti, ali, nažalost, i povećanje količina i štetnosti otpada.
Pokazalo se da je otpad jasan otisak materijalnog života ljudi. Ali on
je, istovremeno, još nedovoljno otkriven izvor sirovina i energije. Naime,
otpad nikako nije gomila neiskoristivih tvari i ne mora postati mješavina
neodgovorno odbačenih, često i vrlo dragocjenih otpadnih tvari. OTPAD
nije smeće ! Ili, bolje rečeno, otpad neće postati smeće postupamo li
s njim odgovorno.
Smeće je zapravo proizvod neprimjerenog ljudskog ponašanja s vlastitim
otpadom. Suvremene tehnike omogućuju potpuno iskorištavanje gotovo svih
vrsta i količina otpada, ali samo uz uvjet razumnog i odgovornog postupanja
s otpadom.
Svaki otpad može se i mora iskoristiti. Jedan je od osnovnih preduvjeta
za iskorištavanje otpada odvojeno prikupljanje svake pojedine vrste otpada.
Pomiješaju li se različite vrste otpada u vrećici ili kanti, nastaje smeće.
Najveći dio komunalnog, dakle i kućnog otpada čine vrijedni sastojci.
Kako najčešće nisu u čistom obliku, ne mogu se u potpunosti izdvojiti.
U razvijenim zemljama izdvaja se oko jedna trećina ukupnog otpada (u RH
samo oko 10 %).
Kad se uočilo da se izdvajanjem navedenih tvari dobivaju korisne sekundarne
sirovine, čijim se iskorištavanjem - reciklažom (reciklaža ili oporaba
je izdvajanje i skupljanje materijala iz otpada, njegova prerada i izrada
novog proizvoda) štede energija i prirodni resursi, a ujedno smanjuje
količina otpada koja završava na odlagalištu i onečišćuje okoliš, počeo
se razvijati program selektivnog skupljanja i zbrinjavanja otpada, prvenstveno
od strane samih proizvođača, dakle građana. U tu svrhu postavljaju se
odgovarajući spremnici i otvaraju reciklažna dvorišta, kako bi se građanima
olakšalo odvojeno odlaganje te ih se navelo na što veće izdvajanje.
Kupujmo prijatelje okoliša
Tradicija izdvajanja iskoristivih komponenti iz komunalnog otpada na području
djelovanja Komunalnog društva «Čistoća» Rijeka postoji više od deset godina
i kontinuirano se razvija. U tom je razdoblju postavljen velik broj spremnika
za posebne vrste otpada (papir, staklenu i višeslojnu, tzv. tetrapak ambalažu
i dr.) te su se izgradila i stavila u funkciju reciklažna dvorišta na
Pehlinu i u Mihačevoj dragi, namijenjena građanima za izdvajanje svih
vrijednih komponenti iz otpada (električni i elektronički uređaji, željezo
i obojeni metali, drvo - uključujući namještaj i drvena ambalaža, otpadne
gume, papir i karton, višeslojna, tzv. tetrapak ambalaža, staklena ambalaža,
plastika i plastična ambalaža te najlon).
Količine odvojeno prikupljenog vrijednog otpada rastu iz godine u godinu.
Međutim, to je dokaz ne samo veće ekološke osviještenosti naših građana,
već i toga da smo zaista postali pravo potrošačko društvo. Zato bi bilo
poželjno ne samo odvajati otpad prema vrstama otpadnih tvari, nego i izbjegavati
i smanjivati nastanak otpada.
Izbjegavanje i smanjenje nastanka otpada počinje već kupnjom. Već tada
treba stvoriti naviku prijateljskog ponašanja prema okolišu. Dakle, treba
kupovati proizvode koji nisu štetni za okoliš, odnosno one koji na ambalaži
imaju otisnut ekološki znak - prijatelj okoliša.
Također, ne treba se koristiti proizvodima kratkog vijeka trajanja, koji
se neminovno odbacuju nakon upotrebe. To znači da treba kupovati proizvode
u povratnoj ambalaži, npr. napitke u staklenim povratnim bocama, a ne
u plastičnim, tetrapak ili aluminijskim dozama jer se jedna staklena boca
može puniti više od 30 puta.
Još nekoliko savjeta kako izbjeći i smanjiti
nastanak otpada :
- Umjesto jednokratnih, koristite baterije koje se mogu puniti (čak 500
do 1000 puta)!
- Koristite platnene džepne maramice umjesto papirnatih!
- U kupnju ponesite košaru ili platnenu vrećicu, a ne trošite na plastične
vrećice!
- Prilikom kupovine odaberite proizvode bez suvišne ambalaže!
- Ne koristite kod proslava posuđe za jednokratnu upotrebu!
- Prije nego što bacite neki stari predmet (namještaj, odjeću, knjigu,
svjetiljku itd.), pogledajte možete li ga još iskoristiti za neku drugu
namjenu ili pak darovati nekome tko će se njime moći koristiti, odnosno
dobrotvornoj ustanovi!
Lista preporuka za izbjegavanje i smanjivanje otpada još se može i treba
dopuniti. Važno je znati da svaki izbjegnuti kilogram otpada rezultira
vrijednim doprinosom zaštiti prirode, a time i zaštiti zdravlja ljudi.
Za postupanje s otpadom vrijedi temeljno pravilo: sve se vraća, sve se
plaća. A temelj za promjene je osobna promjena. Bilo bi dobro, barem povremeno,
zapitati se: „Što sam danas učinio/učinila s otpadom u cilju zaštite okoliša
i osiguranja zdravije budućnosti, kako svoje, tako i budućnosti svoje
djece?“ I učiniti nešto!
Voditeljica Razvojno-tehničke službe
KD «Čistoća», d.o.o., Rijeka
