Globalna proširenost
Živimo u vrijeme kada ovisimo o antibioticima i ostalim antimikrobnim lijekovima, koji danas liječe bolesti što su prije nekoliko desetaka godina, ili par godina unazad, kao npr. HIV/AIDS, bile smrtonosne. Kada se antimikrobna otpornost – također poznata kao otpornost na lijekove – pojavi, ti lijekovi postanu neučinkoviti.
Za Svjetski dan zdravlja 2011. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) poziva na globalnu akciju da se ti lijekovi sačuvaju za buduće generacije. Antimikrobna otpornost i njezin globalni utjecaj prijete učinkovitosti mnogih lijekova koji se danas koriste za liječenje zaraznih bolesti. WHO poziva vlade i sve interesne skupine da povedu politiku i praksu potrebnu da se spriječi povećanje otpornih (visoko rezistentnih) mikroorganizama.

Što je antimikrobna otpornost?
Antimikrobna otpornost, otpornost na lijekove, javlja se kada se mikroorganizmi, kao što su bakterije, virusi, gljive ili paraziti, promijene na način da lijek koji se koristi za njihovo suzbijanje postane nedjelotvoran.
Kada mikroorganizmi postanu otporni na većinu antimikrobnih lijekova, često se nazivaju „supermikroorganizmima“. Pojava takvog organizma predstavlja velik problem zato što takav mikroorganizam može biti smrtonosan, može se širiti i uzrokovati velike troškove pojedinca i zajednice. Antimikrobna otpornost olakšana je nepravilnom uporabom lijekova, npr. ako se daju manje doze ili se terapija ne dovrši do kraja. Lijekovi loše kvalitete, krive dijagnoze, neadekvatna prevencija infekcija i nedovoljne kontrole također potiču razvoj i širenje otpornosti na lijekove.
Nedostatak vladinih programa i interesa da se riješi taj problem, loš nadzor, nedostupnost materijala za dijagnozu, liječenje i prevenciju također smanjuju kontrolu razvoja otpornosti na lijekove.

WHO poziva da se u Program uključe:
1. vlade,
2. javnost, građani i pacijenti,
3. liječnici, veterinari,
4. ljekarnici,
5. farmaceutska industrija i ostali,
Osnovna je poruka: „Misli, radi i ponašaj se odgovorno za borbu protiv rezistencije na lijekove.“

Što su antimikrobni lijekovi?
Antimikrobni lijekovi koriste se za liječenje infektivnih bolesti koje uzrokuju bakterije, gljive, paraziti i virusi. Otkriće antimikrobnih lijekova jedan je od važnijih događaja na području zdravlja u ljudskoj povijesti, koji je doveo do ublažavanja patnji zbog bolesti i spašavanja bilijuna života posljednjih 70 godina. Antimikrobni lijekovi uključuju: antibiotike, antivirotike, antiprotozoike, antimikotike, kemoterapeutske lijekove.

Područja na kojima se treba globalno raditi jesu: loša kvaliteta lijekova, slab nadzor korištenja, nedostatak kontrole, nedostatak istraživanja i iracionalna uporaba lijekova.

Mnogi od nas danas žive zdraviji i duži život, djelomično i zbog razvoja djelotvornih lijekova poznatih kao antimikrobni lijekovi, dostupnih za liječenje infektivnih bolesti. Prije otkrića antimikrobnih lijekova 1940-ih, ljudi su nepotrebno umirali od infektivnih bolesti. Danas, međutim, ne možemo zamisliti svijet bez antimikrobnih lijekova.

Nalazimo se na prekretnici da izgubimo svu tu dragocjenu zalihu lijekova. Uporaba i zloporaba antimikrobnih lijekova u humanoj medicini, veterinarskoj medicini i proizvodnji hrane posljednjih 70 godina dovela je do povećanja broja i vrsta mikroorganizama otpornih na te lijekove, uzrokujući smrt, patnju, invalidnost i veće troškove zdravstvene zaštite.
Ako se ta praksa nastavi i dalje, mnoge infektivne bolesti neće se moći kontrolirati i smanjit će se sav napredak koji je napravljen na području zdravstva i prikazan kao jedan od ciljeva UN „Millenium Developments Goals“ za 2015.godinu.
Nadalje, rast globalne razmjene dobara i putnika omogućuje otpornim organizmima da se prošire po svijetu unutar nekoliko sati.