Vrste buke
Buka može biti trajna, isprekidana i impulsna.
Trajna buka javlja se u predionicama i električnim centralama. Karakteristika je trajne buke da su razina zvučnog tlaka i spektar frekvencija, na jednom mjestu, konstantni tijekom vremena.
Ako se na jednom mjestu mijenjaju razine zvučnog tlaka i spektar frekvencija, tada je to isprekidana buka. To je najčešća vrsta buke, a nalazimo ju npr. kod ekscentar – preša.
Zvučni događaj kratkog trajanja i relativno visokog zvučnog tlaka označava se kao impulsna buka.Svaki udarac smatra se impulsnom bukom.

Što sve buči oko nas
Izvori buke su svaki stroj, uređaj, instalacija, postrojenje, sredstvo za rad i transport, tehnološki postupak, elektroakustički uređaj za emitiranje glazbe i govora, bučna aktivnost ljudi i životinja i druge radnje od kojih se širi zvuk. Izvorima buke smatraju se i cjeline kao nepokretni i pokretni objekti te otvoreni i zatvoreni prostori za šport, rekreaciju, igru, ples, predstave, koncerte, slušanje glazbe i sl.

Izvori povećane buke u okolišu mogu biti industrijska postrojenja (naftna industrija, brodogradnja), promet, gradilišta, rekreacija, sport, zabava, ali i čovjek i životinje. U zatvorenom boravišnom prostoru izvori su buke, vezani uz zgradu, servisni uređaji, kućanski strojevi i buka iz susjedstva
.
Maksimalno dopuštena razina buke u okolišu ovisi o dobu dana i namjeni prostora. Tijekom noći dopuštena razina buke niža je nego tijekom dana. Također, razina buke niža je na radnim mjestima koja zahtijevaju veću koncentraciju te u prostorima namijenjenima za odmor (bazeni, lječilišta).
Na poslovima vezanim za buku sudjeluje čitav niz djelatnika raznih struka. Urbanisti određuju smještaj cestovnih, tračničkih ili zračnih puteva, industrijskih/proizvodnih ili infrastrukturnih objekata i lokacija na kojima će ljudi boraviti ili raditi, područja zona buke te zone u kojima se štiti postojeća tišina. Arhitekti i građevinari smještaju objekte unutar zona buke, vodeći računa o odnosu sadržaja koji su izvori buke i onih koje treba štititi od buke.

Strojari opremaju objekte, kao i otvorene površine, strojevima i uređajima vodeći računa o njihovoj zvučnoj snazi. Državni inspektorat nadzire zvučnu snagu strojeva i uređaja koji se uvoze ili proizvode u Hrvatskoj. Sanitarna inspekcija nadzire da li je razina buke u boravišnim prostorima u dopuštenim granicama. Inspekcija rada nadzire da li je razina buke u radnim prostorima u dopuštenim granicama. Liječnici kontroliraju sluh ugroženima bukom. Djelatnici pravnih osoba koje obavljaju stručne poslove zaštite od buke vrše akustička mjerenja i proračune. U Hrvatskoj i Europi to su najčešće inženjeri elektrotehnike i fizike.

Od šapta do boli
Razina buke mjeri se u decibelima (dB). Čovjekovo uho može razlučiti zvučni intenzitet 0-120 dB (frekventni raspon 16 – 20 000 Hz). Decibel se definira kao veličina koja predstavlja logaritam odnosa dvaju intenziteta zvuka. Zapravo, tako definirana veličina je bel (prema Grahamu Bellu, izumitelju telefona), a prikladnija, deset puta manja jedinica zove se decibel (dB).
U tablici su prikazani zvukovi okoliša i odgovarajuća razina buke u decibelima

Zakon o zaštiti od buke (NN 20/03. čl.2.) određuje zakonske regulative buke, dok Pravilnik o najviše dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN br. 145/04) određuje koja je razina buke dozvoljena ovisno o namjeni prostora.
U gornjoj tablici se vide najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije u otvorenom prostoru.

Zaštita od buke
Kako bi se zaštitili od buke, potrebno je napraviti prostorno - planske mjere, uvesti inteligentni sustav za upravljanje cestovnim prometom, ograničiti kretanje teških vozila, redovno obavljati pregled vozila javnog prijevoza, koristiti više gradski prijevoz i vozila na hibridni pogon, proširiti pješački prostor i biciklističke staze, koristiti tiše automobilske gume, graditi bukobrane uz prometnice, zvučnu izolaciju građevina, obnovu tračničkih vozila. Također, prilikom izgradnje novih prometnica treba voditi računa da one ne prolaze kroz naseljena mjesta.