Endokrine
žlijezde luče u tjelesne tekućine hormone, kemijske tvari koje
služe za regulaciju različitih metaboličkih funkcija (npr. intenziteta kemijskih
reakcija u stanicama, transporta tvari kroz stanične membrane, rasta, sekrecije
itd.).
Žlijezde
Najvažnije su endokrine žlijezde: hipofiza, epifiza, štitna žlijezda,
doštitne žlijezde, nadbubrežne žlijezde, gušterača te spolne žlijezde,
odnosno jajnici u žena i sjemenici u muškaraca.
Većina žlijezda endokrinog sustava u izravnoj je vezi sa živčanim sustavom,
a povezane su i međusobno te djeluju preko osovina (npr. hipotalamus –
hipofiza - nadbubrežne žlijezde). Rad endokrinog sustava temelji se na
mehanizmu povratne sprege, pri čemu je važno znati kako hipotalamus može
otpuštati i oslobađajuće i inhibirajuće hormone.
Naime, hipotalamus otpušta hormone koji živčanim vlaknima dolaze u hipofizu
i tu oslobađaju hormone hipofize, koji onda djeluju na hormone periferne
endokrine žlijezde. Djelatni hormoni periferne endokrine žlijezde kruže
krvotokom i stižu do ciljnih organa. Svako povećanje razine djelatnog
hormona registrira se u hipotalamusu, pa slijedi otpuštanje inhibirajućih
hormona, čime se koči/inhibira izlučivanje hormona hipofize, kao i hormona
periferne endokrine žlijezde. Takvim mehanizmima pozitivne, odnosno negativne
povratne sprege održava se poželjna razina djelatnog hormona u organizmu.
Hipofiza
Hipofiza je endokrina žlijezda veličine zrna graška, smještena ispod hipotalamusa,
na bazi mozga („tursko sedlo“), a glavna joj je zadaća upravljanje svim
endokrinim žlijezdama. Ona se sastoji od dva režnja: prednjeg i stražnjeg.
Prednji režanj hipofize (adenohipofiza) luči:
- hormon rasta (STH) koji potiče proizvodnju proteina i rast stanica/tkiva;
- adrenokortikotropni hormon (ACTH) koji uzrokuje lučenje hormona kore
nadbubrežne žlijezde;
- tireotropni hormon (TSH) koji uzrokuje lučenje hormona štitne žlijezde,
tiroksina (T4) i trijod-tironina (T3);
- gonadotropine, i to folikulostimulirajući hormon (FSH), koji uzrokuje
sazrijevanje folikula u jajnicima kod žena i potiče stvaranje spermija
u muškaraca, i luteinizirajući hormon (LH), koji regulira sazrijevanje
folikula, lučenje estrogena i progesterona, ovulaciju i nastanak žutog
tijela u žena, a u muškaraca potiče lučenje androgenih hormona;
- prolaktin (PL) koji uzrokuje razvoj mliječnih žlijezda i izlučivanje
mlijeka.
Stražnji režanj hipofize (neurohipofiza) izlučuje antidiuretski hormon
(vazopresin, ADH) koji djeluje na izlučivanje/zadržavanje vode u bubrezima
i povisuje krvni tlak i oksitocin, koji uzrokuje kontrakcije glatkih mišića
maternice prilikom poroda te omogućava naviranje i istjecanje mlijeka
pri dojenju.
Epifiza ili pinealna žlijezda
Smještena je između moždanih hemisfera, a luči melatonin (melanocit stimulirajući
hormon, MSH) koji potiče proizvodnju pigmenta u koži, a također utječe
i na regulaciju ciklusa budnosti i sna (cirkadijalni ritam).
Štitna žlijezda – štitnjača
Nalazi se u prednjem dijelu vrata, ispred dušnika, a sastoji se od lijevog
i desnog režnja koji su povezani suženim dijelom (lat. isthmus). Ona izlučuje
hormone tiroksin (T4) i trijod-tironin (T3) koji povećavaju intenzitet
kemijskih reakcija u svim stanicama, zbog čega se povećava opći metabolizam
tijela. Štitna žlijezda luči i hormon kalcitonin koji potiče odlaganje
kalcija u kosti smanjujući koncentraciju kalcija u izvanstaničnoj tekućini.
Paratiroidne (doštitne) žlijezde
Smještene su uz stražnje rubove štitne žlijezde, uz dušnik, a najčešće
ih je ukupno četiri (jedan gornji i jedan donji par, iako broj žlijezda
može individualno varirati od 2 do 6). One luče paratiroidni hormon (PTH)
koji kontrolira koncentraciju kalcija u izvanstaničnoj tekućini (odnosno
apsorpciju kalcija u crijevima, njegovo izlučivanje bubrezima i otpuštanje
iz kostiju).
Nadbubrežne žlijezde
Nadbubrežne žlijezde poput kapice prekrivaju gornje polove lijevog i desnog
bubrega. Sastoje se od kore (lat. cortex) i moždine (lat. medulla), koje
se razlikuju i po podrijetlu i po funkciji.
Kora nadbubrežne žlijezde luči mineralokortikoidne hormone, odnosno aldosteron
i kortikosteron, koji reguliraju promet elektrolita (natrija i kalija)
i vode te održavaju homeostazu. Također, kora luči i glukokortikoidne
hormone, od kojih je najvažniji kortizol jer djeluje u kontroli metabolizma
proteina, ugljikohidrata i masti te inhibira obrambene reakcije i upale
u tkivima. Kora luči i androgene i estrogene hormone koji utječu na razvoj
spolnih organa u dječjoj dobi.
Srž nadbubrežne žlijezde luči adrenalin i noradrenalin, koji djeluju na
ubrzavanje rada srca, povisivanje krvnoga tlaka, pojačavanje metabolizma
glukoze, širenje dišnih putova i usporavanje probave.
Gušterača
Gušterača se nalazi ispod želuca, pokraj prednjeg dijela tankog crijeva
(dvanaesnika). Ona nije dio probavne cijevi, ali njeni enzimi ulaze u
probavnu cijev kroz papilu Vateri, zajedno s probavljenom hranom. Gušterača
anatomski ima tri glavna dijela: glavu (lat. caput), tijelo (lat. corpus)
i rep (lat. cauda). Funkcionalno, gušteraču izgrađuju dvije glavne vrste
tkiva: Langerhansovi otočići (lat. insulae pancreatice) i acinusi (egzokrino
žljezdano tkivo). Langerhansovi otočići zapravo su „endokrini dio“ gušterače
jer luče hormone inzulin, glukagon i somatostatin izravno u krv. Inzulin
djeluje na metabolizam ugljikohidrata tako da pojačava ulazak glukoze
u stanice, ali utječe i na metabolizam masti i bjelančevina. Glukagon
potiče razgradnju glikogena u jetrima i otpuštanje glukoze u krv, izaziva
razgradnju masti i povećavanje razine masnih kiselina u krvi. Somatostatin
sudjeluje u regulaciji hormona rasta, ali i u regulaciji probavnog sustava.
Važno je znati kako inzulin inhibira lučenje glukagona, a somatostatin
inhibira lučenje inzulina i glukagona.
Spolne žlijezde
• Ženske spolne žlijezde – jajnici (lat. ovarium)
Jajnici su parni organi, dio unutarnjeg ženskog spolnog sustava, a smješteni
su u maloj zdjelici, na krajevima jajovoda s obje strane maternice. Uloga
im je stvaranje ženskih spolnih hormona: estrogena (estradiol, estron
i estriol) i progestina (progesteron). Glavna je funkcija estrogena da
potiču razvoj jajašca i bujanje stanica i rast tkiva spolnih organa i
drugih tkiva u vezi s reprodukcijom. Oni utječu i na lokomotorni sustav,
na metabolizam bjelančevina i masti, imaju učinke na kožu i ravnotežu
elektrolita. Progesteron, pak, potiče cikličke promjene endometrija maternice
i na taj način priprema maternicu za prihvaćanje oplođenog jajašca, potiče
sekrecijske promjene u jajovodima te razvoj režnjića i alveola dojke,
a pokazuje i učinak na ravnotežu elektrolita, kao i katabolički učinak
na bjelančevine.
• Muške spolne žlijezde – sjemenici (lat. testis)
Sjemenici su muški parni spolni organi, a smješteni su u skrotalnoj vrećici
(mošnice). Svaki sjemenik sastoji se od spiralno izvijuganih sjemenih
kanalića. Osnovna im je funkcija stvaranje muških spolnih hormona i stvaranje
spermija (spermatogeneza). Oni luče nekoliko muških spolnih hormona, koji
se svi zajedno zovu androgeni, a među njima su testosteron, dihidrotestosteron
i androstendion. Testosteron je odgovoran za svojstva kojima se odlikuje
tijelo muškaraca, a već u fetusnom razvoju utječe na spuštanje testisa
u skrotum. Nadalje, testosteron uzrokuje razvoj primarnih i sekundarnih
spolnih oznaka u odraslih muškaraca (učinak na raspored dlaka na tijelu
i vlasištu, učinak na glas, kožu i razvoj akna, učinak na stvaranje bjelančevina
i razvitak mišića, učinak na rast kostiju i zadržavanje kalcija; pokazuje
i učinke na bazalni metabolizam, eritrocite te ravnotežu vode i elektrolita).
