Kako to funkcionira
Penis se sastoji od dva „šupljikava“ tijela (lat. corpora cavernosa) koja se pružaju duž cijelog organa. Ta su tijela napunjena „spužvastim“ tkivom. Corpora cavernosa obavijena su membranom. Spužvasto tkivo sadrži glatke mišiće, vezivna tkiva, šupljine, vene i arterije. Uretra ili mokraćna cijev je kanal koji služi za protok urina i ejakulata, a proteže se donjom stranom corpora cavernosa.


Erekcija je rezultat složene interakcije neuroloških, vaskularnih, hormonalnih i psiholoških događanja. Vizualna, taktilna ili neka druga vrsta ugodne stimulacije uzrokuje da mozak odašilje živčane impulse koji kralježničnom moždinom i živčanim okončinama dolaze do penisa. To dovodi do promjena u arterijama koje dovode krv u penis. One se prošire i povećaju protok u kavernozna tijela. U isto se vrijeme mišići koji okružuju vene (kojima otječe krv iz penisa) stegnu, usporavajući otjecanje krvi i povećavajući krvni tlak u penisu. Taj niz događaja povećanog utoka i smanjenog otjecanja krvi ono je što uzrokuje erekciju: „zarobljavanje“ krvi s posljedičnim povećanjem u dužini, širini i tvrdoći penisa.

Kad to ne funkcionira
Iako misli i emocije imaju uvijek presudnu ulogu u postizanju erekcije, ED je obično uzrokovana tjelesnim uzrocima, kao što su npr. kronična srčana bolest. Mogući uzroci su i nuspojave lijekova, a ponekad do ED dovodi kombinacija različitih uzroka.

Primarni su uzroci ED, u osnovi, zdravstveni problemi koji zahtijevaju liječenje da bi se spriječile ozbiljne komplikacije, koje su same po sebi mnogo ozbiljnije od ED. Najčešći su uzrok ED oštećenja živaca, arterija, glatkih mišića ili vezivnog tkiva koja nastaju kao posljedica bolesti. Šećerna bolest, bubrežne bolesti, kronični alkoholizam, multipla skleroza, ateroskleroza i krvožilne bolesti, neurološke bolesti uzrokom su ED u oko 70% slučajeva. Životne navike koje pridonose srčanim i krvožilnim bolestima također povećavaju rizik od ED. To su pušenje, pretilost, tjelesna inaktivnost. Mogući su uzroci hipertenzija i hiperkolesterolemija koje uzrokuju ozljedu arterija koje dovode krv u penis.

Različiti medicinski postupci (zračenje ili operacije prostate zbog maligne bolesti), smanjena koncentracija testosterona ili psihološki uzroci (stres, tjeskoba, depresija, gubitak samopoštovanja i strah od seksualnog nezadovoljavanja) često su uzrok ED.

Činjenica je da su neke grupe ljudi pod povećanim rizikom od pojave ED, kao npr.:
- starije dobne skupine,
- bolesnici s kroničnim bolestima (plućne, jetrene, bubrežne, srčane bolesti),
- bolesnici koji redovito uzimaju lijekove poput antihipertenziva, antidepresiva, antihistaminika, analgetika,
- bolesnici nakon određenih kirurških zahvata (kirurgija male zdjelice – mjehur, prostata, debelo crijevo),
- bolesnici nakon ozljeda zdjelične regije ili kralježnične moždine,
- redoviti konzumenti alkohola, pušači ili narkomani,
- ljudi izloženi prekomjernom stresu, tjeskobni ili depresivni bolesnici.

Kako to prepoznati
Simptomi su ED nemogućnost ostvarenja erekcije ili održanja erekcije dovoljno dugo do postizanja zadovoljavajućeg spolnog odnosa. Povremene se poteškoće ili nemogućnost smatraju normalnima, ali česte epizode ili problemi koji traju duže od nekoliko tjedana zahtijevaju dalju liječničku obradu. Bez sumnje, učestali problemi s erekcijom znak su erektilne disfunkcije i trebaju biti evaluirani. U nekim slučajevima ED je samo prva manifestacija neke druge bolesti.

Uz adekvatnu anamnezu i fizikalni status, liječniku uključenom u rad s tim bolesnicima stoji na raspolaganju niz testova.
Tako se krvnim pretragama obično utvrđuje razina testosterona, hormona koji je povezan s libidom. Razina kolesterola u krvi značajan je podatak jer kolesterol indirektno pridonosi smanjenom protoku krvi u penisu. Poznato je da jetrene i bubrežne bolesti stvaraju hormonsku nestabilnost. Hormoni štitnjače reguliraju metabolizam i produkciju spolnih hormona tako da njihov nedostatak može dovesti do ED.

Isključimo sumnju
Normalno je da muškarac ima do šest erekcija tijekom spavanja. Te se erekcije pojavljuju otprilike svakih 90 minuta i traju, približno, 30 do 60 minuta. Iako brojem i trajanjem opadaju sa starenjem, njihov nedostatak može upućivati na problem s funkcijom penilnih živaca ili krvnom opskrbom penisa. Testom noćne penilne tumescencije mjere se promjene u rigiditetu i cirkumferenciji penisa tijekom noćnih erekcija.

Ultrazvuk je koristan u procjeni krvnih protoka, u detekciji znakova ateroskleroze, kao i u detekciji ožiljnih promjena ili kalcifikacija erektilnog tkiva. Doppler ultrazvučnim pregledom prati se širenje krvnih žila i mjeri penilni krvni protok. U tu svrhu se „umjetno“ izazove erekcija injekcijom prostaglandina.

Testovi, kao što je bulbokavernozni refleks, koriste se da bi se utvrdila funkcija penilnih živaca, odnosno da li je dovoljan živčani osjet u penisu. Osoba koja izvodi test pritisne glans penisa, što promptno izazove kontrakciju analnog sfinktera (u slučaju uredne funkcije živaca). U tom se testu mjeri vrijeme koje prođe između pritiska glansa i kontrakcije sfinktera.