Pravilna prehrana
 
BUDUĆNOST JE U SJEMENJU SADAŠNJOSTI
 
O uskoj povezanosti, međuovisnosti funkcija crijeva i mozga Hanne Marquardt piše: “Probava nije samo tjelesni, nego i duševni proces. Očita oblikovna sličnost između mozga i crijeva - između crijevnih petlji i moždanih vijuga - nije slučajna jer oblik uvijek sadrži neku informaciju i služi nekoj funkciji. U stručnoj literaturi posljednjih se godina crijeva vrlo često nazivaju „nesvjesnim mozgom u trbuhu“.
 
 
E. Jensen, u knjizi „Poučavanje s mozgom na umu“, ističe da je fetus koji se razvija vrlo osjetljiv na stres i prehranu jer se većina moždanih stanica stvara između četvrtog i sedmog mjeseca gestacije.

Masti za mozak
Prehrana djece najčešće se temelji na elementima potrebnim za rast mišića i kostiju, a što je s hranom potrebnom za razvoj mozga? Je li za mozak potrebna određena hrana, kakva je povezanost hrane i mozga?


Da bi stvorilo zdrave moždane stanice, tijelu su potrebne dvije vrste masnoća. To su omega-6 masne kiseline, koje nalazimo u uljima (šafranovo, suncokretovo, sezamovo i kukuruzno), te omega 3-masne kiseline, koje nalazimo u lanenim i bučinim sjemenkama, orasima, ribama koje žive u hladnim morima. Prehrana bogata omega-3 masnim kiselinama (LNA iz lanenog ulja, EPA i DHA iz ribljih ulja) ne samo da opskrbljuje tijelo zdravim masnoćama, već i snižava razinu štetnih masnoća poput kolesterola.

Hranjive masnoće potrebne su svakom mozgu, posebno mozgu koji raste i mozgu koji stari (do 2. i od 60 g. života), i to u podjednakim omjerima.

Mozak najbrže raste tijekom prve godine života te do prvog rođendana utrostruči obujam. Mozak koristi 60% energije koju dijete unese. Masnoće su glavni sastojak membrane moždanih stanica i mijelinske ovojnice oko svakog živca. Uzimanjem dovoljne količine kvalitetnih masnoća može se značajno utjecati na razvoj i rad mozga (50% kalorija u majčinom mlijeku dolazi od masnoća) (S.G. Bythe, Uravnoteženi razvoj).

Boje u tanjuru
Neke namirnice pomažu mozgu da bolje radi, a neke slabe i usporavaju rad mozga. Budite pametni i hranite svoju djecu hranom od koje će biti pametnija (a i sami jedite te namirnice).

GRADITELJI MOZGA
• Avokado
• Banane
• Brokula
• Dinja cerovača
• Govedina (nemasna)
• Grašak
• Jaja
• Jogurt
• Kelj (lisnati)
• Krumpir
• Losos
• Mahunarke
• Maslac od kikirikija
• Mlijeko
• Naranče
• Piletina
• Pivski kvasac
• Prokulice (kelj pupčar)
• Pšenične klice
• Puretina
• Sir
• Smeđa riža
• Soja
• Špinat
• Tuna
• Ulje sjemenki lana
• Zelena salata marula
• Zobena kaša

 

UNIŠTAVAČI MOZGA
• Alkohol
• Bijeli kruh
• Hidrogenizirane masnoće
• Kukuruzni sirup
• Pića s kolom i/ili šećerom
• Nikotin
• Prejedanje
• Rafinirani šećer
• Šećerni preljevi
• Umjetne boje za hranu
• Umjetni zaslađivači

Zdrava prehrana ovisi o ravnoteži između različitih prehrambenih skupina, različitih vrsta masnoća, o klimi i stilu života. Određene masnoće zaista su važne, no manjak cinka, magnezija i vitamina B3, B6 i C sprečava sintezu masnih kiselina, što sve ukazuje na važnost raznolike i zdrave prehrane u svim razdobljima života, koja uključuje „6 boja u tanjuru“.
 
 
Jeste li znali da…
 
Cink je neophodan za iskorištavanje nekih vitamina te za stvaranje krvi, enzima i hormona, pomaže pri zacjeljivanju rana, ključan je u funkcioniranju imunosustava i uključen u reprodukciju kod oba spola. Neophodan je za stvaranje DNK ili RNK, utječe na produkciju spermija, plodnost, uspješan ishod trudnoće i majčinsko ponašanje.

Izvori su cinka: krto meso, kamenice, korijen đumbira, zob, žumanjak, cjelovita pšenica i raž, škampi i tuna, grašak, piletina, leća, cvjetača, špinat i kelj.
Glavna je uloga magnezija aktiviranje određenih enzima, onih koji su uključeni u metabolizam ugljikohidrata, održavanje električnog potencijala živaca i staničnih membrana, pomaganje u stvaranju bjelančevina i skladištenje i oslobađanje energije.

Kalcij i magnezij djeluju kao antagonisti, zajedno radeći na stvaranju savršene ravnoteže (kalcij stimulator, magnezij relaksator).
Psihološki, magnezij ima umirujući efekt i pomaže u zaštiti od prekomjernog reagiranja (nalazi se u svježem grašku, orašastim plodovima, sjemenkama).

Kalcij je najzastupljeniji mineral u tijelu. Osim za zdravlje kostiju i zuba, potreban je i za prijenos živčanih impulsa, zgrušavanje krvi, aktiviranje enzima koji prenose hranjive tvari kroz stanične membrane. Ako je razina kalcija u krvi nedostatna, štitnjača ga oslobađa iz kostiju i zubi, s posljedicama osteoporoze, propadanja zubi.
Mangan je povezan s radom sustava za ravnotežu.

Udio fosfata u namirnicama u proteklih je 30 godina porastao za 300%. Poremećaji u metabolizmu izazvani „viškom fosfata u namirnicama“ vrlo su ozbiljan problem. Prema Herthi Hafer, djeca i mladež s poremećajima u ponašanju trebala bi imati prehranu sa smanjenim unosom fosfata (reducirati integralne žitarice, orašaste plodove, mahunarke, jaja, mlijeko, sir).
Manjak folne kiseline izaziva poremećaje u koncentraciji, oslabljenost trenutačnog pamćenja („zaboravlja rečenicu pri govorenju“), utječe na poremećaje fine motorike (nečitljiv rukopis).
Manjak niacina izaziva razdražljivost, agresivne i nasilne reakcije, osjećaj nezadovoljstva i zavidnosti, nesposobnost samostalnog zabavljanja i nedostatak mašte.

Umjesto kraja...
Način prehrane uspostavljen u djetinjstvu ostaje za cijeli život. Prehrambene navike ne tiču se samo hrane, tu su i mnogi drugi faktori koji uključuju genetski predodređenu brzinu metabolizma, načine hranjenja u ranoj dobi, odabir hrane, a u nekim slučajevima i emocionalne probleme koje nastojimo kompenzirati hranom. Hrana je čvrsto povezana i sa socijalnim kontekstom, a to je područje u kojem sredina, roditelji i učitelji mogu utjecati na prehrambene navike, vrijeme i količinu uzimanja hrane.

Razmišljam li o tome kako ću izgledati i osjećati se za 20 godina nastavim li hraniti se na isti način ili ako jedem prirodnu, svježu hranu, punu energije?
Želim li odgovor na to pitanje prihvatiti kao svoju budućnost ili je vrijeme za promjene?
„Naša budućnost je u sjemenu sadašnjosti.“ (kineska poslovica)
 
 
Nina Vela Vrabec, dipl.soc.pedagoginja