Urinarni sustav muškaraca
 
VODA ISPIRE OTROVE
 
Naoko mala razlika u žena i muškaraca, ipak je značajan čimbenik u očuvanju zdravlja inače identičnog građom i funkcijom, po život neophodnog sustava - urinarnog sustava u čovjeka.
 
 
Jednak među jednakima, urinarni sustav čini možda i najznačajniji sustav u čovjeka. To se očituje u njegovoj temeljnoj zadaći: odstraniti sve otpadne proizvode iz tijela i tako spriječiti da se njima sami ne otrujemo, ali i moći zadržati mudro gospodariti svim produktima koji su nam neophodni za funkcioniranje i život. Kada to kažemo, onda mislimo na regulaciju kiselina i soli u tijelu i onog najvažnijeg, a to je voda.

Voda je početak svega
Gotovo u pravilu nismo svjesni činjenice kako je život upravo nezamisliv bez vode. Ljudski život u tome pogledu nije iznimka. Stoga, iako ne živimo u vodi, naše tjelesne stanice žive.

Na vodu otpada više od polovice naše tjelesne težine, a na ljestvici najvažnijih tjelesnih potreba voda zauzima drugo mjesto, odmah iza kisika. U organizmu odrasla čovjeka prosječne težine nalazi se oko 45 l vode, a od toga dvije trećine u stanicama. Voda održava oblik i veličinu stanica i čini oko 90 posto plazme (tekućeg sadržaja krvi). Ona je i medij u kojem se odigravaju svi kemijski procesi i ima životnu važnost u održavanju sastava tjelesnih tekućina koje moraju ostati u svakom trenutku nepromijenjene.

Mali podsjetnik na to koliko je voda važna: pokojni indijski vođa Gandi, i ostali koji su pribjegli štrajku glađu kao sredstvu mirnog protesta, dokazali su kako bez krute hrane možemo živjeti nekoliko tjedana. U tim nastojanjima zasigurno ne bi uspjeli toliko dugo da nisu uzimali vodu. S vodom je uistinu drukčije - bez nje ne možemo živjeti duže od nekoliko dana. Svakodnevno moramo unijeti u organizam najmanje 1,6 l vode kako bismo nadoknadili vodu, koju inače gubimo isparavanjem iz pluća (0,3 l), iz kože (0,5 l), izmetom (0,1 l) i vodom iz bubrega (0,6 l).

Skromnih dimenzija, ali čudesne moći
Dva bubrega, slična grahu, teška oko 140 g i uronjena u mast, smještena su blizu kralježnice, u stražnjem dijelu trbušne šupljine, uz dvanaesto rebro. Boja im je tamnocrvena, široki su oko 6 cm i dužine oko 10 cm. Iako skromnih dimenzija, imaju vrlo složen sastav. Svaki bubreg sastoji se od oko milijun nefrona (djeluju kao filtri) i kada bismo ih odmotali, protezali bi se na udaljenost veću od 80 kilometara. Svaki taj nefron prima krv iz bubrežne arterije posredstvom snopića sićušnih krvnih žila koje nazivamo glomerulus (jer izgledaju poput loptica).

Kroz bubrege u tijeku dana prolazi oko 170 litara vode, a mokraćom se konačno izbaci samo oko jedne i pol litra. Ako u tijelu postoji suvišak tekućine, bubrezi je izbacuju više, ako postoji manjak, čine obratno. To se jasno vidi za topla vremena, kada izbacujemo manje mokraće, koja je i žućkaste boje.

Nakon što se krv profiltrira, najveći dio vode i soli vraća se u krvotok, a otpadne tvari kao mokraća odlaze iz nefrona nizom kanalića koji se ulijevaju u veće čašice i konačno u spremište koje nazivamo bubrežna zdjelica. Iz bubrežne zdjelice mokraća dalje putuje iz svakog bubrega kroz jedan mokraćovod. Oni su mišićne cijevi dugačke oko 25 cm i odvode mokraću u mokraćni mjehur.

Kruška od šest decilitara
Kad je prazan, nalikuje kruški, no kako se neprestano puni kapanjem mokraće iz mokraćovoda, poprima više okrugao oblik. U puni mokraćni mjehur stane oko 6 dcl mokraće. Nalazi se u zdjelici, a sprijeda je djelomično zaštićen stidnim kostima. Kada je napunjen, seže u trbušnu šupljinu. Kako se mokraćni mjehur neprestano puni, želja za mokrenjem i refleks za mokrenje počinju se javljati već kada je on do pola napunjen, što nastaje kao posljedica rastezanja mokraćnog mjehura na što reagiraju živčani završeci u njegovoj stijenci.

Veća je vjerojatnost da će se to dogoditi danju negoli noću, osobito ako smo fizički aktivni ili putujemo nekim prijevoznim sredstvom od kojeg nam se trese cijela utroba. Konačno, kada se refleks za mokrenje javi iz mokraćnog mjehura, mokraća odlazi iz tijela van putem mokraćne cijevi (mokraćnica ili uretra).
Sada se konačno možemo vratiti na onu naoko malu razliku u građi urinarnog sustava žene i muškarca. Naime, ona je uvjetovana samom građom spolnog sustava u žene i muškarca.

Dok mokraćna cijev kada izađe iz mokraćnog mjehura žene završava vrlo kratko, u blizini predvorja vagine, a time i međice i analnog otvora, kod muškarca je ona smještena i seže cijelom dužinom muškog spolnog organa, na čijem se vrhu nalazi njen otvor i završetak. Upravo zbog nešto duže mokraćne cijevi, ali i nekih drugih kemijskih spojeva koje nalazimo kod muškarca, a potječu iz prostate (koju žene nemaju), muškarci imaju nešto rjeđe infekcije mokraćnoga sustava, jer je kod njih otežan prolaz infektivnim mikroorganizmima u urinarni sustav.

Najmanje osam puta na dan po dvije čaše vode znače dobro zdravlje
No, bez obzira na to, bili muškarac ili žena, podsjetimo se da je voda našem tijelu doista neophodna i da ćemo našem urinarnom sustavu pomoći da vrlo vrijedno obavlja svoju zadaću tako što ćemo u tijelo unijeti potrebnu količinu vode. Stoga svakodnevno unesimo najmanje osam čaša vode, a ako smo fizički aktivni i za topla vremena, još i više.

 
 
Nikola Kraljik, dr.med.