Fizička neaktivnost razlog je prekomjerne težine u od 65 do 85% slučajeva. Zbog toga se danas traže nova rješenja, načini te pristupi liječenju debljine i pretilosti, i kod nas i u cijelome svijetu. Posebno se to odnosi na financiranje i donošenje opće prihvatljivih programa i akcija na razini cijele države, tj. uključuju se sve državne i stručne institucije te poslovni i civilni sektor.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, 63% muškaraca i 54% žena u Hrvatskoj ima prekomjernu težinu, a pretilo ih je 20%, podjednako muškaraca i žena. Hrvatska se ubraja u "debele nacije". Na ljestvici debelih država u Europi Hrvatska je na petom mjestu. Ispred nas su Malta, Grčka, Turska i Engleska. Po prekomjernoj težini prema spolu, Hrvatice su na trećem, a Hrvati na četvrtom mjestu. U cijelome svijetu, između 194 obrađene zemlje svijeta, Hrvatska zauzima 71. mjesto.
Opasnosti
debljine po zdravlje jesu:- debljina skraćuje život za dvije do sedam godina jer povećava rizik od infarkta za četiri puta, a debeli su ljudi skloniji i moždanom udaru i malignim bolestima;
- pretilost u trudnoći faktor je rizika za razvoj povišenog tlaka i pojavu šećerne bolesti;
- pretilost ubrzava proces starenja čak više od pušenja; istraživanja su pokazala da je, prema stanju DNK, deblja osoba "starija" od svoga vitkog vršnjaka za 8,8 godina;
- pretili ljudi trebaju ulagati veće napore pri obavljanju bilo kojeg posla, a pogotovo onih koji zahtijevaju veći fizički napor.
Važno je spomenuti da je svako povećanje vrijednosti indeksa tjelesne mase (BMI normalne vrijednosti je od 18 do 25) od 27 na dalje indikator i alarm da treba odmah djelovati. Povećanje opsega struka kod žena i muškaraca (žene više od 80 cm, a muškarci iznad 94) upozorava na potrebu hitne promjene u prehrambenim navikama. Naime, već s BMI-om od 30 osoba se približava nekoj od sljedećih rizičnih skupina za bolesti koje prekomjerna težina uzrokuje: dijabetes (90% nastanka dijabetesa tipa 2 može se pripisati porastu tjelesne težine); hipertenzija i hiperlipidemija, kardiovaskularne bolesti (2005. g. u Hrvatskoj je umrlo gotovo 25.000 osoba od bolesti srca i krvnih žila). Svjetska studija (Interheart), kojom su bile obuhvaćene 52 zemlje, objavila je prije dvije godine da je od 9 čimbenika rizika za zdravlje infarkt na prvome mjestu (bez obzira na spol i životnu dob), a 7 je čimbenika povezano s pretilošću.
Prekomjerna težina i pretilost najčešće su posljedica prekomjernog unosa hrane (kalorija), tj. jedemo više nego što nam je potrebno, a krećemo se minimalno, tj. jednostavno živimo da bismo jeli. Sjedenje na poslu, sjedenje pred računalom, pred televizorom, u automobilu i nedovoljna fizička aktivnost - način je života koji ima najveći utjecaj na sveopću pojavu debljine. Prema statističkim podacima, fizički je neaktivno 83% muškaraca i 95% žena, što je u konačnici i rezultat prekomjerne težine građana Hrvatske.
S obzirom na veliku opasnost koju prekomjerna težina ima za zdravlje, a vođeni vladinim Akcijskim planom za prevenciju i smanjenje prekomjerne tjelesne težine od 2010. do 2012. godine, krenuli smo u realizaciju programa Debljina – bolest modernog doba, prevencija, rano otkrivanje i liječenje povećane tjelesne težine.
Cilj
je tog programa:
- dobiti uvid u indeks tjelesne težine, postotak visceralnog masnog tkiva,
postotak ukupnog masnog tkiva i mišićnog tkiva,
- na osnovi tih podataka, upozoriti ljude na opasnosti koje prekomjerna
tjelesna težina ima po ljudsko zdravlje te ih navesti na promjenu štetnih
i usvajanje zdravih stilova života,
- upućivanjem osoba s prekomjernom tjelesnom težinom na radionice cilj
je spriječiti razvoj komplikacija koje prekomjerna težina može prouzročiti,
- važno je upoznati javnost s načinima prevencije, liječenja debljine
i svim rizicima koje debljina ima po zdravlje.
U dogovoru s jedinicama lokalne samouprave, pozivalo se stanovnike da
u određeno vrijeme i mjesto dođu izmjeriti svoju tjelesnu težinu (putem
medija i plakata koji su istaknuti na najfrekventnijim mjestima u gradu,
odnosno općini). Za potrebe Programa otvoren je besplatni telefon u Nastavnom
zavodu za javno zdravstvo na koji su se zainteresirani mogli prijaviti
i naručiti. Program je provodio liječnik specijalist javnog zdravstva
i educirani stručni suradnik. Nakon mjerenja tjelesne težine, svi koji
su se odazvali ispunili su anketni upitnik kojim se dobio uvid u njihovo
zdravstveno stanje. Rezultati ankete poslužit će za buduće javnozdravstvene
akcije.
Tjelesna težina određivala se na medicinskoj vagi. Mjerenjem težine dobiveni
su podaci o pregledu organske građe pojedinca (postotku mišićnog tkiva,
visceralnog masnog, ukupnog masnog tkiva te vrijednosti bazalnog metabolizma).
Skrinig je obuhvaćao i izračunavanje markera debljine (omjer kukovi-bokovi,
opseg trbuha te izračunavanje BMI - body mass indeksa). Na osnovi rezultata
mjerenja, pacijenti su dobili pisani nalaz i zdravstveni savjet, ovisno
o dobivenom rezultatu. Sve osobe s prekomjernom tjelesnom težinom upućene
su na edukativne radionice, gdje će ih zdravstveni stručnjaci, po potrebi
i individualnim pristupom, upoznati s načinima liječenja i svim rizicima
debljine. Pacijenti će, uz stručni savjet, dobiti i edukativne brošure
o zdravoj prehrani, s primjerima jelovnika zdrave prehrane, brošure „Živjeti
zdravo“ i „Hranom do zdravlja“.
Najava Programa, kao i promocija, bile su medijski popraćene. Osobe koje
prođu kroz edukativne radionice dobit će smjernice što i kako činiti tijekom
tri mjeseca, te će biti učinjeno kontrolno mjerenje kako bi se vidjeli
eventualni rezultati primjene naučenog. Praćenjem zdravstvenih parametara
osoba koje će biti upućene na radionice direktno će se moći pratiti efikasnost
programa.
Najveću korist Programa vidimo u poticanju lokalne samouprave da podrži
našu inicijativu za osnivanje kluba potpore osobama s problemom prekomjerne
tjelesne težine, koji će se sastajati jednom tjedno. Na taj će im se način
omogućiti da se međusobno podupiru i, uz pomoć stručnjaka Nastavnog zavoda
za javno zdravstvo, ustraju u nastojanju promjene životnih navika kako
bi na zdrav način postigli poželjnu tjelesnu težinu.
