Prevencija padova u starijoj životnoj dobi
 
POLAKO, PA SIGURNO
 
Starenje kod svakoga donosi neke promjene, ali većina osjeti fizička ograničenja. Mišići postaju slabiji i kosti se mogu stanjiti, što sve utječe na stabilnost, način kretanja i reagiranje na prepreke. Sve te promjene mogu povećati vjerojatnost pada i ozljeda koje se kod pada događaju.
 
 
Padovi su jedan od vodećih problema starijih osoba. Ako se, naprimjer, osoba nađe u situaciji da svoj krivi položaj mora naglo ispraviti, a to ne uspije, može doći do pada. Stariji ljudi padaju češće od mlađih, čak svaka treća osoba starija od 65 godina doživi pad čije posljedice mogu biti vrlo ozbiljne.

Među nesrećama, padovi su najčešći uzrok smrti starijih osoba, i to češće žena nego muškaraca. Osim boli, straha, osjećaja nesigurnosti, dio padova može dovesti do težih fizičkih ozljeda, pa i do zdravstvenih komplikacija i prijevremene smrti. Potrebno je spriječiti padove bilo uklanjanjem prepreka u kući i okolišu u kojem starija osoba živi, bilo utjecajem na zdravstvene probleme koji se mogu riješiti.

Svaka starija osoba mora postati svjesna svojih novonastalih ograničenja i mora svoj život, svoje ponašanje podrediti njima, čime se smanjuje opasnost od pada i ozljeđivanja.
 
 
Činjenice vezane uz padove:
 


• oko 30% seniora ima barem jedan pad godišnje,
• padovi uzrokuju 20% smrti od svih ozljeđivanja,
• gotovo polovina svih padova događa se u kući,
• padovi uzrokuju gubitak neovisnosti,
• seniori koji su imali pad imaju tri puta veću vjerojatnost za smještanje u instituciju za starije osobe,
• gotovo 40% hospitaliziranih starijih osoba s ozljedom slomilo je kuk,
• stopa smrti od ozljede u porastu je.

 

Zašto dolazi do padova

Postoje mnogobrojni uzroci učestalijih padova u starijoj životnoj dobi:
• u starijoj dobi slabi vid i sluh, češće su pojave kroničnih bolesti, što sve povećava rizik od nastanka padova,
• vrtoglavica, nagli pad ili povećanje krvnog tlaka, pad razine šećera u krvi mogu izazvati poremećaj ravnoteže i pad,
• treba obratiti pažnju i na uzimanje pojedinih lijekova (npr. hipnotici, sedativi) i alkohola, čije uzimanje također povećava rizik od pada,
• za padove su najvažnije promjene koštanog, mišićnog i živčanog sustava; zbog tih promjena, stariji ljudi postaju slabije pokretni, imaju lošiju ravnotežu, sporiji su, nespretniji, dolazi do promjena u hodanju i koordinaciji pokreta itd.
Osteoporoza je primjer bolesti kod koje kosti postaju porozne, jako šupljikave, a time i lomljive na najmanju traumu.

 
 
Rizični faktori za nastanak pada:
 
• uzimanje mnogo lijekova ili veće količine alkohola,
• uzimanje tableta za smirenje, za spavanje, antidepresiva, lijekova za visoki krvni tlak i dijabetes,
• rizično ponašanje,
• tjelesna neaktivnost,
• nepravilna prehrana,
• prethodni ili višestruki padovi,
• strah od pada,
• neadekvatna obuća,
• potreba za pomoći kod kretanja,
• nekorištenje pomoći kod kretanja.
• starija dob, ženski spol, kronične bolesti (moždani udar, osteoporoza, inkontinencija, fizička ograničenja, otežano kretanje, neravnoteža, promijenjen stav tijela, oslabljena muskulatura, slabost, poremećaj osjetila loš vid).
 
 
Kako spriječiti padove
 
Padovi se najčešće događaju u stanu, kući ili pak u najbližoj okolici starije osobe. Njima pridonose skliski, oštećeni podovi, loše osvijetljen prostor, nagužvani, neučvršćeni tepisi, neprimjerena visina kreveta, stolica, žice i kablovi po podu… Padovi i druge ozljede jednostavno se dogode. Ohrabrujuća je činjenica da se nekim jednostavnim postupcima mnogi od njih mogu spriječiti.

Savjeti za prevenciju padova:
• polako ustajte sa stolice nakon jela,
• nosite udobnu, praktičnu odjeću; odjeća vam ne smije biti dugačka toliko da vam se plete oko nogu,
• obuća koju nosite mora biti udobna, odgovarajuće veličine, širokih potpetica, gumenih potplata; izbjegavajte «natikače»,
• ako nosite neki teret (npr. vrećicu s namirnicama iz dućana ili slično), dok se penjete stubama, teret nosite u jednoj ruci, a drugom se rukom pridržavajte za rukohvat,
• nemojte hodati po skliskim, tek opranim podovima, skliskim i zaleđenim površinama,
• ne izlazite iz stana kada su nepovoljne vremenske prilike (kiša, snijeg, vjetar, jaka hladnoća ili vrućina),
• neka vam je sve nadohvat, tako da ne trebate ljestve; ako se morate popeti, koristite stabilne skale, s velikim gazištem i pridržavajte se,
• prilagodite namještaj svojim potrebama; neka vam stolac i krevet budu odgovarajuće
visine tako da na njih lako sjednete i legnete i isto tako lako s njih ustanete,
• uklonite iz stana nepotrebne predmete: stare, oštećene dijelove namještaja, stare i oštećene tepihe; učinite si dovoljno širok prostor za neometano kretanje,
• podovi u stanu moraju biti ravni, bez kablova ili drugih prepreka,
• osigurajte dobro osvjetljenje u prostoru gdje boravite,
• posebno moraju biti osvijetljene stube i put od sobe do kupaonice ili WC-a,
• dvorište i prostor oko kuće neka budu čisti, dobro osvijetljeni, bez rupa, s uređenim stazicama za hodanje,
• prilagodite kupaonicu svojim potrebama: osigurajte gumene prostirke za kadu i pod, ugradite dodatne rukohvate, prema potrebi ugradite dodatak za WC sjedalicu,
• budite pažljivi dok se oblačite, kupate, odlazite na WC, dok pripremate obrok i općenito dok obavljate svakodnevne aktivnosti,
• pazite da vam se male životinje ne pletu oko nogu,
• pazite na kretanje ako imate kućnog ljubimca (ili igračke unuka!) – provjerite pod, stepenice, hodnik…,
• redovito se kontrolirajte kod svog liječnika,
• kontrolirajte svoj krvni tlak,
• uzimajte lijekove u točno propisanoj dozi; neki lijekovi, kao što su lijekovi za smirenje i spavanje, ako se uzimaju u nepropisanim količinama, mogu izazvati vrtoglavicu i pad,
• podučite se o djelovanju lijekova koje uzimate, naučite njihove popratne pojave jer neki od njih djeluju na vašu ravnotežu ili vas omamljuju, usporavaju…,
• redovito kontrolirajte svoj vid i nosite propisane naočale,
• nemojte si zadavati poslove koje je teško odraditi: zamolite pomoć susjeda, člana obitelji ili nekog drugoga,
• upalite svjetla kad se krećete po kući,skinite naočale za čitanje kad ne čitate,
• pridržavajte se savjeta o pravilnoj prehrani, tjelesnoj aktivnosti i odmoru,
• ne konzumirajte alkohol,
• ako vam zdravlje dopušta, uz stručnu pomoć i savjet redovito se bavite nekim oblikom tjelesne aktivnosti,
• koristite pomagala za kretanje i u kući ako je potrebno,
• ne žurite na telefon, zvat će ponovo, imate pravo na sigurnost!

Ako primijetite bilo što što može ugroziti vas ili bilo koga drugoga, prijavite to odgovornima. Pukotina se može sanirati, svjetlo na semaforu može trajati i dulje, mogu se postaviti držači… Prijava može pomoći vama i cijeloj zajednici!
 
 
Savjeti za sigurne stepenice u kući
 
Padovi se najčešće događaju u kući – u kuhinji, na stepenicama i u kupaonici. Starije osobe u većem su riziku od pada po stepenicama nego mlađi ljudi. Kod osoba starijih od 65 godina, čak 70% padova po stepenicama završava smrtno.

1. Da li je na vrhu i na dnu stepenica prekidač za svjetlo?
Stavite svjetlo i prekidač na stube kako bi bile dobro osvijetljene.
2. Jesu li vaše stepenice u dobrome stanju?
Provjerite da na stepenicama nema neravnina, razbijenih dijelova, neravnih tepiha i sličnoga.
3. Jesu li sve stepenice istih dimenzija, naročito visine?
Ujednačite visinu tepihom kako biste smanjili opasnost od spoticanja i pada.
4. Možete li jasno vidjeti rub stepenica?

Označite kontrastnom bojom rub drvenih ili betonskih stepenica (ili prvu i zadnju stepenicu), ili postavite specijalnu traku koja će povećati vidljivost svake stepenice.
5. Ako su stepenice pokrivene, da li je pokrivač dobro nategnut?
Tepisi na stepenicama mogu uzrokovati skliznuće. Razmislite da uklonite tepih, da ga dobro pričvrstite ljepljivom trakom ili da na stepenice zalijepite gumenu traku koja sprečava klizanje.
6. Je li ograda dobro učvršćena i oblika za koji se lako uhvatiti?
Provjerite sigurnost ograde i mogućnost da ju potpuno obuhvatite rukom.

Kako sačuvati zdrave kosti
Za zdravlje koštanog sustava još od mladosti treba voditi računa o pravilnoj prehrani i adekvatnoj tjelesnoj aktivnosti. Važne mjere za zdravlje koštanog sustava jesu:

- pravilna prehrana,
- redovna tjelesna aktivnost, jer se tako jačaju mišići i kosti,
- ne pušiti niti konzumirati alkohol,
- smanjiti unos kave (do dvije šalice),
- održavati normalnu tjelesnu težinu.
 
 
Hrana za zdrave kosti
 

Za zdrave kosti potrebna je uravnotežena, raznovrsna prehrana, prilagođena kalorijskim potrebama, razvoju, rastu i trošenju organizma. Ona je nužna tijekom svih životnih razdoblja. Kako bi se osigurala ravnoteža kalcija u kostima i u ostalim tkivima, nužno je ne samo unositi dovoljnu količinu tog minerala hranom, nego osigurati njegovu pravilnu apsorpciju u tankom crijevu, za što je potreban vitamin D.




Tjelesnom aktivnošću do duboke i zdrave starosti
Tjelesno vježbanje sastavni je dio života, počevši od najranijeg djetinjstva pa sve do kraja života. Vježbanje i fizička aktivnost štite kosti i usporavaju procese nastanka osteoporoze i artroze. Tjelesnom aktivnošću mišići postaju snažniji, zglobovi jači i fleksibilniji. Redovnom se tjelovježbom sprečavaju padovi i ozljede, tijelo postaje sigurnije, osoba samostalnija. Tjelesna aktivnost može, također, smanjiti strah od pada, poboljšati zdravlje kardiovaskularnoga sustava, kvalitetu sna i spriječiti depresivno raspoloženje.

Dokazano je da redovita tjelesna aktivnost može pridonijeti mnogim pozitivnim promjenama i boljoj funkcionalnoj sposobnosti u starijih, kao i u mlađih osoba, sa svrhom očuvanja njihove fizičke pokretljivosti, psihičke stabilnosti, u srednjoj, ali i dubokoj starosti.

Redovita tjelesna aktivnost:
• Pospješuje cirkulaciju krvi i potrošnju glukoze u mišićima.
• Osnažuje srčano-žilni sustav.
• Smanjuje razinu masnoća u krvi.
• Ima umjeren antihipertenzivni učinak.
• Poboljšava regulaciju dijabetesa tipa 2.
• Jača obrambene snage organizma i time sprečava razvoj bolesti
• Mišići postaju snažniji, zglobovi jači i fleksibilniji
• Sprečavaju se padovi i ozljede, tijelo postaje sigurnije, osoba samostalnija
• Sprečava nastanak osteoporoze, poboljšava zdravstveno stanje kod osteoartritisa.
• Dovodi do poboljšanja apetita.
• Olakšava probavu.
• Osigurava bolji san.
• Povećava lučenje ednorfina -”hormona sreće”.

Stoga ne čudi da osobe koje veći dio života vježbaju, i u odmakloj dobi izgledaju i osjećaju se mlađima od onih koje su bile sklonije neaktivnom životu.
 
 
Odjel socijalne medicine