Epidemiološki programi
SPREČAVANJE ZARAZNIH BOLESTI
Sezona je godišnjih odmora. Netko je od vas možda izabrao egzotičnu destinaciju
na afričkom ili azijskom kontinentu. Za to, ili iz nekih drugih razloga međunarodnog
putovanja, potrebno je provjeriti treba li se cijepiti protiv određenih zaraznih
bolesti radi vlastite zaštite ili radi zahtjeva u skladu s međunarodnim zdravstvenim
propisima (IHR, Svjetska zdravstvena organizacija – SZO).
Za svaku destinaciju u međunarodnom putovanju izvan Europe možete u cjepnoj stanici Epidemiološkog odjela dobiti informacije o preporučenim i/ili obveznim cjepivima, cijepiti se, kao i dobiti preporuke o mjerama prevencije za osobnu zaštitu od zaraznih bolesti, trovanja hranom i sl. Ta cijepljenja nisu pokrivena zdravstvenim osiguranjem, već se plaćaju u vlastitom aranžmanu, a prema važećem cjeniku Zavoda. U Rijeci se može cijepiti svakodnevno, od ponedjeljka do petka, u radno vrijeme od 8.00 do 19.00 sati, bez prethodnog naručivanja, u ordinacijama br. 4 i 5 u prizemlju, a u ispostavama prema njihovom radnom vremenu.
Trenutno se kod nas možete cijepiti protiv žute groznice, trbušnog tifusa, virusnog hepatitisa A i B, krpeljnog meningoencefalitisa, kolere, varičele, pneumonije uzrokovane S. Pneumoniae, bjesnoće, meningitisa uzrokovanog N. Meningitis. Epidemiološki odjel Rijeka, zajedno s ispostavama (Opatija, Delnice, Crikvenica, Krk, Rab, Mali Lošinj, Cres, Kostrena, Viškovo), provodi i ostala cijepljenja prema epidemiološkim indikacijama, kao npr. cijepljenje protiv virusnog hepatitisa B.
Ako
ste se otrovali hranom nakon konzumacije u nekom objektu javne prehrane
(npr. restoran) ili na pučkoj zabavi (npr. ribarska noć), sladoledom kupljenim
u slastičarnici ili na otvorenome, vašem ćete se obiteljskom liječniku ili
liječniku hitne medicinske pomoći (vikendom, odnosno izvan radnog vremena
vašeg liječnika) obratiti zbog smetnji i za liječenje. Nakon toga doći ćete u epidemiološku ambulantu Zavoda/ispostave. Liječnik specijalist epidemiolog obavlja epidemiološku anamnezu (anketu) radi utvrđivanja potencijalnog izvora zaraze (mjesto, vehikl - inkriminirana namirnica) te drugih epidemioloških podataka koji su važni za brzo suzbijanje i sprečavanje širenja epidemijskog incidenta.
Obradit će se i svi kontakti, kao i sve osobe dostupne prema informacijama radi utvrđivanja imaju li ili ne slične tegobe. Prema potrebi, uzet će se uzorci humanog materijala (stolica, povraćeni sadržaj) za utvrđivanje uzročnika trovanja hranom te, prema dobivenim podacima, obaviti i epidemiološki izvid objekta vezanog uz sumnju na trovanje hranom (u suradnji s nadležnom sanitarnom inspekcijom ili samostalno).
Na isti način, a temeljem prijave o zaraznoj bolesti od strane liječnika (zdravstvene ustanove) koji je utvrdio zaraznu bolest kod svog pacijenta, pozivaju se građani oboljeli od zarazne bolesti radi epidemiološke obrade njih i njihovih kontakata. Te usluge predstavljaju mjere zaštite pučanstva od zaraznih bolesti i besplatne su.
U slučaju sumnje na moguću bjesnoću, a u uvjetima kad je životinja nedostupna, obavlja se cijepljenje protiv bjesnoće, kao i u slučaju dokazane bjesnoće (npr. kontakt s dokazano bijesnom lisicom – čovjeka ili psa s kojim je onda čovjek naknadno bio u kontaktu). Cijepljenje se provodi prema shemi 2-1-1 s ukupno četiri doze cjepiva (nulti dan 2 doze istovremeno, sedmi dan 3. doza i 21. dan 4. doza).
U slučaju kontakta s divljom životinjom čovjeka se uvijek obvezno cijepi protiv bjesnoće, a prema indikaciji po potrebi daje mu se i serum protiv bjesnoće (gotova protutijela za bjesnoću). U slučajevima ozljede/ugriza psa poznatog vlasnika, važni su podaci: ime, prezime i adresa vlasnika, cjepni status psa, ovlašteni veterinar psa. Stoga je kod incidenta potrebno da ugrižena osoba te podatke traži od vlasnika. Iz Antirabične stanice Epidemiološkog odjela šalje se pismena obavijest nadležnoj veterinarskoj stanici, a istovremeno i vlasniku životinje. Životinju je potrebno odvesti na desetodnevni veterinarski nadzor u vezi s eventualnom pojavom simptoma bjesnoće.
U slučajevima kada je vlasnik psa ili druge životinje poznat, a prema antirabičnoj anketi utvrdi se da nema potrebe cijepiti ugriženog/ozlijeđenog protiv bjesnoće, obavlja se samo administrativni dio antirabične obrade u smislu obavješćivanja nadležne veterinarske stanice i vlasnika životinje. U tom slučaju, to je prigoda da se provjeri poštuje li vlasnik životinje obveze u vezi s cijepljenjem psa protiv bjesnoće. Antirabična zaštita (epidemiološka obrada i eventualno cijepljenje), zbog javnozdravstvenog značaja potencijalnog rizika od ozbiljne/smrtne zarazne bolesti, obavlja se tijekom 24 sata/7 dana, tj. u okviru redovne pripravnosti epidemiologa izvan radnog vremena. Epidemiologa poziva zdravstveni djelatnik kome se obratio ugriženi/ozlijeđeni, uključivo i bolnički odjel KBC ako je pacijent zbog prirode ozljede primljen u bolnicu (npr. napad medvjeda).
U vezi s novim zakonskim obvezama za zdravstvenu ispravnost hrane (Zakon o hrani, NN 46/07, Pravilnik o higijeni hrane, NN 99/07), u Epidemiološkom odjelu i ispostavama mogu se dobiti informacije, stručni savjeti, edukacija pojedinaca i grupa, kao i praktično provođenje mjera uvođenja (implementacije) HACCP za sve objekte u poslovanju s hranom.
Značajan dio obveza subjekata u poslovanju s hranom (SPH) jest i obveza praćenja uspostavljenog sustava samokontrole po načelima HACCP. U Epidemiološkom odjelu može se pojedinom SPH izraditi Plan objektivne kontrole (tzv. verifikacija) analizom uzoraka za provjeru higijenskih uvjeta i mikrobiološke čistoće prostora, pribora i opreme te uzoraka hrane za analizu zdravstvene ispravnosti hrane te ugovoriti i provođenje analize od strane Zavoda (tzv. interna kontrola „brisevi“).
Više informacija o uslugama Epidemiološkog odjela i ispostava možete potražiti na web-stranicama Zavoda ili na telefon 358-731, 358-721, 358-757 (Odsjek za DDD), 358-716 (Odsjek za sanitarni nadzor i uzorkovanje, HACCP) te ispostavama: Cres 572-218, Crikvenica 241-055, Delnice 814-097, Krk 221-955, Mali Lošinj 233-574, Opatija 711-292, Rab 776-924 i Kostrena 505-921.
