Prevencija kardiovaskularnih bolesti

ŠKOLA ZDRAVOG SRCA

Često se čuje da su kardiovaskularne bolesti vodeći javnozdravstveni problem, epidemija modernog doba ili bolest sjedilačkog načina života.

Sve to prosječnom čovjeku djeluje vrlo apstraktno i nezanimljivo, poput kakve fraze, dokle god on ili netko u njegovoj obitelji ne oboli upravo od tih bolesti. Tada se često kaže – dobio je infarkt iz punog zdravlja. No, je li to baš tako? Što su, dakle, kardiovaskularne bolesti? To su bolesti srca i krvnih žila. Najčešća bolest arterija je ateroskleroza – kronična bolest u kojoj se lumen krvne žile progresivno smanjuje, prijeteći da se potpuno začepi, uzrokujući infarkt organa koji ta žila opskrbljuje krvlju. Simptomi nedostatka kisika zbog smanjenog lumena krvne žile javljaju se vrlo kasno, tek kada je lumen krvne žile smanjen za oko 80%, pa je čovjek, ustvari, dugo godina bolestan a da to i ne zna. Nasreću, promjene na krvnim žilama reverzibilne su - promjenom životnih navika možemo vratiti zdravlje.

Zanemarivanje vodećih uzroka smrti

Kardiovaskularne bolesti uzimaju najveći danak. One su vodeći uzrok smrti u svijetu, u tzv. razvijenim zemljama gotovo 50% smrtnosti otpada na bolesti srca i krvnih žila, i to već desetljećima. Značajan porast obolijevanja počeo je otprilike sredinom prošloga stoljeća, preuzimajući neslavni tron od zaraznih bolesti, koje su bile vodeći uzrok pobola i pomora početkom 20. stoljeća, prije antibiotske ere. Strah od zaraznih bolesti ostao je u svijesti ljudi, pa se i danas mnogi naježe na riječi poput kuga i kolera, iako su to danas relativno lako izlječive bolesti, a epidemije ptičje ili svinjske gripe izazivaju paniku. Realnost je, međutim, sasvim drukčija. Mnogo je veća smrtnost od bolesti srca i krvnih žila nego od bilo koje zarazne bolesti, i vjerojatnost da ćete od njih oboljeti znatno je veća. Ipak, kardiovaskularnim bolestima ne pridaje se ni približno dovoljna pažnja. Smanjenje pobola i pomora od zaraznih bolesti nije nastalo samo zbog otkrića antibiotika. Edukacija stanovništva o načinima prijenosa, zaštite i prevencije znatno je tomu pridonijela.

Znanjem do zdravlja

Zadaća medicine kao struke i znanosti nije samo liječenje oboljelih. Jednako su važne zadaće edukacija i prevencija. Informirani pacijent jedini može sam sebi pomoći. Odgovornost za vlastito zdravlje treba preuzeti svaki pojedinac, to je njegova zadaća, a ne samo njegovog doktora. Zadaća je doktora, osobito javnozdravstvenog doktora, podučiti pacijenta kako zaštititi zdravlje. Dobra je vijest što su kardiovaskularne bolesti preventabilne - promjenom načina života mogu se u velikoj mjeri spriječiti, a još je bolja vijest da su reverzibilne, tj. teško bolesna stanja mogu se popraviti. E, pa što učiniti? Kako sačuvati ili vratiti zdravlje? Kako zaštititi svoje srce i krvne žile? Što im šteti, a što ih štiti? Kako smanjiti rizik od nastanka infarkta ili prepoznati da je do njega došlo? Je li povišeni krvni tlak zaista toliko opasan? Sve su to samo neka od pitanja na koja treba dati jasan i razumljiv odgovor. Primorsko-goranska županija prepoznala je važnost prevencije te financira program „Prevencija bolesti srca i krvožilja kod stanovnika Primorsko-goranske županije“ koji provodi Odsjek za zdravstveni odgoj i promociju zdravlja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije. Uz rano otkrivanje povišenog krvnog tlaka, glavna aktivnost tog programa je Škola zdravog srca. Škola zdravog srca zdravstveno je edukativna škola koja je namijenjena svima koji žele naučiti kako zaštititi svoje srce i unaprijediti svoje zdravlje. Na liječničkom pregledu često nema dovoljno vremena za detaljnije objašnjavanje, a i pacijenti su previše uzbuđeni pa zaborave pitati sve što su htjeli. U Školi zdravog srca naši specijalisti dostupni su za sva pitanja! Uz tri zanimljiva predavanja, u Školi se mjeri krvni tlak, izračunava osobni kardiovaskularni rizik i prikažu se vježbe prilagođene svima, pa i osobama sa srčanim bolestima. Za podsjetnik da se zdrav život treba provoditi trajno, svi polaznici Škole dobiju zanimljiv promidžbeni materijal – knjižicu „Živjeti zdravo“, „Narodni zdravstveni list“, kartončić za upis krvnog tlaka i dr.

Vježbajmo zajedno

Prva Škola zdravog srca, održana 16. rujna 2009., imala je 65 polaznika, od 30 do 81 godine starosti. Kod njih 20 izmjeren je povišen krvni tlak te su na licu mjesta mogli upitati kardiologe za savjet. Ozračje u Školi možda najbolje opisuju riječi najstarijeg, 81-godišnjeg polaznika koji je rekao: „Došao sam ovamo naučiti nešto novo jer još mi je punih 19 godina do 100!“. Predavači u Školi su: - Bojan Miletić, dr.med. i Alenka Brozina, dr.med., kardiolozi iz Thalassotherapije Opatija, s temama o uzrocima, prevenciji i liječenju kardiovaskularnih bolesti i o zdravoj prehrani, - mr.sc. Violeta Vičević-Srdoc, dr.med., spec. fizikalne medicine, s temom o tjelesnoj aktivnosti za zdravo srce, a fizioterapeutica Maja Keber demonstrira vježbe prilagođene srčanim bolesnicima. Vježbe izvode i svi prisutni na predavanju. Dosad je održano ukupno šest Škola zdravog srca - dvije u Rijeci i po jedna u Krku, Delnicama, Crikvenici i Matuljima.

Odjel socijalne medicine