SREDIŠTE SVEGA
 
 
Središnji živčani sustav, na čelu s mozgom, odgovoran je neposredno ili posredno za sve što se događa u nama, u našem organizmu, koji je znanost, oslonjena na evoluciju, svrstala među najrazvijenije u svijetu živih bića.

Medicina je znanost, djelatnost koja se bavi svim sastavnicama zdravlja, ali i bolestima i ostalim stanjima kad je zdravlje narušeno. Zbog složenosti i opsega, povijesno se dijeli na niz disciplina koje su u liječničkom zanimanju dovele do niza specijalizacija. Do druge polovice dvadesetog stoljeća, duševnim zdravljem, ali i mozgom i živčevljem, bavila se „neuropsihijatrija“, da bi se ipak, zbog niza praktičnih razloga, razdvojila na „psihijatriju“ i „neurologiju“. U nastavku malo više o ovom drugom području.

Mozak, središte mišljenja i stvaranja te upravljanja djelovanjem i postupcima svega što čini život, svoju aktivnost razašilje diljem organizma te skuplja (povratno) informacije vrlo složenom i razgranatom mrežom živčevlja. Ona je usporedna s mrežom krvnih žila koje „hrane“ sve što djeluje i postupa. Sam mozak je uvijek „gladan“, zahtijeva puno „hrane“ i stoga je jako dobro prokrvljen.

Jedan od pojedinačno najčešćih uzroka smrti (drugi iza zloćudnih novotvorina dušnika i pluća), upravo je ono što se od pamtivijeka zove „moždana kap“ (moždani udar, apopleksija mozga, cerebrovaskularna bolest ili inzult, šlag). Jednostavno rečeno, kada dođe do začepljenja ili pucanja krvnih žila u mozgu, odnosno u lubanji, može doći i do neposrednog ili posrednog „isključivanja“ neke od funkcija koje su neophodne za održavanje života.

Nekoliko statističkih podataka:
- na pet umrlih muškaraca šest je umrlih žena,
- preko 95% umrlih bilo je starije od 60 godina,
- broj umrlih (uz manja godišnja „kolebanja“) ne opada.

Kratak popis činitelja koji mogu pridonijeti pojavi (rizični faktori):
- povišen krvni pritisak (hipertenzija),
- šećerna bolest (diabetes mellitus),
- pušenje,
- porast masnoća u krvi (hiperlipidemija),
- gojaznost,
- fizička neaktivnost,
- poremećaji srčanog ritma,
- alkoholna pića,
- stres (psihički),
- starosna dob.

Nažalost, ni jedan (osim možda pušenja) nije u opadanju (starosna dob, nasreću, raste)!

Ako već dođe do poremećaja koji bi mogli završiti moždanim udarom, dobro ih je odmah prepoznati i bez odlaganja tražiti hitnu medicinsku pomoć (194) jer je, u slučaju potvrđene pojave, nužno (intenzivno) bolničko liječenje!

Medicinska znanost upućuje na pet vodećih znakova (ozbiljnog) upozorenja:
- trnjenje - usana, jezika ili jedne polovice lica ili tijela,
- smetnje vida - nejasan vid ili pojave crnih točaka na jedno ili na oba oka, pojava duplih slika,
- smetnje govora - teškoća pri izgovaranju ili razumijevanju govora,
- motorički deficit - gubitak snage u jednoj ruci ili nozi, ili jednoj polovici tijela,
- iznenadna i jaka glavobolja, posebno ako se do tada nije javljala,
- vrtoglavica i nesigurnost u hodu, sa zanošenjem u jednu ili obje strane,
- poremećaj svijesti - različitog stupnja, od zbunjeno - smetenog stanja (dezorijentacija) u vremenu i prostoru te prema drugim osobama, posebno kada nastupi iznenada i ako se zna da osoba ima neki faktor rizika.

Po običaju, za kraj malo optimizma: naši mladi će preko svog zdravstvenog odgoja (usprkos sve glasnijim otporima nekih odraslih koji su, po svemu sudeći, opsjednuti „spolnim“ koje žele, ne zna se kako, vratiti u mrak tabua) učiti i naučiti kako spriječiti mnogo toga što spada u rizično ponašanje, pa tako djelovati i na ovu (dramatičnu) pogubnu pojavu koja, kad ne završi smrću, može završiti teškim (dugotrajnim) invaliditetom.
 
 
Vladimir Smešny, dr. med.