DOWNLOAD      .pdf    578 Kb

MEDICINA RADA - RAD BEZ OPASNOSTI PO ZDRAVLJE

Tradicionalna zadaća medicine rada bila je usmjerena smanjenju rizika koje nosi radni proces u svim svojim elementima. Nastaje i postaje bitnim elementom primarne zdravstvene zaštite (odraslih) u doba kad je industrijski rad bio najzastupljeniji. Središnji interes bio je usmjeren na nesreće koje nastaju na radu i posebno na bolesti čiji se nastanak može povezati s radnim procesom, tzv. profesionalne bolesti. Promjenom društvenih okolnosti, zdravstvena zaštite radnika s osnove rada bitno se reducira na osnovne preventivne postupke. Budući da postaje neposredna obveza poslodavca, a prestaje biti predmetom opće solidarnosti, počinje težiti svom minimumu. Da se podsjetimo: najpretežniji izvor (zasad) ukupnog zdravstvenog osiguranja jest plaća zaposlenih i doprinos poduzetnika. Nositelji osiguranja ukupne zdravstvene zaštite sudjeluju u drastičnom smanjenju vlastitog osiguranja, a rad se i dalje smatra rizičnim po zdravlje iako onaj industrijskog tipa iz dana u dan sve manjeg sudjeluje u ukupnom radu. Svjetska zdravstvena organizacija ne posvećuje tom problemu poseban cilj kad govori o "Zdravlju za sve u XXI. stoljeću". No, posvećuje mu nekoliko jakih naglasaka u onom cilju koji se bavi preduvjetima zdravlja koji se odnose na razne rizike što ih nosi ukupno okruženje, odnosno okoliš, pa tako i onaj radni.

13. CILJ - PREDUVJETI ZDRAVLJA

Do 2015. godine,

Do 2015. godine, Europljani trebaju imati veće mogućnosti življenja u zdravom fizičkom i socijalnom okružju: kod kuće, u školi, na radnom mjestu i u lokalnoj zajednici.

Osobito:

13.1. povećanom osobnom i obiteljskom osposobljenošću u promicanju i zaštiti zdravlja trebaju biti poboljšane sigurnost i kvaliteta kućnog okružja i treba smanjiti zdravstvene rizike zbog fizičkog kućnog okružja;

13.2. invalidnim osobama treba znatno povećati mogućnosti za zdravlje te pristup životu u kući, na poslu, u javnom i društvenom životu u skladu s Pravilima standarda Ujedinjenih naroda o izjednačenju mogućnosti za invalidne osobe;

13.3 nesretni slučajevi u kući i na poslu moraju se značajno smanjiti;

13.4. najmanje 50% djece treba imati mogućnost obrazovati se u vrtićima koji promiču zdravlje, a 95% u školama koje promiču zdravlje;

13.5. najmanje 50% gradova, gradskih područja i zajednica trebaju biti aktivni članovi mreže zdravih gradova ili zdravih zajednica;

13.6. najmanje 10% srednjih i velikih poduzeća treba se obvezati da će provoditi u djelo principe zdravog poduzeća.

Principi zdrave kompanije/poduzeća uključuju: sigurno radno okružje, zdrav radni proces, programe koji promiču zdravlje i ukazuju na rizične psihosocijalne činitelje na radnom mjestu, mjere koje značajno utječu da proizvodi na tržištu budu zdravi te vlastiti doprinos zdravlju i socijalnom razvoju u zajednici.

Cilj se može postići ako:

budu uspostavljeni mehanizmi koji ljudima ddopuštaju utjecaj na oblikovanje i unapređenje njihovog životnog i radnog okružja te sudjelovanje u promicanju zdravlja i blagostanja u njihovoj zajednici;

društvene organizacije igraju odlučujuću ulogu u podizanju društvene povezanosti i povećanju dostupnosti sredstvima koja pripadaju zajednici;

bude omogućena djelotvorna infrastruktura za zaštitu zdravlja vezanog na okoliš, kao što su: opskrba pitkom vodom, prerada i otpuštanje otpadnih voda, standarde gradnje te zaštite od rizika u kući i u gradu;

svi sektori, koji u svoje djelovanje trebaju ugrađivati dijelove koji se odnose na zdravlje, podupru sveobuhvatan pristup koji će osposobiti škole za promicanje fizičkog, socijalnog i duševnog zdravlja studentima, nastavnom osoblju, obitelji i zajednici;

bude potican i poduprt proces stvaranja zdravijih gradova, uz sudjelovanje partnera s područja zdravlja, okoliša, ekonomije, ekologije, obrazovanja, urbanizma i upravljanja gradova.

Prijedlog područja za određivanje pokazatelja: pokazatelji incidencije i smrtnosti koji se odnose na nesretne slučajeve u kući i na poslu te na profesionalne bolesti;

nacionalna statistika stanovanja.

U ovom trenutku duboke krize cijelog koncepta primarne zdravstvene zaštite, medicina rada nije u središtu pozornosti. Zasad u njoj djeluju visokospecijalizirani iskusni liječnici sa svojim timovima i s osloncem na druge specijalnosti koje se bave problemima i rizicima koji se mogu povezati s radnim procesom. Zabrinutost pobuđuje nejasna vizija smjene generacija, to jest školovanja budućih specijalista i njihovih timova.

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

Dan zdravlja 2001. sa sloganom "Zaustavite odbacivanje - odvažite se na skrb"

Smanjimo li izolaciju i diskriminaciju, pomoći ćemo oboljelima i njihovim obiteljima da bolje i produktivnije žive i potaći potrebite da potraže zaštitu i liječenje

OCJENA RADNE SPOSOBNOSTI

Djelatnost koja se bavi zaštitom zdravlja radnika - medicina rada - proučava problematiku iz područja fiziologije, patologije (profesionalne bolesti i profesionalne toksikologije), psihologije rada, ekologije rada, ergonomije, ocjenjivanje radne sposobnosti te profesionalne orijentacije i selekcije. Medicina rada istražuje učinke rada i radnog okoliša (fizikalnog, kemijskog, biološkog, psihološkog i socijalnog) na zdravlje zaposlenih te procjenjuje sposobnost radnika za obavljanje određenog posla.

REPRODUKCIJA I RADNO MJESTO

Nepovoljne učinke na začeće, tijek i ishod trudnoće mogu imati, između ostalog i način rada, uvjeti rada i radni okoliš: mnogobrojne kemijske tvari (npr. plinovi, metali, pesticidi), različiti fizikalni čimbenici (zračenja, vibracije, atmosferski tlak) i biološki čimbenici (virusi, bakterije, gljivice, paraziti).

RAD I ČOVJEK

U procesu rada, čovjek je razvijao svoje fizičke i psihičke sposobnosti, stjecao nova iskustva i na temelju njih sve više usavršavao svoja sredstva za rad i unapređivao svoje djelatnosti uopće. Time je rad sve više postajao svjesna djelatnost čovjeka, na temelju koje je mijenjao svoj položaj i odnos prema prirodi i svim ostalim biološkim vrstama.

Zdravstveni učinci rada na videoterminalu

Rad na videoterminalu zahtijeva dugotrajnu koncentraciju pažnje, dugotrajan prisilan položaj glave i vrata, ramenog pojasa, ruku, šaka i prstiju ruke, oštar vid, odgovarajuću brzinu vidnog opažanja, mogućnost dugotrajne prilagodbe vida gledanju s oba oka na blizinu, a može biti popraćen bukom razine do 60 dBA, što može nepovoljno utjecati na koncentraciju pažnje.

MOBILNI TELEFONI

Sa zdravstveno-psihološkog gledišta, treba ukazati na činjenicu da, ako postoji uvjerenje o opasnosti za zdravlje, neovisno o tome postoji li ona stvarno ili ne, to može u određenim uvjetima izazvati stres ili strah kod ljudi. Ako takvo stanje traje, ne treba isključiti i nastanak tjelesnih ili psihičkih smetnji te je zato potrebno sveobuhvatno informiranje javnosti.

Zračenje spirometrije u medicini rada

Spirometrija je ispitivanje ventilacijske funkcije pluća, odnosno ispitivanje nekih statičkih i dinamičkih plućnih volumena i kapaciteta, koje se u medicini rada redovito obavlja u okviru pregleda prije zapošljavanja i tijekom zaposlenja na radnim mjestima koja zahtijevaju veće fizičke napore, pri kojima je povećana potreba za kisikom.

Vazospastička traumatska bolest - profesionalna vazoneuroza, profesionalni Raynaudov fenomen, vibracijski vegetativni polineuritis - karakterizirani su pojavom intermitentnog bljedila jednog ili više članaka prstiju ruku, kao posljedica poremećene funkcije kapilarne cirkulacije djelovanjem lokalnih vibracija. To je najčešće simptom profesionalne izloženosti vibracijama, odnosno vibracijskog sindroma.

Nastanak otpada posljedica je svake ljudske djelatnosti, pa tako i zdravstvene. Svako civilizirano društvo svjesno je opasnosti do kojih može doći zbog neodgovornog postupanja s otpadom koji nastaje u zdravstvenim ustanovama, s jedne strane za zdravstvene djelatnike i korisnike usluga, a s druge strane za bližu i dalju okolicu.

Funkcija sluha i rad

Osim svoje životne važnosti, sluh je posebno važan za rad na svim onim radnim mjestima gdje bi nedostatak sluha otežao izvršavanje radnih zadataka (sporazumijevanje sa strankama i suradnicima, primanje uputstava za rad, opažanje promjena u zvuku rada stroja) ili bi ugrozio sigurnost radnika sa slabim sluhom ili njegovih suradnika u radnom procesu (izostanak opažanja zvučnih upozorenja na opasnost, opažanja promjena u zvuku rada stroja).

Profesionalna oboljenja USTA I ZUBI

Već 370. godina prije nove ere Hipokrat je pisao o grčevima kod djelatnika topionica olova. Paracelzus (1534.), Agricola (1557.) i Ramazzini (1700.) zapažaju profesionalna trovanja olovom. To govori da su profesionalna oboljenja poznata u medicini od davnine, a kasnije se određene promjene na zubima i sluznicama u ustima povezuju s određenim profesijama.

Iz profesionalne orijentacije

Odabir zanimanja jedna je od najvažnijih odluka u našem životu. Ono što radimo i kako radimo određuje naš materijalni položaj, društveni ugled, mjesto stanovanja, naše prijatelje. Određuje način na koji vrednujemo sebe, kao i način ophođenja i ponašanja drugih prema nama.

Rad na računalu

Odabir namirnica u prehrani

Tajna zdrave prehrane leži u odabiru hrane. Neke namirnice, kao što su povrće, voće i žitarice, mogu se lakše identificirati kao punovrijedne, dok druge, prije svega gotova hrana, mogu biti uzrok krivog odabira. Koji je, dakle, najbolji put kupovanja?

Zdravi život

Sve je u životu lakše kad si lakši. Lao Ce: Daj gladnome ribu, nahranio si ga taj dan. Nauči ga ribariti, nahranit ćeš ga doživotno. Uči učitelj ribarenja, pomogao si čitavom narodu. Churchill: U mladosti dobar revolucionar, u starosti konzervativac.

Zlo XXI. stoljeća - ovisnosti

Bolest ovisnosti najveći su javnozdravstveni problem suvremenog svijeta. One zadiru u psihološku, sociološku, pravno-etičku, zdravstvenu i ekonomsku sferu života društva. Pušenje duhana, pijenje alkoholnih pića i zlouporaba droga uzročnik su i faktor rizika cijelog niza bolesti koje se sve češće javljaju u strukturi obolijevanja našeg stanovništva.

Spolni odgoj mladih

Spolnost (seksualnost) definiramo kao ukupnost pojava vezanih za spol i spolni nagon, a spol je ukupnost fizioloških i psiholoških obilježja po kojima se razlikuju muškarac i žena. Osim biološke i psihičke, spolnost ima svoju etičku, duhovnu i socijalnu osnovu.

Kazna sa zadrškom - drastična mjera

Veoma je loša praksa pojedinih roditelja da dijete stalno opominju, ucjenjuju, prijete mu ćuškama, šibom, remenom, batinom, zastrašuju ga silom, represijom, kaznom. To obično čine u naletu bijesa i ljutnje koji naglo izbiju, ali, jednako tako, brzo i splasnu. Da se samo malo mogu suzdržati, do toga ne bi dolazilo. I najzločestije dijete u takvim situacijama vrlo vješto "mijenja ploču", umiri se, ali samo nakratko, dok traje "opasnost", a zatim nastavi po staromu. Tako se stvara "začarani krug": roditelji prijete, a djeca se smire pa kasnije nastavljaju s aktivnostima zbog kojih su im prijetili otac ili majka. Takve metode i "odgoj" ne vode ničemu niti imaju ikakvu pedagošku vrijednost. Naprotiv, donose štetu.

Milosrdni rad katoličke udruge "Kap dobrote"

Djela požrtvovnog milosrđa najpotrebnija su "najmanjima": bespomoćnima, starima, siromašnima, osamljenima, bolesnima, invalidima. Ima ih, ima sve više, a ne manje. Tko će im pomoći? Skrb za njih ili je zakonom zajamčena, ili su nosioci skrbi volonteri.

Salernske regule

U vrijeme kada je cvala medicina u arapskim zemljama, medicina na kršćanskom Zapadu nalazila se u dubokom mraku. Bila je samo zasluga samostana da ne padne u zaborav sve ono medicinsko znanje što je preostalo kao baština antičkoga starog vijeka.

SZO protiv duhanske industrije

Prošle su 33 godine poslije nadahnutog govora predsjednika SAD J. Kennedyja, zasnovanog na znanstvenim dokazima da pušenje duhana uzrokuje smrt 250.000 Amerikanaca godišnje. Ove je godine predsjednik B. Clinton, pozdravljajući u Chicagu sudionike XI. svjetske konferencije DUHAN ili ZDRAVLJE, iznio podatak o 400.000 umrlih od bolesti povezanih s pušenjem, ističući da se u eri globalizacije tome zlu mora oduprijeti čitav svijet.

SVECI - ZAŠTITNICI OD BOLESTI U NAŠOJ MEDICINSKOJ TRADICIJI

Alkoholizam, tjelesne bolesti, srce, bolnice, bolničari