|
Iz profesionalne orijentacije
|
| |
|
ODABIR PRIKLADNOG ZANIMANJA I OBRAZOVNOG
PROGRAMA
|
| |
|
Odabir zanimanja jedna je od najvažnijih odluka u
našem životu. Ono što radimo i kako radimo određuje naš materijalni položaj,
društveni ugled, mjesto stanovanja, naše prijatelje. Određuje način na
koji vrednujemo sebe, kao i način ophođenja i ponašanja drugih prema nama.
|
| |
|
|
Radom zarađujemo, na radu se družimo, dokazujemo,
potvrđujemo. Zato je važno da radimo ono što nas veseli i u čemu smo uspješni.
Različita zanimanja traže i različite osobine od nas. Nitko nije stvoren
za samo jedno zanimanje. Čovjek je prilagodljiv i, uz određeni napor, može
obavljati različite poslove, no ovisno o njegovim osobinama neki će mu poslovi
lakše ići od ruke i pružit će mu više osobnoga zadovoljstva. Poželjne osobine
u nekom zanimanju ovise o radnim zadacima i uvjetima u kojima se ti zadaci
obavljaju.
|
|
Svako
zanimanje traži određeni sklop osobina, koji se može znatno razlikovati
od sklopa osobina koje su poželjne u nekom drugom zanimanju. U prvom redu,
trebamo upoznati one svoje osobine koje su u vezi sa željenim zanimanjem.
|
| |
| |
|
Što želim, što hoću i što mogu?
|
| |
|
Koje su to vrijednosti koje želim ostvariti u životu? Neki vrednuju i
žele bogatstvo, drugi cijene moć i utjecaj na druge ljude, neki žele pomagati
drugim ljudima. Neki žele biti fizički aktivni i provesti uzbudljiv život,
ili se posvetiti intelektualnom stvaralaštvu i estetskom ugođaju, ili
smirenom religijskom životu.
Trebamo spoznati svoje interese. Interesi su različiti, a najčešće se
razvrstavaju prema sadržaju. Tako netko ima interes za tehniku i strojeve,
prirodne znanosti, društvene znanosti, književnost, likovnu umjetnost,
nekoga zanimaju ekonomija i poslovne aktivnosti. Neki ljudi žele se baviti
glazbom kao trajnim zanimanjem, dok druge zanimaju tjelesne i praktične
aktivnosti i slično.
|
| |
| |
|
Za što sam ja najviše zainteresiran?
|
| |
|
Da
bismo uspješno obavljali aktivnosti u nekom zanimanju, trebamo prosuditi
vlastite sposobnosti. Sposobnosti su naše temeljne osobine i one određuju
naš domet u nekoj aktivnosti. Sposobnosti mogu biti intelektualne (sposobnost
rasuđivanja, brzog zamjećivanja, pamćenja, rječitosti), motoričke (brzina
reagiranja, tjelesna snaga, ručna spretnost) ili senzorne (oštrina vida,
slušna ili taktilna osjetljivost).
|
| |
| |
|
Koje su moje sposobnosti?
|
| |
|
Upoznati
svoje vrijednosti, interese i sposobnosti, znači upoznati sebe. To nije
nimalo lako, ali iskrena prosudba vlastitih osobina mnogo će pomoći u
odabiru što prikladnijeg zanimanja. Pri tome se ne moramo osloniti isključivo
na svoje prosudbe. Možemo razgovarati s drugima i saznati kako oni sude
o nama. Tu nam, naročito, mogu pomoći naši vršnjaci s kojima se možemo
uspoređivati i tako upotpuniti sliku o sebi.
Uz to što trebamo dobro prosuditi svoje osobine, moramo temeljito upoznati
i svijet rada. Upoznati svijet rada znači upoznati različita zanimanja,
njihove glavne značajke i zahtjeve, uvjete i perspektive zapošljavanja.
Svijet rada je opsežan, praktički nepregledan i podložan stalnim promjenama.
Postoje tisuće i tisuće raznih poslova koje ljudi obavljaju. Osim što
su mnogobrojni, oni se i mijenjaju. Znanstveni i tehnološki napredak stalno
mijenja zanimanja. Neki poslovi nestaju, a drugi nastaju. Zato, upoznati
svijet rada nije nimalo laka ni kratkotrajna zadaća. Nitko nije u stanju
temeljito poznavati sva moguća zanimanja. Zato pozornost trebamo usmjeriti
na ona za koja smo najviše zainteresirani i njih potpunije razmotriti.
Uza sve to, bitno je da se informiramo i o mogućnostima zapošljavanja
i izgledima za zaposlenje.
|
| |
| |
|
Pomoć stručnjaka
|
| |
 |
Postoje mnogi izvori informiranja koji nam mogu pomoći
u tako složenoj zadaći. Za pomoć se možemo obratiti najprije svojim
nastavnicima u školi, razredniku, psihologu i pedagogu škole, koji
će nam pružiti dragocjene informacije pomoću kojih možemo spoznati
svoje osobine. Tu su i različiti časopisi i publikacije, zatim organizirane
radijske i televizijske emisije koje donose posebne programe profesionalnog
informiranja. Dragocjenu pomoć pružaju i zavodi za zapošljavanje koji
imaju odjele profesionalne orijentacije, gdje rade stručni timovi,
sastavljeni od različitih stručnih suradnika (psiholozi, pedagozi,
liječnici, stručnjaci u zapošljavanju), od kojih možemo dobiti različite
informacije o poslovima iz pojedinih zanimanja, mogućnostima zaposlenja
i školama koje nas mogu najbolje pripremiti za željeno zanimanje.
|
|
|
Važno je napomenuti da je stručna pomoć naročito potrebna
onima koji se u izboru zanimanja odlučuju za transportna, građevinska,
pomorska, turistička, medicinska, vojna i sva druga zanimanja s posebnim
uvjetima rada, da bi se pravovremeno izbjegle pogreške u izboru zanimanja,
koje često rezultiraju prekidom obrazovanja, nemotiviranošću za završetak
obrazovanja, nemotiviranošću za rad, nezadovoljstvom ili, još gore, narušavanjem
zdravlja.
U proces profesionalnog savjetovanja učenika završnih razreda osnovnih
i srednjih škola uključene su različite institucije, počev od škole, županijskog
ureda za školstvo, obrtničke komore, školske medicine, medicine rada,
različitih specijalnosti kliničke medicine pa sve do odjela profesionalnog
usmjeravanja pri zavodima za zapošljavanje, radi stručne pomoći pri odabiru
što prikladnijeg zanimanja.
U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje - Područnoj službi Rijeka, na Odjelu
za profesionalnu orijentaciju rade dva stručna tima za profesionalno usmjeravanje
koji, uz druge poslove, pružaju stručnu pomoć učenicima završnih razreda
osnovnih škola s područja Primorsko-goranske županije koji zbog zdravstvenih
smetnji imaju sužene mogućnosti izbora zanimanja. Te učenike u redovitim
sistematskim pregledima izdvajaju liječnici preventivne školske medicine
i, uz prethodnu obradu, upućuju Odjelu profesionalne orijentacije, gdje
nakon psihologijske, pedagogijske i medicinske obrade dobivaju pismeno
mišljenje o za njih najprikladnijoj školi ili zanimanju.
Integralni su dio profesionalne orijentacije medicina školske i profesionalne
orijentacije. One imaju široku osnovu u cjelokupnoj medicini i njihova
je zadaća da, na temelju različitih funkcionalnih ispitivanja i biometrijskih
mjerenja, prognoziraju takozvanu "fiziološku radnu sposobnost".
|
| |
| |
|
Pregled i testiranje
|
| |
|
Program medicinskog ispitivanja sastoji se od općeg i
specifičnog dijela. Opći dio čine: opći podaci, obiteljska anamneza, osobna
anamneza, antropometrijska mjerenja, kao što su mjerenje tjelesne visine
i težine, obujam grudnog koša u udisaju i izdisaju, obujam trbuha, obujam
nadlaktice i bicepsa, debljina kožnog nabora na nadlaktici i na leđima
ispod lopatice, mjerenje mišićne snage ručnim dinamometrom, orijentacijsko
ispitivanje vida na daljinu optotipom (Snellenove tablice) i na blizinu
(Jagerove tablice), određivanje vida na boje (Ishihara test), orijentacijsko
ispitivanje sluha metodom šaptanja i liječnički pregled koji obuhvaća
opće stanje, stanje sustava za kretanje, fizikalni pregled pluća, srca
i krvnih žila, endokrini sustav i opći neurološki pregled.
U specifičnom dijelu mogu se tražiti dodatna ispitivanja: određivanje
integralnog vida Orthoraterom (forija, fuzija, dubinski vid), preciznije
određivanje vida na boje Mensel - Farnsfort test i anomaloskopija, spirometrija,
elektrokardiografija, ergometrija (Astrand - test), rtg - srca i pluća,
ispitivanje osjeta okusa i mirisa, osnovni laboratorijski standard. Za
procjenu fizičke snage izračunava se Gullenov indeks i somatotipija.
Svi dobiveni podaci koriste se u određivanju zdravstvenih indikacija ili
kontraindikacija, koje su kategorija medicinskog mišljenja za stručni
tim pri davanju savjeta o izboru najprikladnijeg zanimanja.
Posebna pažnja u profesionalnoj orijentaciji učenika završnih razreda
osnovnih škola poklanja se djeci koja imaju oboljenja vitalnih organa
(srca i krvnih žila, pluća, centralnog živčanog sustava, jetre i bubrega),
čija oštećenja u velikoj mjeri narušavaju ukupno stanje zdravlja i bitno
umanjuju fiziološku sposobnost organizma. Od smetnji srca, u najvećem
su broju prirodne ili stečene srcane greške, s oštećenjem srčanih zalistaka
i poremećajem srčanog ritma. U savjetovanju učenika s takvim smetnjama
bitno ih je usmjeriti u zanimanja koja nemaju jača i trajnija tjelesna
naprezanja i nepovoljne uvjete rada okoline (hladnoća, vlaga, toplina)
koji direktno pogoduju pogoršanju osnovne bolesti.
Bolesti dšnih organa - sluznice nosa, sinusa, bronha i pluća - veoma su
česte i različitog su, najčešće alergijskog porijekla. Karakteristično
je za njih da su u stalnom porastu zbog sve većeg aerozagađenja, kroničnog
su tijeka, s jasnom tendencijom pogoršanja. Liječe se doživotno i zahtijevaju
poseban tretman. Učenicima s takvim smetnjama ne savjetujemo sva ona zanimanja
gdje će biti izloženi nepovoljnim uvjetima radne okoline (prašina, vlaga,
različita isparenja), kao što su rad u kemijskoj, drvnoj, industriji metala,
stakla i papira, mehaničarski radovi u velikim autoservisima i garažama,
industriji gnojiva i svim drugim zanimanjima gdje bi moglo doći do pogoršanja
bolesti. Od promjena centralnog živčanog sustava, najčešće su to različita
stanja kao posljedica preboljele dječje cerebralne paralize, različiti
oblici epilepsije, minimalne cerebralne disfunkcije, vrtoglavice i slične
smetnje. Kod takvih smetnji ne savjetuju se svi oni poslovi gdje je potrebno
veće tjelesno i psihičko naprezanje, poslovi s posebnim odgovornostima,
kao rad u prometu (cestovnom, željezničkom, pomorskom, zračnom), rad na
strojevima, rad s elektroinstalacijama i elektrouređajima, rad na visini
i tamo gdje u procesu rada mogu dovesti sebe ili druge ljude u opasnost.
Veliku skupinu poremećaja i oštećenja zdravlja čine bolesti i ozljede
kostiju, zglobova, mišića i kože. U prvom redu, to su različiti stupnjevi
patološke zakrivljenosti kralježnice skoliotičnog tipa ili u većem stupnju
izražene kifoze, stečeni ili prirođeni deformiteti gornjih ili donjih
udova. Za te je poremećaje karakteristično da je, naročito iza ozljeda,
posljedica uvijek fizički invaliditet i da stupanj oštećenja i prognozu
daljeg funkcioniranja organizma mora utvrditi odgovarajući liječnik specijalist.
U savjetovanju učenika s takvim smetnjama treba uvijek inzistirati na
timskom radu i svakom slučaju prilaziti individualno, već prema stupnju
i vrsti oštećenja, uzimajući u obzir ukupne karakteristike svakog učenika
posebno.
Poremećaji i smetnje senzornih organa (vida, sluha, mirisa, okusa i dodira)
dosta su česti. Najčešći ispadi vida manifestiraju se kao različiti stupnjevi
kratkovidnosti, dalekovidnosti, astigmatizma, slabovidnosti jednog ili
oba oka, suženja vidnog polja, razrokosti, anomalija u razlikovanju boja,
do potpunog gubitka vida na jednom ili oba oka. Učenicima s takvim smetnjama
ne savjetuju se zanimanja kod kojih je za obavljanje poslova neophodan
uredan vid, a ne dopuštaju nošenje korekcijskih pomagala. To su npr. zanimanja
s uporabom optičkih instrumenata, zanimanja u kojima je posebnim zakonskim
aktima obvezno nošenje zaštitnih naočala, gdje su velike izloženosti prašini,
gdje je predmet rada dosta udaljen od očiju (npr. dizaličari) i mnoga
druga.
Uredan sluh neophodan je u mnogim zanimanjima, kao što su radio i tv-tehničari,
vozači motornih vozila, proizvođači glazbenih instrumenata, glazbenici,
nautičari, automehaničari i mnoga druga u kojima uredan sluh ima ne samo
kontrolnu, već i zaštitnu ulogu u procesu rada.
Uredna funkcija ostalih osjetila: okusa, mirisa i dodira bitna je u procesu
rada u nekim zanimanjima, kao npr. u kulinarstvu, kemijskoj i farmaceutskoj
industriji, medicini.
|
| |
|
|
|
Prof. Vesna Trninić u NAJBOLJEM DRUŠTVU, učenici
VIII. c OŠ Vežica, Rijeka je pozorno slušaju
|
Školska knjižnica kao ordinacija? Moguće ako u
njoj barem privremeno ordiniraju dr. Zukić i sestra Nikica
|
|
| |
|
Vrlo je bitno da svi učenici
koji zbog zdravstvenih smetnji imaju sužene mogućnosti izbora zanimanja
potraže stručnu pomoć, kako radi izbora što prikladnijeg zanimanja, tako
i radi zaštite i unapređenja svog zdravlja.
|
| |
| |
|
Šaban Zukić, dr. med.
|
| |
| |
|
Zdravlje i izbor zanimanja
|
| |
| |
|
Početkom svake školske godine za "osmaše"
započinje protokol profesionalnog informiranja, obavješćivanja i usmjeravanja
na što, prema međunarodnim konvencijama kojih je potpisnica i naša država,
imaju pravo sva dorasla djeca. U većini škola razgovori se usputno i posredno
vode i tijekom VII. razreda, kada se učenike gotovo redovito podsjeća na
skrb o ocjenama koje su za sada, nažalost, jedino mjerilo za upis u željenu
srednju školu. Postignuća u pet relevantnih predmeta i opći uspjeh u VII.
i VIII. razredu, ako udovoljavaju bodovnom pragu, koji utvrđuje svaka srednja
škola, jedina su ulaznica za buduće željeno zanimanje. Od bitnog je značenja
i zdravlje svakog osnovca te pravodobno i valjano utvrđivanje možebitnih
zdravstvenih kontraindikacija spram željenog zanimanja. Pogodnost su uspjesi
u natjecanjima na županijskoj, državnoj i međudržavnoj razini, što ipak
postiže manji broj učenika, dok se većina mora pouzdati samo u vlastita
postignuća u učenju u redovnoj školi.
|
| |
| |
|
Uspješna suradnja
|
| |
|
Već nekoliko godina zaredom Hrvatski zavod za zapošljavanje,
Područna služba Rijeka, priprema i tiska PRIRUČNIK za učenike završnog
razreda osnovnih škola Primorsko-goranske županije, kojih u školskoj godini
2000./2001. ima oko 3700, u 53 osnovne škole. Za toliku "vojsku"
budućih srednjoškolaca, uz roditelje, učitelje i pedagoge u školama, skrbi
i "grupa mala - ali odabrana" - TIM izvanrednih i vrlo agilnih
stručnjaka: pedagoginja gospođa Vesna Trninić, psihologinje gospođe Rajka
Gudac i Branka Potočnjak te liječnik-sspecijalist medicine rada gospodin
Šaban Zukić, koji su autori i ovogodišnjeg priručnika za "osmaše":
MOJ IZBOR, ŠKOLA? ZANIMANJE? U timu su i viša medicinska sestra gospođa
Nikica Lakić te gospođa Vesna Vranić koja se bavi tehničkim pitanjima
provedbe tekstova i psihologijske obrade, što se za pozvane učenike obavlja
u Zavodu.
Gospođa Vesna Trninić godinama je drag gost u OŠ Vežica. Učenici je slušaju
s osobitom pozornošću i naklonjeno prihvaćaju njezine stručne, ali roditeljski
toplo izrečene savjete. Tako je bilo i ove školske godine, kada je poštovana
gospođa održala tri sadržajna predavanja, u tri odjela osmog razreda,
istoga dana, a glavna je "nit-vodilja" bila izabrati buduće
zanimanje i pritom biti zadovoljan i uspješan, a ako bi možda i bilo razočaranja,
da ona budu čim rjeđa i manja.
Posebno je zadovoljstvo učenika i učitelja u OŠ Vežica što već dvije školske
godine u školu dolazi medicinski tim: viša medicinska sestra, srdačna
gospođa Nikica Lakić i samozatajni i brižni doktor medicine rada, gospodin
Šaban Zukić. Prve "trijažne" preglede i mjerenja obavljaju u
školskoj knjižnici. Vrlo su spretni i brzi, malenih zahtjeva što se tiče
ometanja nastave, zadovoljni i krojačkim "centimetrom" pričvršćenim
za "štok" vrata ili običnom kućnom vagom; tlakomjer i "papirologiju"
donose sa sobom... Učenici im se vesele, a učitelji su zadovoljni jer
nema većeg izbivanja s nastave, tako da se medicinski protokol i redovita
nastava odvijaju bez poteškoća istodobno.
|
| |
| |
|
Uskladiti
želje i stvarnost
|
| |
 |
Ove se školske godine za profesionalnu orijentaciju
u OŠ Vežica od 89 "osmaša" prijavilo 53, ali su ih doktor
Zukić i sestra Nikica medicinski "obradili" 62, u samo dva
dana. Zabrinjavajuće je to što ih čak 34 ima jednu ili više zdravstvenih
teškoća. Samo ih devetoro treba radi dalje obrade u Zavod donijeti
dokument školskog liječnika STATUS PRAESENS, a ostali moraju obaviti
od jedan do tri dodatna specijalistička pregleda. Pred stručnim timom
ponovno je složena zadaća: uvažavajući objektivne parametre svakog
pojedinog osnovca koji im je u protokolu, zdravlje i uspjeh u školi
te želje i očekivanja djece (i roditelja), sve izmiriti i posložiti
u najsvrhovitiji savjet ili preporuku.
|
|
|
Jer nitko ne očekuje da četrnaestogodišnjaci pouzdano
znaju što će htjeti ili uspješno raditi kada budu pedesetogodišnjaci, ali
da barem pogrešaka i nezadovoljstva bude manje, a radost u bavljenju odabranim
zanimanjem čim dulje traje. Tako će i zadovoljstvo svih koji danas u tome
sudjeluju (savjetuju) biti razložno, utemeljeno i u stanovitom smislu moralna
nagrada za dobro obavljenu zadaću čovječnosti spram mladosti, budućnosti
ove zemlje.
|
| |
| |
| Žana Diklić, prof. |
| |
 |