Funkcija sluha i rad

  

OPASNOST SE MOŽE ČUTI

   

Osim svoje životne važnosti, sluh je posebno važan za rad na svim onim radnim mjestima gdje bi nedostatak sluha otežao izvršavanje radnih zadataka (sporazumijevanje sa strankama i suradnicima, primanje uputstava za rad, opažanje promjena u zvuku rada stroja) ili bi ugrozio sigurnost radnika sa slabim sluhom ili njegovih suradnika u radnom procesu (izostanak opažanja zvučnih upozorenja na opasnost, opažanja promjena u zvuku rada stroja).

  

Osim u navedene svrhe, sluh se u medicini rada ispituje i radi sprečavanja nastanka ili napredovanja profesionalnog oštećenja sluha pri radu u prekomjernoj buci i s prisutnim vibracijama. Sva radna mjesta s navedenim zahtjevima smatraju se radnim mjestima s posebnim uvjetima rada u odnosu na slušne zahtjeve i u odnosu na izloženost štetnostima za sluh.

  
  

Audiometrija

  

Standardna metoda ispitivanja sluha, koja se koristi u svakodnevnoj praksi u ordinacijama medicine rada, jest jedan oblik audiometrije pri kojoj se svako uho posebno izlaže čistim tonovima različitih visina (frekvencija izraženih u hercima, u području od 125 do 1000 herca) i jakosti (od onih najslabijih koje zdravo ljudsko uho može zamijeniti - 0 decibela, pa sve do 100 decibela i više) koji se puštaju kroz slušalice stavljene na uši (ispitivanje zračne vodljivosti na koju utječu oštećenja samog slušnog osjetila i oštećenja i bolesti srednjeg uha) i kroz odašiljače priljubljene na glavu iza uha (ispitivanje koštane vodljivosti na koju utječu isključivo oštećenja slušnog osjetila, odnosno slušnih živčanih putova i centara za sluh.

  
  

Zanimanja koja zahtjevaju ispitivanje sluha

  

Ispitivanje u medicini rada obavlja se kod pregleda za profesionalnu orijentaciju, zatim prije zaposlenja i redovito svake dvije godine tijekom zaposlenja - kod svih radnika koji će raditi ili rade na radnim mjestima s posebnim slušnim zahtjevima (primjeri: upravljanje vlakovima i cestovnim vozilima, vojna zanimanja, rukovanje parnim kotlovskim uređajima, kompresorskim stanicama i drugim energetskim uređajima ako postoji zvučna signalizacija za opasnost; rukovanje mehaniziranim dizalicama ako postoji zvučna signalizacija za opasnost, poslovi signalista ako postoji zvučna signalizacija za opasnost

- davanje upozorenja pri radu s dizalicom, pri radu u rudniku, usmjeravanje prometa; pri rukovanju uređajima za uskladištenje i preradu lakozapaljivih i eksplozivnih tekućina i plinova, ako postoji zvučna signalizacija za opasnost; čuvanje ljudi i imovine vatrenim oružjem te u izloženih buci i vibracijama (primjeri: buka - rad u metaloprerađivačkoj i tekstilnoj industriji, brodogradnja, rad u kamenolomima, šumarstvo - rad pneumatskim i električnim ručnim alatima, rad na tkalačkom stroju, drobljenje kamena, miješanje i razbijanje betona, upravljanje teškom mehanizacijom, poslovi u blizini jakih ventilatora, kotlova, parnih turbina, plamenika; vibracije - rad u tekstilnoj, duhanskoj i drvnoj industriji, upravljanje teškim transportnim sredstvima, teškim teretnim vozilima, plovidba na brodovima, u rudarstvu, građevinarstvu, kamenolomima, u metaloprerađivačkoj i brodograđevnoj industriji, šumarskoj i drvnoj industriji - rukovanje ručnim električnim i pneumatskim alatima kao što su brusilice, bušilice, aparati za čišćenje odljevaka, čekići za zakivanje, strojevima za nabijanje betona, parnim čekićima za oblikovanje metalnih dijelova, motornim i električnim pilama, motornim i električnim aparatima za skidanje kore). U ronilaca se sluh ispituje radi ispitivanja mogućih oštećenja, odnosno bolesti koje utječu na sluh, ispitivanja sposobnosti komunikacije i orijentacije te uočavanja opasnosti. Pri drugim radovima pod povišenim atmosferskim tlakom (kesonski radnici) ispituje se radi utvrđivanja sposobnosti komunikacije i otkrivanja oštećenja zbog bolesti. Kod vatrogasaca i zaposlenih na visini sluh se ispituje radi ispitivanja sposobnosti komunikacije, ali i uočavanja opasnosti. Kod minera se ispituje radi utvrđivanja mogućih oštećenja, ali i sposobnosti komunikacije i uočavanja opasnosti. Ako postoje umjerena i teža oštećenja sluha, tada se kontrola sluha obavlja svake godine, a ako postoje lakša, svake dvije godine.

  
      

Doc. dr. Ivica Kontošić, dr. med.