|
OCJENA RADNE SPOSOBNOSTI
|
| |
|
ZAŠTITA ZDRAVLJA RADNIKA
|
| |
|
Djelatnost koja se bavi zaštitom zdravlja radnika -
medicina rada - proučava problematiku iz područja fiziologije, patologije
(profesionalne bolesti i profesionalne toksikologije), psihologije rada,
ekologije rada, ergonomije, ocjenjivanje radne sposobnosti te profesionalne
orijentacije i selekcije. Medicina rada istražuje učinke rada i radnog
okoliša (fizikalnog, kemijskog, biološkog, psihološkog i socijalnog) na
zdravlje zaposlenih te procjenjuje sposobnost radnika za obavljanje određenog
posla.
|
| |
|
|
U prilikama u kojima živimo, tzv. tranziciji u
kojoj se nalazimo, suočavamo se s promjenama u gospodarstvu i privređivanju.
Prisutne su i značajke suvremenog gospodarsko-tehnološkog razvoja, koji
karakteriziraju numeričko upravljanje strojevima, računalom podržavanje
djelatnosti i informatizacije rada. Iako se medicina rada treba prilagoditi
novim zahtjevima koji iz toga proizlaze, treba se baviti i problemima u
zatečenoj tehnologiji, koja je još uvijek vrlo značajno prisutna.
Premda
je danas u ergonomiji vodeći pristup prilagođavanja radnog mjesta radniku,
treba stalno voditi računa i o danas još važećem pristupu pravog čovjeka
na pravome mjestu.
|
|
U vezi s tim je zaštita zdravlja radnika, koja skrbi
o očuvanju i unapređenju zdravlja radnika, podizanju psihofizičke i radne
sposobnosti radnika, prevenciji bolesti i ozljeda prouzročenih čimbenicima
radne okoline, zapošljavanju radnika na poslovima i radnim zadaćama koje
odgovaraju njegovim fiziološkim i psihološkim mogućnostima, znanjima,
vještinama, motivaciji i stupnju zdravlja te prilagodba rada čovjeku i
čovjeka njegovom poslu, odnosno ocjenjivanja radne sposobnosti.
|
| |
| |
|
RADNA SPOSOBNOST
|
| |
|
Radna
sposobnost čovjeka s fiziološkog stanovišta sposobnost je organizma da
pretvara energiju, tj. da kemijsku energiju prehrambenih tvari pretvara
u mehaničku energiju ili rad. Što je produkcija mehaničke energije u jedinici
vremena veća, to je i radna sposobnost čovjeka veća. Čovjek nije samo
stroj za produkciju energije, nego on i obrađuje materijale, upravlja
drugim strojevima i obrađuje informacije. Prema tome, čovječji rad je
aktivnost koja je mnogo šira od fizikalnog pojma rada jer obuhvaća i najsloženije
funkcije centralnog živčanog sustava.
Sposobnost za produkciju mehaničke energije često nazivamo
općom radnom sposobnošću, a ona prije svega ovisi o funkcionalnoj sposobnosti
lokomotornog sustava u kojem se energija pretvara u vanjski rad. Izmjena
tvari i energije temeljni je preduvjet za bilo kakvu aktivnost organizma.
Zato se često opća radna sposobnost poistovjećuje s fizičkom radnom sposobnošću,
odnosno fizičkim radnim kapacitetom, tj. sposobnošću za proizvodnju mehaničke
energije.
Opća radna sposobnost samo je dio profesionalne radne sposobnosti,
a profesionalna radna sposobnost obuhvaća prilagođavanje različitih sposobnosti
čovjeka specifičnim zahtjevima radnog mjesta, odnosno zanimanja, kao i
uvjetima okoline na tom radnom mjestu. Ona obuhvaća socijalne i gospodarske
čimbenike radne i životne okoline, kao i sposobnost podnošenja uvjeta
radne okoline. Upravo su uvjeti radne okoline veće opterećenje i veća
opasnost za radnike nego sam rad.
|
| |
| |
|
OCJENA RADNE SPOSOBNOSTI
|
| |
|
|
Za profesionalnu radnu sposobnost potrebno
je, pored poznavanja zahtjeva za obavljanje određenih poslova i radnih
zadataka utvrditi koje su sposobnosti za to potrebne. Profesionalni
rad zahtijeva morfološku, funkcionalnu i psihičku sposobnost za rad.
Ocjena radne sposobnosti složen je posao kojem treba pristupiti s
medicinskog, socijalnog, ekonomskog, moralnog i pravnog gledišta.
To je procjena usklađenosti zdravstvenog stanja radnika, njihovih
fizičkih i psihičkih sposobnosti sa zahtjevima poslova i radnih zadaća,
kao i s uvjetima rada i radne okoline. Svaki je čovjek, u skladu sa
svojim psihičkim i fizičkim osobinama, više prikladan za obavljanje
jedne vrste poslova nego za obavljanje drugih. Brzi tehnološki razvoj
sve češće mijenja poslove i radne zadaće te uvjete rada i radne okoline,
a to iziskuje neprekidno prilagođavanje čovjekovih sposobnosti promijenjenim
uvjetima rada i radne okoline. Ocjena radne sposobnosti važan je preduvjet
i za osiguranje radnog, ekonomskog društvenog položaja radnika.
|
|
| |
|
Pri ocjeni radne
sposobnosti treba voditi računa o zdravstvenom stanju, fizičkim i psihičkim
sposobnostima radnika, kao i o zahtjevima i uvjetima rada i radne okoline.
Treba postaviti što egzaktniju dijagnozu zdravstvenog stanja radnika i
što precizniju ocjenu njegovih bioloških karakteristika te psihofizičkih
sposobnosti, odnosno mogućnosti, i analizirati psihofizičke zahtjeve rada
i radne okoline.
|
| |
| |
|
Dr. sc. Jadranka Božin Juračić, dr. med.
|
| |
 |