VAZOSPASTIČKA TRAUMATSKA BOLEST

Vazospastička traumatska bolest - profesionalna vazoneuroza, profesionalni Raynaudov fenomen, vibracijski vegetativni polineuritis - karakterizirani su pojavom intermitentnog bljedila jednog ili više članaka prstiju ruku, kao posljedica poremećene funkcije kapilarne cirkulacije djelovanjem lokalnih vibracija. To je najčešće simptom profesionalne izloženosti vibracijama, odnosno vibracijskog sindroma.

Vibracijama su naročito izloženi oni radnici koji rukuju motornim pilama na sječi drva u šumarstvu, zatim radnici koji rade pneumatskim alatima i ručnim električnim brusilicama.
Od lokalnih učinaka vibracija, najvažniji su poremećaji kapilarne i pretkapilarne cirkulacije, sa slikom vazoneuroze. U razvoju vazoneuroze koja zahvaća male krvne žile prstiju šaka postoje tri stadija.
Prvi je vazomotorni, koji se obično javlja nakon tri do pet godina rada, a pojavljuje se povećana osjetljivost prstiju na hladnoću i lagana osjetljivost na vrhovima prstiju.
Drugi stadij, vazospastički, javlja se pri dužem izlaganju lokalnim vibracijama od pet do petnaest godina, a pojavljuje se bljedilo prstiju ili rjeđe plavilo prstiju. Temperatura prstiju i šaka snižena je. Bljedilo najčešće nastaje u hladnom i vlažnom razdoblju godine, pri umivanju, pranju ruku hladnom vodom, vožnji biciklom, pri radu hladnim alatom u nezagrijanim prostorijama ili vani, pri niskoj temperaturi, a u rijetkim slučajevima i ljeti, prilikom kupanja u moru.

Pri najdužem izlaganju, više od petnaest godina, pojava bljedila izmjenjuje se sa zastojnom cijanozom, a u rijetkim slučajevima dolazi do generalizacije krvožilnih poremećaja kao posljedica poremećaja središnje regulacije funkcije krvožilnog sustava. U težim slučajevima vaskularni poremećaji mogu se pojaviti i na donjim udovima, koronarnim krvnim žilama i moždanom krvotoku, što predstavlja treći stadij bolesti.
Posljednjih godina traumatska vazospastička bolest sve je rjeđa, čemu su pridonijeli bolja tehnologija, uporaba osobnih zaštitnih sredstava i racionalno dnevno izlaganje lokalnim vibracijama.

Dijagnostičke metode

U ranoj dijagnostici vazospastičke traumatske bolesti s oskudnim simptomima, kao i u sumnjivim i nejasnim slučajevima, veoma su važne metode funkcionalne dijagnostike - proba sa hladnom vodom (cold-test), oscilografija, digitalna fotopletizmografija, kapilaroskopija, mjerenje temperature kože, ispitivanje senzibiliteta.
Za praktične potrebe najčešće se koristi digitalna fotopletizmografija u kombinaciji sa cold-testom, kožna termometrija te farmakodinamski testovi. Kad se razmatra mogućnost dijagnosticiranja bolesti perifernih krvnih žila, pored bolesti nastalih štetnim djelovanjem vibracija, dolaze u obzir i sve ostale bolesti koje su mogući uzroci Raynaudovog fenomena. To su srodne bolesti tkiva (sklerodermija, sistemski lupus eritematodes, reumatoidni artritis, dermatomiozitis, poliarteritis nodosa), direktne ozljede ekstremiteta (posljedice povreda, ozeblina, sindrom ronilaca), kompresije krvnih žila, okluzivno-vaskularne bolesti, otrovanja (nizokotinizam), neurološka oboljenja.
Digitalna fotopletizmografija neinvazivna je dijagnostička metoda, pogodna za utvrđivanje funkcionalnih ili organskih poremećaja arterijske cirkulacije na krajnjoj periferiji. Digitalnom se fotopletizmografijom, pomoću fotostanice koja se prislanja uz jagodicu prsta, bilježe promjene intenziteta svjetla koje nastaju zbog promjene prokrvljenosti u perifernim krvnim žilama tijekom jednog srčanog ciklusa. Za diferencijaciju funkcionalnih od organskih promjena krvnih žila prstiju ruku, najbolje je kombinirati test hladnom vodom (cold-test) i digitalnu fotopletizmografiju.

Dr. sc. Jadranka Božin Juračić, dr. med.