Zdravstveni učinci rada na videoterminalu

RAD NA RAČUNALU ZAHTIJEVA ČEŠĆE ODMARANJE

Rad na videoterminalu zahtijeva dugotrajnu koncentraciju pažnje, dugotrajan prisilan položaj glave i vrata, ramenog pojasa, ruku, šaka i prstiju ruke, oštar vid, odgovarajuću brzinu vidnog opažanja, mogućnost dugotrajne prilagodbe vida gledanju s oba oka na blizinu, a može biti popraćen bukom razine do 60 dBA, što može nepovoljno utjecati na koncentraciju pažnje.

Iako je poznato da katodne cijevi emitiraju X-zrake i mikrovalove, u blizini videoterminala, odnosno na 5 cm udaljenosti od površine zaslona, do sada nisu izmjerene opasne razine opisanih zračenja.

Učinci videoterminala na organizam čovjeka

Djelovanje na organ vida
Smetnje vida najčešće su subjektivne. Češće su nego u osoba koje slične, uglavnom službeničke poslove obavljaju bez upotrebe videoterminala. To su naprezanje i umor očiju, podražaj, suhoća i peckanje spojnica oka, osjećaj bolnosti i pijeska u očima, nesposobnost fokusiranja pogleda ili pojava dvostrukih, odnosno plavocrvenih rubova simbola na zaslonu, nesposobnost gledanja u pravcu tijekom duljeg vremena. Ponekad je osjećaj suhoće u očima posljedica smanjenog izlučivanja suza.

Primijećena je i smanjena učestalost treptanja vjeđama. Subjektivnim smetnjama pridonosi i suhoća zraka u radnoj okolini. Glavobolja može biti posljedica zamora vida, osobito kod ljudi sa smetnjama vida. VIdnom naporu pridonose opći umor, bolest, uporaba raznih lijekova, sklonost migreni, osjetljivost na svjetlo, nervoza, nemir, bliještanje zbog povećanih kontrasta između znakova i pozadine na zaslobu, zbog nejednake osvijetljenosti teksta koji se čita radi prijenosa u računalo, teksta na zaslobu i radnih površina, odnosno radne prostorije, učestalo i brzo premještanje pogleda preko različito osvijetljenih površina, otežano gledanje na blizinu u osoba s razrokošću, dalekovidnošću, nedovoljna ili neodgovarajuća korekcija vidnih poremećaja, previše dugotrajan kontinuiran rad na videoterminalu. Bliještanje može biti i posljedica odraza sa zaslona ili radnih površina, odnosno zbog istodobnog upada u oko sunčeva svjetla kroz prozor ili lokalnog umjetnog izvora rasvjete zajedno sa svjetlošću iz zaslona. Učinku bliještanja pridonose titranje slike i neodgovarajuća boja simbola, kao i slaba organizacija podataka na zaslonu, koja prisiljava operatera na predugo pretraživanje zaslona, te prevelika gustoća ili neodgovarajuća veličina znakova na zaslonu.

Preopterećenost mišićno-koštanog sustava
Česte su subjektivne smetnje zbog preopterećenja koštano-mišićnog sustava dugotrajnim forsiranim fiksnim položajem glave, fiksnim položajem ramenog pojasa radi omogućavanja učestalih ponavljanih pokreta prstiju (zahtjevi tastature), prisilnim položajem prstiju, šake, ruku i trupa adaptiranim zahtjevima računala i namještaja, te povećanog mišićnog tonusa zbog vidnog i mentalnog naprezanja. Smetnje su: bol i ukočenost vrata i ramena, glavobolja, pritisak u glavi i vratu, bol i ukočenost ruku, leđa i nogu te otečenost mišića i zglobova. Međutim, te su smetnje više vezane uz oblikovanje radnog mjesta, kao i kod ostalih sjedećih zanimanja, nego uz uporabu računala. Izvjesna razlika postoji u tome što zaslon zahtijeva stalniju i dugotrajniju koncentraciju.

Psihičke smetnje vezane uz stres i umor
Psihičke i psihosomatske tegobe javljaju se u obliku općeg umora, iscrpljenosti, depresije, zabrinutosti, tromosti, razdražljivosti, smanjenja sposobnosti za obavljanje određenih zadataka. Rad ispred zaslona nije izravan uzrok stresa, već su to sadržaj posla, odnosno zahtjev za brojnim ponavljanim radnjama, za dugotrajno povećanom koncentracijom pažnje, ograničavanje socijalnog kontakta zbog vezanosti uz zaslon, stupanj odgovornosti, neprilagođenost novom poslu, osobna motivacija, značajke osobnosti, sustav rukovođenja, način uvođenja promjena i prihvaćanje rada na terminalu kao nove tehnologije. Fizički stres zbog slabih ergonomskih rješenja radnog mjesta može dovesti do psihičkog stresa.

Utjecaj neionizirajućeg zračenja na plodnost i trudnoću
Iako postoje pojedinačni radovi koji pronalaze veću učestalost tjelesno oštećene djece i spontanih pobačaja u žena koje rade uz videoterminale, najčešće nije ustanovljen veći broj malformacija u djece operatera, a podaci o spontanim pobačajima sporni su. Jaka mikrovalna elektromagnetska polja izazivaju promjene staničnog metabolizma svih hranjivih tvari, genetske i kromosomske promjene, povišenje tjelesne temperature, oštećenje spolnog epitela i sterilnost. Međutim, elektromagnetska mikrovalna polja gustoće znage zračenja manje od 1mW/cm2 nemaju ozbiljnih posljedica po zdravlje, a većina mjerenja i na samom zaslonu videoterminala pokazuje vrijednosti između 20 i 50 µW/cm2, odnosno 20 do 50 puta manje. Komplikacije trudnoće i ugrožena trudnoća, opterećenje sustava žlijezda s unutarnjim izlučivanjem te sterilnost nisu specifično češći samo kod operatera na videoterminalu, već i kod ostalih službenika u odnosu na druga zanimanja, kao posljedica potrebe dugotrajne koncentracije, pritiska ili povišene temperature spolnog područja zbog dugotrajnog sjedenja.

Promjene na koži
Pojedinačno su opisane promjene na koži u videoperatera u obliku prolaznog crvenila, popraćenog prethodnim svrbežom u području čela, lica i nepokrivenih dijelova vrata, najvjerojatnije zbog sitnih čestica prašine zadržanih na koži koje nakupe statički elektricitet, zbog prisustva sintetičkih sagova, odnosno suhog zraka u radnim prostorijama s videoterminalom, uglavnom u osoba s osjetljivom kožom.
Utjecaj titranje slike zaslona na pojavu padavice
  Velik broj osoba s oblikom padavice osjetljivim na svjetlosni podražaj imao je prvi napadaj tijekom gledanja televizije. To znači da bi i rad na videoterminalima u tih osoba mogao provocirati napadaje padavice zbog titranja slike na zaslonu.

Prevencija zdravstvenih poremećaja pri radu na videoterminalima

Preporučuje se: a. skraćenje neprekidnog dnevnog rada na videoterminalu: pred videoterminalom se ne bi smjelo bez prekida raditi dulje od 2 sata, ukupno ne dulje od 6 sati dnevno, a povremeno bi trebalo operaterima omogućiti kraće odmore, najbolje kad to njima odgovara; b. omogućavanje raznolikosti poslova na videoterminalu; c. što bolja edukacija i osposobljavanje kadrova za razumijevanje nove tehnologije i njihove uloge u novoj organizaciji posla; sudjelovanje operatera u planiranju i organizaciji poslova u novim uvjetima te u uređenju radnih mjesta i prostora;

d. izmjena vidnih zadataka operatera tako da ne moraju neprekidno koristiti zaslone;
e. provjera oštrine vida, ispitivanje postojanja prikrivene razrokosti ili vlažnosti spojnice oka te pravodobna i što bolja korekcija vida, a po potrebi i primjena preparata umjetnih suza radi boljeg vlaženja oka kod operatera koji imaju određene tegobe;
f. kontrola razine neionizirajućeg i ionizirajućeg zračenja ispred zaslona videoterminala te redovito održavanje i popravak aparature, osobito katodne cijevi;
g. ergonomske preporuke:
Oprema: a. zaslon - znakovi na zaslonu moraju biti dovoljno veliki; kontrast ne smije biti niti prevelik niti premalen; veličina zaslona mora odgovarati željenoj veličini slova, odnosno količini teksta koji se želi istodobno vidjeti; slika sa svijetlim simbolima i tamnom pozadinom daje manji intenzitet zračenja i veću trajnost zaslona, a slika s tamnim simbolima i svijetlom pozadinom lakše se čita sa zaslona pri uobičajenoj uredskoj rasvjeti i vidni napor je manji zbog jednakog izgleda teksta na dokumentima na papiru i slike na zaslonu; treba omogućiti da se zaslon na stolu može podizati i spuštati, okretati oko okomite i vodoravne osi; kontrolne tipke na zaslonu za regulaciju sjajnosti i kontrasta moraju biti na dohvat ruke korisniku, kao i tipke za promjenu parametara na disku, odnosno s prednje strane aparata; b. tastatura - mora biti odvojena od zaslona i spojena s njim kablom dovoljne dužine; imati optimalan nagib prema stolu, optimalnu visinu i razmak između tipki; simboli na tipkama moraju biti čitki, a površine tipki u bojama bez sjaja; c. printer mora biti smješten lijevo od operatera, na dohvat ruke.
Uređenje radnog mjesta: a. stol - udaljenost radne površine od poda i od sjedeće površine radnog stolca mora biti optimalna; površina stola mora biti dovoljno velika za smještaj sve opreme i dokumenata, a prostor ispod stola mora biti slobodan; b. stolac - sjedeća površina mora biti odgovarajuće veličine, nagiba i visine, mora postojati mogućnost podešavanja nagiba, visine i okretanja; naslon mora biti odgovarajućeg i podesivnog nagiba, odgovarajuće visine i širine; stolci u cijelosti moraju biti pokretljivi.
Radna okolina: a. osvjetljenje - mora biti dovoljno, ali ne previše intenzivno, da ne dovodi do bliještanja; svjetlo sa zaslona ne smije dolaziti iz istog pravca kao i sunčevo svjetlo kroz prozor, niti zaslon smije biti okrenut izravno prema prozoru; b. prostor - mora biti dovoljno velik za svu opremu i dokumente potrebne za rad; c. podovi - moraju biti od antistatičkih materijala, za prevenciju prevelikog statičkog elektriciteta; c. ako se u prostoriji nalazi više videoterminala i printera, dolazi do povećanog toplinskog zračenja, zbog čega valja instalirati odgovarajuću ventilaciju, a vlažnost zraka u radnim prostorijama ne smije biti manja od 40%.

Doc. dr. sc. Ivica Kontošić, dr. med.