Atopijski dermatitis
 
NA NJEŽNOJ DJEČJOJ KOŽI
 
Atopijski dermatitis kronična je ili kronično-recidivirajuća upalna bolest kože, obilježena generaliziranom suhoćom kože i jakim svrbežom. Pojavljuje se u osoba s nasljednom atopijskom konstitucijom, koja uvjetuje sklonost alergijskim reakcijama na različite alergene.
 
 
Broj oboljelih u porastu je u svim dobnim skupinama te je pojavnost atopijskog dermatitisa čak 15-30% u dječjoj dobi te 2-10% u odrasloj dobi. Iako se kožne promjene mogu pojaviti u bilo kojoj dobi života, bolest najčešće započinje između 3. i 6. mjeseca života. Istraživanja pokazuju da se u čak 45% djece prvi simptomi bolesti opažaju tijekom prvih šest mjeseci života, a vrlo rijetko bolest započinje u adolescenciji i odrasloj dobi. Oko 50% djece ozdravi do osme godine života, a njih čak 80% ozdravi do 12. godine života. Međutim, u njih oko 20-50% u kasnijoj se životnoj dobi razvije astma, a u oko 50% bolesnika alergijski rinitis.

Suhoća i svrbež
Etiopatogeneza bolesti još uvijek nije u cijelosti razjašnjena. Međutim, na razvoj bolesti utječu genetski čimbenici i brojni čimbenici okoliša, poput različitih alergena, iritansa, klimatskih čimbenika te psihološkog stresa. U dječjoj dobi uzrok su većinom nutritivni alergeni, poput jaja, mlijeka, soje, ribe te kikirikija. U starije djece te u odrasloj dobi riječ je većinom o inhalatornim alergenima, kao što su peludi, kućna prašina i grinje, životinjske dlake, perje i dr.

Temeljna klinička obilježja atopijskog dermatitisa jesu: generalizirana suhoća kože i svrbež. Prvi simptomi bolesti očituju se obično već u trećem mjesecu života, u obliku crvenila, ogrebotina i mjestimice ljusaka na koži lica, napose na obrazima i čelu, uz pošteđenu perioralnu regiju. Promjene su praćene izrazito jakim svrbežom, a mogu se proširiti na vlasište, pregib vrata, gornji dio trupa i pružne strane udova. Pelenska regija najčešće nije zahvaćena promjenama. Već tijekom druge i treće godine života, raspored kožnih promjena se mijenja te se karakteristične promjene nalaze u području pregiba velikih zglobova, napose na vratu, zapešćima, pregibu laktova i koljena. Zbog intenzivnog svrbeža i grebanja, nazočne su brojne ogrebotine, a koža je na tim mjestima zadebljana i smećkasto pigmentirana.

Posebna njega
Pristup liječenju atopijskog dermatitisa ovisi o dobi bolesnika i kliničkim manifestacijama bolesti, a ponajprije uključuje primjerenu edukaciju bolesnika te, budući da je većinom riječ o djeci, njihovih roditelja. Neobično je važno izbjegavanje alergena i ostalih čimbenika pogoršanja bolesti, uz pravilnu njegu kože te primjenu preporučene lokalne terapije. U većine je oboljelih potrebno provesti odgovarajuće mjere suzbijanja ili uklanjanja alergena, poput kućne prašine, grinja, životinjskih dlaka i perja, iz neposredne okoline bolesnika. Budući da iritaciju kože mogu uzrokovati i vuneni te sintetski materijali, treba izbjegavati nošenje takve odjeće. Ako neka hrana (mlijeko, jaja i dr.) izaziva pogoršanje bolesti, treba ju izbjegavati.

U akutnoj fazi bolesti u liječenju se primjenjuju topički kortikosteroidi, i to u početku kratkotrajno visokopotentni (fluorirani kortikosteroidi), a potom određeno vrijeme niskopotentni kortikosteroidi. U djece treba izbjegavati primjenu potentnih kortikosteroida na veće površine kože, jer vrlo brzo može nastupiti supresija nadbubrežne žlijezde i brojne druge nuspojave. U novije se vrijeme u liječenju primjenjuju topički inhibitori kalcineurina, tacrolimus i pimecrolimus, koji su jednako učinkoviti u liječenju atopijskog dermatitisa kao i potentni kortikosteroidi, međutim, s manje nuspojava. Budući da je svrbež osnovni simptom bolesti, u liječenju se koriste antihistaminici, koji imaju vrlo dobar antipruritički učinak (smanjuju svrbež). Uskospektralna UVB fototerapija valne duljine 311nm također se često rabi i vrlo je učinkovita u liječenju atopijskog dermatitisa.

 
 
Ulje drži vodu
 
Temelj liječenja atopijskog dermatitisa čini pravilna njega kože u obliku svakodnevne primjene topičkih emolijensa.
Preporučuju se blage hidrofilne U/V (ulje-voda) emulzije za lice te masniji V/U (voda-ulje) pripravci za tijelo u obliku krema, losiona, mlijeka ili masti. Treba ih nanositi na cijelu površinu tijela, ponekad i nekoliko puta dnevno.

Pri kupanju i tuširanju savjetuje se uporaba uljnih kupki ili ulja za tuširanje, a za pranje ruku, umjesto sapuna, preporučuju se sindeti. Naime, uljne kupke temelj su svakodnevne njege atopične kože, jer ostavljaju na koži film masnoće koji podržava prirodnu vlažnost kože. Nadalje, vrlo su učinkoviti i topički pripravci s dodatkom 3-10% ureje, koji dodatno ovlažuju kožu i time pridonose održavanju hidrolipidne barijere kože.
 
 
Prof.dr.sc. Marija Kaštelan, dr.med.
spec. dermatovenerologije