Zloćudne novotvorine kože
 
SUNCE GODI, ALI I ŠTETI
 
U najčešće zloćudne novotvorine (rak) kože ubrajamo bazocelularni karcinom, spinocelularni karcinom, sarkom kože i melanom kože.
 
 
Sve te tumore karakteriziraju brz rast i razaranje okolnih struktura kože i sluznica te metastaziranje, odnosno širenje u udaljena tkiva ili organe, osim bazocelularnog karcinoma, koji se iznimno rijetko širi u okolne limfne čvorove.

Ranica koja ne cijeli
Najčešće su sijelo tih tumora svjetlu, odnosno suncu izloženi dijelovi tijela, dakle glava, vrat, hrbat šake. Sarkomi se mogu javiti i na drugim dijelovima kože. Nastanak tih promjena kože ide s pojavom čvorića ili ranice koja dulje vrijeme ne cijeli i prekrivena je krastom koja raste i otpada, ponovno se javlja i ne zacjeljuje te vrlo lako krvari na manji dodir ili trljanje kože. Sarkomi i melanomi obično počinju kao tamnije pigmentirani čvorić, koji se povećava i može sadržavati više boja uz crnu, sivu, crvenkastu ili plavu.

Krvarenje takvih promjena nastaje zbog povećanja tumorske mase, koja uskoro jednim dijelom odumire, ali i nadalje raste.
Može se reći da svaka promjena kože opisana kao „ranica“ koja ne cijeli dulje od mjesec dana, „čvorić“ koji se povećava, ne mora značiti da osoba ima rak kože, ali treba pobuditi sumnju i u tom slučaju mora se savjetovati s liječnikom, koji će prosuditi da li je nužno potražiti pomoć dermatovenerologa.

Najbenigniji među malignima
Bazocelularni karcinom(bazaliom) najčešći je i, nasreću, najmanje zloćudan.
Kao što je navedeno, sijelo tumora su svjetlu izloženi dijelovi tijela: lice, nos, očni kutovi, koža sljepoočnica, uške, vrat, hrptovi šaka. Bazaliomi relativno rijetko nastaju na pokrivenoj koži. U nastanku tog tumora važnu ulogu ima sunčevo svjetlo, i to UV-B zrake koje oštećuju DNK (dezoksiribonukleinsku kiselinu). Također, važnu ulogu ima oslabljena stanična otpornost organizma, kao i nasljedni čimbenici.

U početku se pojavljuje voštani, prozirni, lagano uzdignuti, bljedoružičasti ili blijedo modroružičasti glatki čvorić, na kojem se ponekad vide proširene krvne žilice (teleangiektazije). Raste relativno sporo i mijenja oblik u ranicu, zbog centralnog raspadanja. Ponekad izgleda kao brazgotina stanjene (atrofične) kože, uz pojavu tzv. voštanih „perli“. Rjeđe može nalikovati madežu, kad se radi o pigmentiranom obliku, te se može zamijeniti i s melanomom.

Češće počinje u obliku plitke ranice, koja se iznova prekriva krastom, koja otpadne i opet se napravi u nekoliko navrata, ali ne cijeli. Takav oblik, rastući u dubinu, može doseći mišiće, kosti ili mozak ako nastane na glavi.

Multipli bazaliomi, odnosno pojava više takvih tumora istodobno, ili u kratkom vremenskom razmaku, nisu rijetkost. Tada se vrlo lako mogu zamijeniti s ekcematoidnim ili gljivičnim promjenama kože. U osoba u kojih se jednom pojavi bazaliom, može se očekivati njegov ponovni nastanak, i u multiploj formi. Osobe plavih očiju i svijetle puti više su izložene nastanku tih tumora te se moraju čuvati intenzivnog izlaganja suncu (insolaciji), naročito od deset do šesnaest sati, ili koristiti kreme za zaštitu od sunca s faktorom preko petnaest.

Dva karcinoma u jednom
Vrlo rijetko može se javiti miješani oblik raka (karcinoma) kože, kada je dio tumora bazocelularni karcinom, a dio planocelularni karcinom. Naravno, dijagnozu takvog tumora može postaviti samo dermatopatolog, na temelju patohistološke analize prethodno uzetog dijela tumora.

Nakon dijagnoze dermatopatologa, slijedi odluka o terapiji. Ako je prije kirurški u cijelosti odstranjen tumor, onda dalja terapija nije potrebna, a ako je odstranjen samo dio tumora (radi postavljanja dijagnoze), dolazi u obzir kirurško odstranjenje, koje se može učiniti i na Dermatovenerološkoj klinici Rijeka, ili na kirurgiji kod većih tumora. Također se bazaliom može zračiti u više navrata u slijedu (frakcionirano), do ukupne doze koja sigurno razara tumor i okolinu u koju se širi. Spomenuto zračenje može se izvršiti na Dermatovenerološkoj klinici Rijeka, aparatom koji se zove dermopan. Najpovršniji bazaliomi mogu se premazivati citostatskim kremama, svakodnevno kroz tri-četiri tjedna.

Rast unutra i van
U kliničkoj slici spinocelularnog karcinoma prevladavaju dva oblika: jedan raste prema van (egzofitični), a drugi prema unutra (endofitični). U prvom slučaju obično se radi o čvoriću boje kože ili boje mesa, koji se povećava. Nerijetko u središtu tumora dolazi do pojave ranice prekrivene krastom, koje su posljedica odumiranja (nekroze) dijela tumora.
Kod drugog oblika, koji raste prema unutra, pojavljuje se plitka ranica koja ne cijeli i širi se u dubinu.

Oba oblika javljaju se na otkrivenim dijelovima kože, posebno na donjoj trećini lica, hrptu šake te donjoj usni. Rast je brži nego u bazalioma. Neliječen, taj se tumor prvo širi (metastazira) u obližnje limfne čvorove, a kasnije i na udaljene organe. Bolesnici uglavnom ne osjećaju nikakvih tegoba, kao ni kod bazalioma, osim blagog svrbeža.
Tijek bolesti kroničan je i neliječena vodi smrtnom ishodu.
Dijagnoza se postavlja na temelju kliničke slike, a konačna odluka prema patohistološkom nalazu prethodne biopsije (uzimanje uzorka tumora radi analize).

Mogući i rjeđi oblici
Od rjeđih oblika karcinoma kože, valja još spomenuti karcinom lojnih žlijezda, karcinom znojnica te karcinom tzv. Merkelovih stanica, a od posebnih lokalizacija valja istaći karcinom usana, jezika i vanjskog spolovila u žena i muškaraca.
U liječenju tog karcinoma kože dolazi danas prvenstveno u obzir kirurško odstranjenje u cijelosti, uz okolno tkivo u koje se tumor već proširio. Rendgensko zračenje također se obavlja više za one lokalizacije tumora koje se teže kirurški obrađuju, kao što su uška i nos. Nakon terapije, potrebno je praćenje bolesnika prema dogovoru s liječnikom radi sprečavanja i liječenja ponovnog javljanja tumora na istom mjestu (recidiva) ili pojave tumora na drugom mjestu.

Zasebni oblik karcinoma kože predstavljaju metastaze (širenje) karcinoma udaljenih organa u kožu. Prema navodima literature, relativno se rijetko javljaju, a radi se o karcinomima dojke, želuca, maternice, debelog crijeva i bubrega. Obično se radi o čvorićima čvrste konzistencije, ljubičaste boje ili boje kože, ili se radi o otvrdnuću kože poput oklopa, ili u obliku ljubičastih mjehurića kože. Liječenje je slično kao i kod navedenih karcinoma.

Sarkom kože javlja se u nekoliko oblika: fibrosarcoma, dermatofibrosarcoma, histiocytoma fibrosum malignum i sarcoma Kaposi (sarcoma idiopathicum multiplex haemorrhagicum).
U prva tri navedena oblika obično se radi o čvoru, koji obično brzo raste i na vrhu čvora napravi se rana koja ne cijeli. Boje je obično plavkastosmeđe do plave i smješten je na tijelu ili udovima. Neoštro je ograničen od okolne kože, može biti površinski i duboki.

Kod sarcoma Kaposi vide se obično brojni čvorići, plavoljubičaste boje, od veličine zrha graha do šljive, i to na potkoljenicama i stopalima. Od unutrašnjih organa, najčešće su zahvaćeni želudac i debelo crijevo, bubrezi, jetra, pluća i limfni čvorovi. Terapija kod svih tih tumora sastoji se u kirurškom odstranjenju primarnog čvora ako je to moguće, rendgenskoj terapiji i citostatskoj terapiji.

Najzloćudniji tumor kože

Melanom kože nastaje iz stanica koje proizvode pigment (melanociti) i spada u najzloćudnije. Javlja se u nekoliko oblika: kao čvor (nodularni), površno šireći (superficial spreading), melanom dlanova i tabana (acro lentiginosum), bespigmentni oblik (amelanotični) i tzv. lentigo maligni oblik. Iako taj oblik tumora nastaje prethodno iz madeža, može se javiti i na nepromijenjenoj koži. Terapija je kirurško odstranjenje, a u slučaju pojave metastaza, koristi se interferon, biološki lijekovi, ali to liječenje zahtijeva tretman i onkologa i dermatovenerologa, kirurga, dakle multidisciplinarni pristup.
Taj tumor zahtijeva posebnu pažnju i predstavlja temu za sebe.

Na koncu treba istaći da je najvažnije rano prepoznavanje raka kože i kod svake sumnje treba se savjetovati sa stručnjakom, koji će primijeniti najbolju metodu liječenja, pa ima puno razloga za optimizam bolesnika.

 
 
Prim.dr.sc. Leo Čabrijan, dr.med.