Madeži i dermatoskopski pregled
 
ZNAMENI LJEPOTE
 
Madeži su dobroćudne promjene na koži, različitih oblika i veličina. Obično su smeđe boje, ali mogu biti i boje kože. Madeži mogu biti u razini okolne kože, izdignuti iznad nje ili sadržavati dlake, a u jedne osobe može biti prisutno svega desetak ili pak više od stotinu madeža.
 
 
Medicinski naziv za madež je nevus. Madeži ili nevusi ponekad su prisutni od rođenja (kongenitalni ili prirođeni), ali većinom nastaju kasnije te se njihov broj mijenja tijekom života. Uobičajeno je da se broj madeža postepeno povećava tijekom djetinjstva i adolescencije.


Oni rastu proporcionalno s rastom djeteta, pri čemu pojedini madeži mogu potamnjeti, a drugi posvijetliti. Madeži se mogu pojaviti na koži trupa, udova i lica, ali i u vlasištu, između prstiju, na dlanovima i tabanima te čak ispod noktiju. U nastanku madeža bitnu ulogu imaju geni, odnosno naslijeđe, ali je značajan i doprinos izlaganja ultraljubičastim zrakama, tj. sunčevoj svjetlosti ili umjetnim izvorima poput solarija.

Upoznajte svoje madeže!
Gotovo svaka odrasla osoba ima barem nekoliko madeža i oni su u velikoj većini slučajeva bezopasni. Obični madeži pretežno su simetričnog, okruglog ili ovalnog oblika, jednolike boje i promjera do pola centimetra. Postoje i atipični ili takozvani displastični madeži, koji su asimetričnog oblika, nepravilnog ruba, sadrže više od jedne boje te im je promjer veći od 6 milimetara. Osobe s većim brojem atipičnih madeža imaju povećan rizik za nastanak zloćudnog tumora kože melanoma te bi trebale odlaziti na redovne preglede dermatologu. Melanom može nastati malignom preobrazbom iz ranije postojećeg madeža ili kao potpuno nova promjena na koži. Ako je otkriven u dovoljno ranoj fazi nastanka, melanom je izlječiv tumor, iz čega proizlazi važnost redovitih pregleda kože.

Svim se osobama savjetuje redovni samopregled madeža, svakih 3-4 mjeseca. Potrebno je pregledati cijelo tijelo, od glave do stopala, sprijeda, straga i postranično, te ne zaboraviti na vlasište, uške i stopala. Dijelove kože nedostupne izravnom pogledu potrebno je pregledati uz pomoć ogledala ili druge osobe. Svatko bi trebao poznavati raspored i izgled vlastitih madeža te, ako primijeti da pojedini madež raste, svrbi ili krvari, ili pak osoba ima više atipičnih madeža, trebala bi ići na pregled dermatologu. Preventivni dermatološki pregledi također se savjetuju osobama koje su već imale melanom ili imaju rođaka (roditelj, dijete, brat ili sestra) koji je imao melanom.

Pogled pod povećalom
Prilikom pregleda, dermatolog procjenjuje radi li se u određene osobe o običnim ili displastičnim madežima, prepoznaje i dobroćudne izrasline poput fibroma, seboroičkih bradavica i angioma te, najvažnije, melanom i druge zloćudne tumore kože.
Pritom se u sklopu pregleda koristi dermatoskopom. Radi se o povećalu koje omogućava značajno detaljniji prikaz promjena na koži u usporedbi s pregledom prostim okom. Dermatoskopi mogu biti malih dimenzija (ručni) ili u obliku većih kamera, koje su spojene s računalom i digitalnim monitorom. Dermatoskopija je neinvazivna i potpuno bezbolna metoda, čijom primjenom dermatolog može sa značajno većom sigurnošću razlikovati pojedine vrste madeža, lakše uočiti promjene u madežu koje ukazuju na moguću zloćudnost, postaviti dijagnozu ili sumnju na dijagnozu melanoma te, prema potrebi, uputiti bolesnika na kirurško liječenje.

Definitivnu dijagnozu kožne promjene postavlja patolog, temeljem mikroskopske analize operacijom odstranjenog tkiva. Suvremeni digitalni dermatoskopi omogućuju i pohranjivanje slika (fotodokumentaciju) madeža s ciljem praćenja. To je osobito bitno u osoba s mnogobrojnim atipičnim madežima, kada se procjena o potrebi kirurškog liječenja donosi tek usporedbom slika madeža učinjenih u vremenskom razmaku od više mjeseci. Ovisno o sveukupnom dermatoskopskom nalazu svih promjena na koži, a uzimajući u obzir i tip kože, brojnost madeža te postojanje melanoma u osobnoj anamnezi ili u obitelji, dermatolog preporuča koliko je često potrebno ponavljati dermatoskopski pregled.

 
 
Doc.dr.sc. Sandra Peternel, dr.med.