Slabljenje pamćenja u starijoj životnoj dobi
 
MLADI STE ONOLIKO KOLIKO SE TAKVIMA OSJEĆATE
 
Mnogi ljudi vjeruju da o sudbini ili pak o genima ovisi kako će većina prolaziti kroz stariju dob. Međutim, ne mora biti tako. Kako će ljudi starjeti, hoće li u svojim 70-im i 80-ima oboljeti, postati dementni i nesposobni za seksualni život, ili će biti snažni, oštroumni i s još živim seksualnim nagonom – ovisi uglavnom o tome kako žive.
 
 
Dr. John Rowe, poznati američki gerontolog i direktor MacArthurove fondacije za uspješno starenje, kaže: „Samo oko 30% karakteristika starenja genetske je prirode. Ostatak od 70% nije.“ Istraživački je tim došao do saznanja da aktivnost, i fizička, i društvena, pridonosi uspješnom starenju. Ljudi su uglavnom sami odgovorni za svoju starost. Rezultati ispitivanja pokazuju da genetski faktori igraju najveću ulogu kod zdravstvenih karakteristika rano u životu. Međutim, u dobi od 80 godina teško da je ostao bilo koji genetski utjecaj. Znanstveno ispitujući pozitivnu stranu starenja, a ne osobe koje su već bolesne, tim znanstvenika našao je ne samo to da većina starih osoba ima zadovoljavajuće fizičko i mentalno stanje, nego i to da se mnogo toga može učiniti u smislu stimulacije zdrave i produktivne starosti kod milijuna ljudi, koji inače možda ne bi uspješno starjeli.

Vježbe za mozak
Koordinirana istraživanja provedena su u nekoliko kliničkih bolnica i domova umirovljenika. Utvrđeno je da ozbiljna slabljenja fizičkih i mentalnih funkcija, koja se često pripisuju starenju, nisu niti neizbježna niti nepromjenjiva. Studije su utvrdile nekoliko faktora koji predviđaju uspješno starenje, pored redovne fizičke aktivnosti i nastavljenih društvenih kontakata. To su sposobnost lakog oporavljanja nakon nekog pretrpljenog gubitka i osjećaj da se ima kontrolu nad svojim životom.

Istraživači tvrde da su to faktori koje ljudi mogu mijenjati tijekom starenja, stavljajući svoje blagostanje pod svoju kontrolu. Isto tako, oni smatraju da društvo igra ključnu ulogu u pomaganju starijim ljudima u postizanju spomenutih karakteristika. Poboljšavajući pristup tjelesnoj aktivnosti i unapređujući društvenu angažiranost, umjesto izoliranja i ignoriranja starijih, može se mnogo toga učiniti na poboljšanju tjelesnih i intelektualnih sposobnosti u kasnijem životu.
Rezultati jedne druge studije pokazuju da mnogim ljudima tijekom starenja ne slabe značajno mentalne sposobnosti, a kod onih kod kojih ipak dolazi do takvog slabljenja, pad se može smanjiti te im se čak mogu poboljšati kognitivne funkcije pomoću tzv. „intelektualnog“ treninga ili aktivnosti poput rješavanja križaljki, pogađanja riječi, sastavljanja puzzle-slika, igranja šaha i sl.

Aktivni za starost
Ponovljeno testiranje ljudi, tijekom nekoliko godina, uvjerilo je znanstvenike da verbalna inteligencija ne mora obvezno slabiti, opadati sa starenjem, nego, dapače, može se i povećavati kako ljudi stare. Određeni aspekti inteligencije, uglavnom brzina shvaćanja i procesuiranja primljenih informacija, opadaju s godinama života. Međutim, ako se starijim ljudima da dovoljno vremena, oni na testovima kognitivnih sposobnosti postižu iste rezultate kao i mladi ljudi.
Znanstvenicima je poznato da je slabljenje pamćenja u kasnijoj dobi često povezano sa smanjenom fizičkom aktivnošću. Fizička aktivnost, posredstvom hormonalnog sustava, održava moždanu funkciju dugotrajno zdravom.

 
 
Ivo Belan, dr.med.