Plan za zdravlje i socijalno blagostanje Primorsko-goranske županije
 
PREVENCIJA BOLESTI SRCA I KRVOŽILJA KOD STANOVNIKA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE
 
Što je nekada (za vrijeme velikih epidemija) bila kuga, to su danas bolesti srca i krvnih žila. One uzimaju najveći danak, vodeći su uzrok smrti u svijetu te u globalnom mortalitetu sudjeluju s 30%.
 
 
Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da je u svijetu od srčanih bolesti u 2008. godini umrlo 17,3 milijuna ljudi – to su četiri Hrvatske!
Najzastupljenije dijagnostičke podskupine jesu ishemičke bolesti srca, s udjelom od 43,3% na razini svijeta i 48,1% u Europi, te cerebrovaskularne bolesti, s udjelom od 32,9% na razini svijeta i 29,4% u Europi. Procjenjuje se da u svijetu godišnje ima 32 milijuna srčanih i moždanih udara, od čega 12,5 milijuna završava fatalno, te da će broj ljudi koji umiru od kardiovaskularnih bolesti porasti na 23,3 milijuna do 2030. Godine, čime će one ostati vodeći uzrok smrti.
Slično kao u svijetu, kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok pomora i u Hrvatskoj i Primorsko-goranskoj županiji - odgovorne su za gotovo 50% smrti, tj. gotovo svaki drugi stanovnik naše zemlje umire od bolesti srca i krvnih žila.

Okrenimo trend
Danas se smatra da je moguće reducirati do 50% prijevremenih smrti i dizabiliteta od kardiovaskularnih bolesti. Naime, postoje čvrsti dokazi o učinkovitosti primarne i sekundarne prevencije kod tih bolesti. Svjetska zdravstvena organizacija naglašava da se strategijom uravnotežene kombinacije populacijskog pristupa i pristupa rizičnim skupinama može postići učinkovit nadzor nad epidemijom kardiovaskularnih bolesti. Većina tih bolesti može se prevenirati djelovanjem na faktore rizika, poput pušenja, nezdrave prehrane i pretilosti, tjelesne neaktivnosti, visokoga krvnog tlaka, šećerne bolesti i povišenih lipida u krvi. Svake se godine 9,4 milijuna smrti, ili 16,5% ukupnih smrti, može pripisati visokom krvnom tlaku. To uključuje 51% smrti od moždanog udara i 45% smrti od koronarne bolesti srca.

Nezdrave navike, koje se danas usvajaju već od najranijeg djetinjstva, moraju se mijenjati ako želimo poboljšati zdravlje populacije. Važna je činjenica da su glavni faktori rizika za kardiovaskularne bolesti preventabilni, tj. mogu se spriječiti.

Iskustva najrazvijenijih zemalja (SAD, Velika Britanija, skandinavske zemlje) pokazuju da se uvođenjem preventivnih programa – najviše promocijom zdravlja, postiže značajan pad smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila. Vrijeme je da usvojimo taj trend i pokrenemo pozitivne pomake.
 
 
Što mi u Županiji radimo
 
Primorsko-goranska županija prepoznala je javnozdravstveni značaj ovih bolesti i podupire program Prevencije bolesti srca i krvnih žila kod stanovnika Primorsko-goranske županije koji provodi Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije sa svojim suradnicima.
I građani, koji moraju biti aktivni sudionici kreiranja zdravstvene politike, prepoznali su kardiovaskularne bolesti kao prioritetan problem i izrazili želju da ih se uvrsti u županijske prioritete. Kariovaskularne bolesti postavljene su kao prioritet u svim županijama u Hrvatskoj.

Više je načina na koje možemo utjecati na krvožilne bolesti. Primarna prevencija usredotočena je na uklanjanje faktora rizika (povišena tjelesna težina, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost, pušenje, stres), sekundarna na rano otkrivanje bolesti, kada je još moguće ozdravljenje, a tercijalna na pravilno liječenje, sprečavanje invalidnosti i, što je moguće više, održavanje kvalitete života i neovisnosti o tuđoj pomoći.
Kod prevencije bolesti srca i krvnih žila djelovanje uvijek usmjeravamo na opću populaciju, tj. sve stanovnike, bez obzira na dob i spol, jer bolest pogađa oba spola, a danas i sve mlađe dobne skupine, pa promociju zdravlja valja započeti u najranijoj dobi, još u vrtiću, i tako djeci usaditi zdrave navike koje će biti temelj zdravlja u budućnosti.

Ciljevi su ovog županijskog prioriteta:
• smanjenje pobola i pomora od kardiovaskularnih bolesti za 2% u 10-godišnjem razdoblju,
• podizanje svijesti građana o usvajanju zdravog načina života,
• edukacija laika za pružanje prve pomoći,
• povećanje svjesnosti o važnosti tjelesne aktivnosti, zdrave prehrane i odgovornosti za vlastito zdravlje,
• poticanje opće populacije na redovitu tjelesnu aktivnost i pravilnu prehranu,
• nastavak promicanja zdravog načina života putem javnozdravstvenih akcija i promotivnog materijala,
• provođenje medijske kampanje,
• organiziranje i održavanje tečajeva edukacije laika za pružanje prve pomoći.
 
 
Zajedno do zdravlja
 
Prevenciju bolesti srca i krvožilja planiramo provoditi kroz više aktivnosti, a ovo su najvažnije.
• Medijska kampanja
Mediji su velika, neizostavna karika u promociji zdravlja: kada god se želi poslati poruka većem broju ljudi, mediji igraju ključnu ulogu. U izvršavanju ovog programa uspješno surađujemo sa svim najvažnijim lokalnim medijima – objavljujemo edukativne poruke i članke u Novom listu i njegovim prilozima, imamo emisije na Kanalu Ri i dr. Kreirat će se i web-stranica Programa, na kojoj će se redovito objavljivati provedene aktivnosti, kao i zdravstveni savjeti za očuvanje i unapređenje zdravlja.

Na Kanalu Ri će se, u sklopu redovne emisije „Prevencijom do zdravlja“, objavljivati promotivne edukativne poruke za očuvanje kardiovaskularnog zdravlja, s logom Programa i Zdrave županije te porukom „Volite svoje srce“ (moto Programa).

• Javnozdravstvene akcije

Obilježavanje Svjetskog dana zdravlja i Svjetskog dana srca koristimo kao alat za promicanje zdravlja te tom prilikom ukazujemo građanima na zdravstvene rizike, dijelimo edukativni materijal i liječničke savjete, koristimo tu prigodu za odašiljanje poruke. Temu Svjetskog dana zdravlja određuje Svjetska zdravstvena zajednica, kao i temu Svjetskog dana srca koja ove godine glasi – Zdravo srce u zdravom okruženju.

• Edukacija laika za pružanje prve pomoći
Pružanje prve pomoći osobi koja je doživjela zastoj vitalnih funkcija (disanja i rada srca) od strane laika koji se zateknu na mjestu događaja od vitalne je važnosti za preživljavanje unesrećenoga. Sustavna edukacija stanovništva za pružanje prve pomoći u Hrvatskoj ne postoji, a provodi se samo kod polaganja vozačkog ispita, dok su potrebe za takvom edukacijom velike. Procjenjuje se da bi u Europi moglo biti spašeno 100 000 života godišnje kada bi se laička prva pomoć pružala navrijeme. Također bi se spriječio velik broj invaliditeta i oštećenja uzrokovanih zastojem rada srca i disanja i ishemijom mozga. Vodeći su uzrok zastoja rada srca i disanja u starijoj životnoj dobi kardiovaskularne bolesti, a u mlađoj nesreće (razne vrste nesreća – od prometnih nesreća, udaraca i padova do utapanja, gušenja i trovanja). Iz toga proizlazi velika motiviranost srčanih bolesnika i njihovih obitelji za takvom edukacijom.

Radionica traje oko dva sata, za 10-15 polaznika po radionici. Radionica uključuje teorijski i praktični dio – objašnjenje kako, kada i zašto provodimo prvu pomoć te demonstraciju na lutki namijenjenoj za vježbu pružanja prve pomoći (vanjska masaža srca i umjetno disanje). Uz osnovno održavanje života, na radionici se pokazuje oslobađanje stranog tijela iz dišnoga sustava (Heimlichov hvat) i postavljanje osobe u nesvijesti u stabilan bočni položaj. Nakon toga slijedi vježba svih polaznika i podjela edukativnog materijala (knjižica „Oživljavanje kod prestanka rada srca i disanja“ i DVD „Kardiopulmonalno oživljavanje – osnovno održavanje života“).

Radionice vodimo u suradnji s klubovima umirovljenika, školama, dječjim vrtićima, sportskim klubovima, a u planu su za naredno trogodišnje razdoblje.

• Štampanje i distribucija letka o simptomima i prepoznavanju CVI i AIM
U 2015. godini štampat će se i distribuirati letak o simptomima moždanog udara i infarkta srca radi boljeg prepoznavanja i reagiranja do dolaska hitne medicinske pomoći.

• Napredna edukacija CPR-a za zdravstvene djelatnike
U 2014. godini planira se provesti edukacija liječnika Epidemiološkog odjela te Odjela školske i sveučilišne medicine Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije o naprednom održavanju života (pružanju prve pomoći) u suradnji s kabinetom Zavoda za hitnu medicinu i reanimatologiju KBC-a Rijeka.

• Radionice nordijskoga hodanja
U 2014. godini planirane su dvije radionice nordijskoga hodanja radi promocije tjelesne aktivnosti kao važnog faktora očuvanja kardiovaskularnog zdravlja. Radionica se sastoji od predavanja s prezentacijom i vježbom te praktičnog dijela s organiziranom šetnjom.

• Promocija zdravlja u školama
Od 2016. godine nadalje planira se opsežna kampanja edukacije o zdravim životnim navikama u školama radi prevencije srčanožilnih bolesti (primarna prevencija i promocija zdravlja). Edukacija će obuhvatiti učitelje, roditelje i djecu, dakle sve korisnike, kako bi se postigla što veća učinkovitost. Edukaciju će provoditi liječnici Odjela školske i sveučilišne medicine te Odjela socijalne medicine NZZJZPGŽ-a. Važan dio edukacije odnosit će se na usvajanje pravilnih prehrambenih navika koje će obavljati djelatnici Odsjeka za unapređenje prehrane NZZJZPGŽ-a.

Tijekom 2015. godine planira se provesti analiza stanja na terenu, da bi se s provođenjem programa započelo 2016. godine. Provest će se i evaluacija programa s početnim i završnim stanjem.

Prevencija bolesti srca i krvnih žila moguća je samo u suradnji više sektora, profesionalaca i građana. Važnu ulogu imaju zdravstveni sustav, ali i politika, sustav obrazovanja, nevladine udruge, jedinice lokalne samouprave i, u svakom slučaju, građani koji su u središtu aktivnosti. Svi moramo preuzeti odgovornost za svoje zdravlje. Naše je zdravlje (i time zdravlje naše djece) u našim rukama. Imamo znanja i vještina, imamo ključ za uspjeh, samo moramo zajedno krenuti putem zdravlja.
 
 
Svjetlana Gašparović Babić, dr.med. specijalist javnog zdravstva