Plan za zdravlje i socijalno blagostanje Primorsko-goranske županije
 
ORGANIZIRANO STANOVANJE
 
U okviru procesa planiranja razvoja sustava socijalne skrbi, a sukladno Strategiji razvoja sustava socijalne skrbi u RH od 2011. do 2016. godine, naglašeno je da prioritet treba dati razvoju usluga koje nedostaju u zajednici, čime se želi postići da korisnici dobivaju usluge u svojim domovima i lokalnim zajednicama.
 
 
To znači da se u samoj zajednici stvaraju uvjeti za njihovu integraciju.
Širenje mreže usluga socijalne skrbi u zajednici pridonosi samostalnom životu pojedinih društvenih skupina (primjerice, osoba s invaliditetom, psihički bolesnih odraslih osoba i dr.), ali i usklađivanju radne i obiteljske uloge onih obitelji koje imaju članove koji ovise o skrbi drugih.

Pri širenju mreže usluga poseban naglasak treba staviti na razvoj izvaninstitucijskih usluga i oblika smještaja u onim županijama u kojima su ti oblici skrbi slabo ili nedovoljno razvijeni, radi postizanja ravnomjernijeg regionalnog razvoja mreže usluga i zaustavljanja trendova institucionalizacije u županijama u kojima se najveći broj korisnika smješta u institucije.

Nova socijalna usluga
Širenju mreže usluga trebao bi pridonijeti proces deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi. Planom deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2011.-2016. (2018.) intenzivirani su reformski procesi transformacije i deinstitucionalizacije, pa su u tom pravcu određeni ciljevi za sljedeće korisničke skupine: djecu i mladež bez odgovarajuće roditeljske
skrbi, djecu i mladež s poremećajima u ponašanju, djecu s teškoćama u razvoju, odrasle osobe s invaliditetom te psihički bolesne odrasle osobe.

Za planiranje razvoja mreže usluga ključni su kvalitetna koordinacija i usklađivanje procesa na nacionalnoj i regionalnoj (županijskoj) razini te koordinacija i usklađivanje procesa razvoja mreže institucijskih i izvaninstitucijskih usluga svih pružatelja usluga. Lokalna i regionalna samouprava trebala bi osigurati dodatne programe, koji nisu uključeni u programe tzv. državne pomoći, stoga je opredijeljenost Primorsko-goranske županije da se uključi u planiranje i sufinanciranje nedostajućih socijalnih usluga kako bi se pridonijelo razvoju nedovoljno razvijenih ili nedostajućih socijalnih usluga, što posebice uključuje razvoj izvaninstitucijskih oblika skrbi u lokalnoj zajednici, sa svrhom prevencije institucionalizacije.

Planiranje transformacije domova i drugih pravnih osoba na lokalnoj razini vezano je i uz proces lokalnog socijalnog planiranja, kako bi se prioritet dao razvoju usluga koje nedostaju u zajednici, a bez kojih deinstitucionalizacija korisnika iz domova socijalne skrbi nije održiva.
Skupština PGŽ donijela je akcijski plan socijalnih usluga u 2014. godini. U planiranju transformacije domova naglasak je stavljen na razvoj izvaninstitucijskih usluga i oblika smještaja. Državni domovi socijalne skrbi, koji se financiraju isključivo iz državnog proračuna, uključuju veliku količinu resursa – proračune, zgrade i opremu pa će, u slučajevima u kojima je to moguće, dio tih resursa biti potrebno prenamijeniti za stambene zajednice, odnosno organizirano stanovanje uz podršku, domove manjeg kapaciteta ili za pružanje izvaninstitucijskih usluga.

Korak naprijed
Sukladno članku 94. Zakona o socijalnoj skrbi, navodimo definiciju organiziranog stanovanja (stambenih zajednica): Organizirano stanovanje je socijalna usluga kojom se jednoj ili više osoba tijekom 24 sata dnevno, uz organiziranu stalnu ili povremenu pomoć stručne ili druge osobe, u stanu ili izvan stana, osiguravaju osnovne životne potrebe te socijalne, radne, kulturne, obrazovne, rekreacijske i druge potrebe.
Organiziranim stanovanjem smatra se i stanovanje u zajednici stambenih jedinica koje se nalaze na istoj lokaciji. U jednoj stambenoj jedinici može stanovati najviše osam korisnika.

Planom za ovu godinu predviđeno je otvaranje više stambenih zajednica (5) za osobe s invaliditetom i psihički oboljele odrasle osobe na području Županije. Pri tome bi se koristile nekretnine u vlasništvu gradova i općina, ili nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, zatim eventualne donacije privatnih osoba i drugi izvori.

Pri realizaciji ovog plana očekuje se suradnja postojećih domova socijalne skrbi s jedinicama lokalne samouprave i Županijom, zatim udrugama civilnoga društva, centrima za socijalnu skrb i obiteljima.
Očekujemo da će realizacija ovog plana biti još jedan korak u unapređenju socijalne skrbi naših sugrađana.

 
 
Ankica Perhat, dipl.oec.