Zanimljivosti genetike
ČOVJEK - ZASEBNA VRSTA ILI KRIŽANAC
Svi Europljani potomci su sedam žena. Tu vrlo smjelu tvrdnju iznosi Breian Seikis, profesor humane genetike s Oxforda. On je došao do tog zaključka istražujući kod 6000 slučajnih uzoraka mitohondijalnu DNA, koja se prenosi s majki na djecu.
 |
Uvažavajući sve prirodne mutacije, otkrio je samo sedam različitih tipova DNA. Nazivajući ih "sedam Evinih kćeri", profesor Seikis daro je svakoj i osobno ime: Ursula, Ksenija, Tara, Helena, Katarina, Valda i Jasmin.Dospjevši na europsko tlo u različita vremena, u posljednjih 45.000 godina, one su preživjele napade životinja, ledena doba i stvorile različite klanove, koji predstavljaju preteče današnje populacije. Na osnovi dobivenih rezultata, nameće se zaključak da je tih sedam tipova DNA pripadalo svakoj pramajci pojedinačno, izjavio je za BBC profesor Seikis. |
Supergenijalci iz Berna
Švicarski genetičar dr. Martin Vordman, s Instituta za humanu biologiju, pet je godina zajedno sa suradnicima radio na razvijanju tehnologije koja će dati "najinteligentniju bebu na svijetu". Projekt je započeo cirkularnim pismom studentima natprosječne inteligencije na svim fakultetima na svijetu, u kojem se traže dragovoljci za davanje sperme. Ta etapa projekta trajala je četiri godine i izabrani su muškarac i žena, oboje sa IQ većim od 170. Oni su dobili velik novac za potpis ugovora kojim se odriču svih prava na djecu. Na sreću dr. Vordmana, 16. srpnja 1999. godine rođene su četiri bebe, blizanci stvoreni genetskim inženjeringom. Četiri zdrave bebe (Klaus, Fric, Kurt i Peter) drže se daleko od očiju javnosti. Na Institutu ih podiže tim psihologa, specijalno obučenih da kod djece povećavaju sposobnost učenja. U tijeku trudnoće majka je uzimala specijalne preparate s ciljem da se formira jako i otporno moždano tkivo fetusa. Dr. VOrdman kaže: "Kombinacija naslijeđene inteligencije i velikog broja moždanih stanica koje su već u funkciji dovest će do toga da će dječaci u sedmoj godini imati viši IQ nego bilo tko u povijesti ljudskoga roda."
Liječenje genima
 |
Zahvaljujući uznapredovaloj tehnologiji, znanstvenici brzo napreduju pa će i prije 2005. godine, kada je planirano, operativni nacrt ljudskog genoma biti gotov 26. lipnja 2000. objavljeno je da je dešifrirano 97% ljudskog genoma). Otvorit će se novo poglavlje u medicini kada se otkrije tajna naših gena i bit će poznati uzroci za oko 5000 nasljednih bolesti koje pogađaju čovječanstvo. To će značiti velik napredak u dijagnosticiranju i liječenju bolesti. Uskoro će liječnici moći dijagnosticirati greške u DNA prije nego li se one pojave, npr. osobe s predispozicijom za bolesti srca i krvnih žila moći će pravovremeno primijeniti niskokaloričnu dijetu. Ako se dokaže da pacijentu manjka neki vitalni protein, jer je gen odgovoran za njegovu proizvodnju defektan , liječnici će mu "dati" umjetnu verziju tog proteina. Prenatalnim testovima danas se može utvrditi hoće li se roditi dječak ili djevojčica, hoće li biti bogalj, mentalno zaostalo dijete ili pak žrtva nekog genskog poremećaja. |
Poslije "ludih", slijedi era "humanih" krava
Engleski znanstvenici rade na biološkom inženjeringu radi stvaranja krava koje će davati mlijeko po sastavu identično ljudskom mlijeku. Oni se nadaju da će za tri godine riješiti taj problem i da će to mlijeko biti flaširano i dostupno svima na tržištu. Već je stvoreno 20 krava koje su "poboljšane" ljudskim genima. Eksperimentalne krave već su napravile "Produkt" koji je po kemijskom sastavu vrlo blizak mlijeku koje stvaraju žene u tijeku dojenja. Istraživači vjeruju da će za 30 mjeseci taj projekt biti okončan i da će se dobiti pozitivni rezultati, a to znači flaširano humano mlijeko u svim radnjama.
Gen rješava rane i opekline
Anita Roberts sa suradnicima, s američkog Nacionalnog instituta za zdravlje u Washingtonu, proučavajući bjelančevinu Smad 3, koja se aktivira pri zarastanju rana, dokazala je da su rane kod normalnog miša (sa dvije aktivne kopije Smad 3) zarasle za pet dana; kod genetski promijenjenog miša (koji je imao samo jednu kopiju gena) zarasle su za tri dana, a kod miša bez tog gena - za dva dana. Robertsova je zaključila da je svrha gena koji usporava cijeljenje rana u aktiviranju obrambenog sustava, jer je na ranama miševa koji nisu imali Smad 3-gen bilo vrlo malo obrambenih stanica. U prirodi je djelovanje obrambenog sustava na otvorenoj rani važnije za preživljavanje nego li brzo zarastanje, ali kod nekih ozljeda kod ljudi, kao što su velike rane i opekline, zatvaranje kože je prioritet, pa će lijekovi koji "isključuju" rad Smad 3 biti sredstvo u liječenju velikih rana i opeklina.
Kloniranje
Kloniranjem ljudskih stanica ostvaruju se
medicinske dobrobiti, ali zastrašuje podatak da velik broj učenjaka privlači
ideja o stvaranju vlastite slike i prilike, pa bi kloniranje moglo postati
alternativna metoda umjetnoj oplodnji i tako omogućiti potomstvo onima
koji do njega ne mogu doći prirodnim načinom.
David Rorvik, u knjizi "Na svoju sliku i priliku", piše: "Bilo
je jasno da ne samo ulazimo, nego smo već prošli kroz vrata novog svijeta
u kojem bi čovjek mogao postati, "pod čarobnim štapićem biologije",
kako je prije toliko godina predvidio Jean Rostand, "čudan dvonožac
koji će kombinirati osobine samoreprodukcije bez mužjaka, kao zelena mušica,
koji će svoju ženku oplođivati na daljinu, poput nautiloidnih mekušaca,
koji će mijenjati spol poput ksifofora, koji će rasti iz izrezaka poput
kišne gliste, koji će zamjenjivati izgubljeni dio tijela poput daždevnjaka,
koji će se razvijati izvan majčinog tijela poput golemog klokana, koji
će prezimljavati poput ježa. Te nam se vizije zapravo već čine zastarjelima
i dobroćudnima. One ne spominju ljude koji bi mogli zbrajati ili odbijati
nečije nade, misli i snove, kako im se svidi, uklanjati ili slagati gene
radi stvaranja većih ili manjih bića, hidrizirati ih s drugim stvorenjima
i kreativno i prisilno ih spajati sa strojevima."
