Kraj školske godine i bolesti usta

  

I USTA REAGIRAJU NA STRES

   

Prvi proljetni sunčani dani uvode tisuće učenika naše zemlje u posljednje obrazovno razdoblje svake školske godine. Tada su školske zgrade izvana okupane suncem, a iznutra ispunjene strepnjom, napetosti i neizvjesnosti, jer se u tom periodu najviše provjeravaju i ocjenjuju tijekom godine stečena znanja i vještine.

  

Želja za postizanjem čim boljih rezultata na brojnim ispitima i testovima u svakom učeniku izaziva pojačanu psihičku napetost. Pod utjecajem te napetosti učenici često čine neke radnje koje uvrštavamo u skupinu loših navika. U tu skupinu spadaju brojne radnje (svjesne ili nesvjesne), kao što su grickanje obraza ili usnice, sisanje usnica, griženje noktiju ili drugih predmeta i sl.

  
  

Ne grizi usnice

  

Grickanje obraza i usnica dovodi do pojave bjelkastih naslaga na njihovoj površini djelomično pričvršćenih za podlogu, a djelomično se one ljušte (eksfilijacija), dok su ispod njih vidljive erozije iz kojih krvari. Dugotrajno grickanje sluznice zubima rezultira odebljanjem (hipertrofijom) oralne sluznice, s karakterističnim nalazom bijelih ljuskica. Traumatizirano područje odebljano je, ožiljkasto i bljeđe nego okolna sluznica. Zbog zadebljanosti, sluznica se i sama uvlači među sube i tako bude kontinuirano traumatizirana. Takva navika stvara široku površinsku leziju obraza ili usana bez pojave ulceracija. Zbog prisutnosti takvih lezija, otežana je prehrana pacijenta (pečenje i lagana bol), što ga onda dovodi u stomatološku ordinaciju. Pri pregledu treba razlućiti da se

ne radi o gljivičnom oboljenju (candida albicans), lihenu, bijelom mladežu ili nekom drugom oboljenju sa sličnom kliničkom slikom.
U liječenju je najvažnije otkloniti uzrok - pacijenta upozoriti da to više ne čini - te lokalno premazivati određenim otopinama. Kod pacijenata s kojima ne možemo surađivati razgovorom, koriste se lijekovi sa sedativnim učinkom i udlage koje sprječavaju dodire zubi i suzlnice.

  
  

Bolni mjehurići

  

Drugo oboljenje "stresnih školskih dana" u naših učenika, koje ih u povećanom broju dovodi u stomatološke ambulante da traže pomoć, jesu AFTE. Psihički stres izaziva vazokonstrikciju (stezanje krvnih žila) u sluznici usta, što onda smanjuje tkivnu otpornost i povećava mogućnost prodora u ustima uvijek prisutnih streptokoka. Patogenetski se radi o lokalnoj autoimunoj reakciji na oralne epitelne stanice, promijenjene djelovanjem oralnih streptokoka. Ovisno o pojavi stresne situacije, recidivi afti mogu se javiti češće ili rjeđe i različitog su intenziteta. Zbog jakog stresa i izrazito narušene otpornosti organizma, javljaju se mnogobrojne lezije, pa se tada govoro o AFTOZNOM STOMATITISU.
Afte se mogu javiti u različitim oblicima te bolesti, pa ih na osnovi veličine dijelimo na:
1. MALE aftozne ulceracije,
2. VELIKE aftozne ulceracije,
3. HERPETIFORMNE aftozne ulceracije.
Velike i herpetiformne ulceracije javljaju se kada su jače izraženi predisponirajući čimbenici, odgovorni za promjenu reaktivnosti organizma. Pojavi svake afte prethodi crvenilo i lagano pečenje tog dijela sluznice, na kojem se uskoro javlja mjehurić ispunjen bistrom tekućinom. Zbog tanke stijenke, mjehurić ubrzo puca, tekućina iz njega isteče, a na njegovu mjestu ostaje ranica (ulceracija), koja je izrazito osjetljiva na svaki podražaj.
Kod velikih i herpetiformnih afti susrećemo velik broj većih vodenih mjehurića na istom mjestu, pa su nakon njihovog pucanja ulceracije spojene i čine velike rane na sluznici usta. Terapija mora biti lokalna (smanjenje boli i ubrzavanje zaraštavanja) i opća, u smislu podizanja imuniteta organizma i djelovanja na smanjenje psihičke napetosti.

  
  

Zaposleni zubi

   

Oboljenje izvan usne šupljine, na usnicama ili nosu, po uzroku i kliničkoj slici slično aftama, jest HERPES. Kao što su afte oboljenje vezano za povećanu psihičku napetost i stres kraja školske godine i sumiranja rezultata učenja, tako su to i herpetične ulceracije.
GRICKANJE NOKATA još je jedna od posljedica povećane psihičke napetosti. Njene posljedice očituju se u nepravilnom trošenju zubi.
GRICKANJE DOSTUPNIH PREDMETA (olovka) može biti, zbog njihove nečistoće, uzročnikom gljivičnih ili bakterijskih infekcija sluznice usta.
ŠKRIPANJE I STISKANJE ZUBI, uzrokovano psihičkom napetošću, može dovesti do pucanja zubi.
Dakle, u svakoj stomatološkoj ambulanti, pored svakodnevnog liječenja zubi, krajem školske godine osjeća se povećan pritisak djece s nekim od spomenutih oboljenja, uzrokovanih stresom.

  
  
 Mr. sc. Ana Fajdić-Furlan, dr. stom.