|
Kraj školske godine i bolesti
usta
|
| |
|
I USTA REAGIRAJU NA STRES
|
| |
|
Prvi proljetni sunčani dani uvode tisuće učenika naše
zemlje u posljednje obrazovno razdoblje svake školske godine. Tada su
školske zgrade izvana okupane suncem, a iznutra ispunjene strepnjom, napetosti
i neizvjesnosti, jer se u tom periodu najviše provjeravaju i ocjenjuju
tijekom godine stečena znanja i vještine.
|
| |
|
Želja
za postizanjem čim boljih rezultata na brojnim ispitima i testovima u
svakom učeniku izaziva pojačanu psihičku napetost. Pod utjecajem te napetosti
učenici često čine neke radnje koje uvrštavamo u skupinu loših navika.
U tu skupinu spadaju brojne radnje (svjesne ili nesvjesne), kao što su
grickanje obraza ili usnice, sisanje usnica, griženje noktiju ili drugih
predmeta i sl.
|
| |
| |
|
Ne grizi usnice
|
| |
|
|
Grickanje obraza i usnica dovodi do pojave
bjelkastih naslaga na njihovoj površini djelomično pričvršćenih za
podlogu, a djelomično se one ljušte (eksfilijacija), dok su ispod
njih vidljive erozije iz kojih krvari. Dugotrajno grickanje sluznice
zubima rezultira odebljanjem (hipertrofijom) oralne sluznice, s karakterističnim
nalazom bijelih ljuskica. Traumatizirano područje odebljano je, ožiljkasto
i bljeđe nego okolna sluznica. Zbog zadebljanosti, sluznica se i sama
uvlači među sube i tako bude kontinuirano traumatizirana. Takva navika
stvara široku površinsku leziju obraza ili usana bez pojave ulceracija.
Zbog prisutnosti takvih lezija, otežana je prehrana pacijenta (pečenje
i lagana bol), što ga onda dovodi u stomatološku ordinaciju. Pri pregledu
treba razlućiti da se
|
|
|
ne radi o gljivičnom oboljenju (candida albicans),
lihenu, bijelom mladežu ili nekom drugom oboljenju sa sličnom kliničkom
slikom.
U liječenju je najvažnije otkloniti uzrok - pacijenta upozoriti da to više
ne čini - te lokalno premazivati određenim otopinama. Kod pacijenata s kojima
ne možemo surađivati razgovorom, koriste se lijekovi sa sedativnim učinkom
i udlage koje sprječavaju dodire zubi i suzlnice.
|
| |
| |
|
Bolni mjehurići
|
| |
|
Drugo
oboljenje "stresnih školskih dana" u naših učenika, koje ih
u povećanom broju dovodi u stomatološke ambulante da traže pomoć, jesu
AFTE. Psihički stres izaziva vazokonstrikciju (stezanje krvnih žila) u
sluznici usta, što onda smanjuje tkivnu otpornost i povećava mogućnost
prodora u ustima uvijek prisutnih streptokoka. Patogenetski se radi o
lokalnoj autoimunoj reakciji na oralne epitelne stanice, promijenjene
djelovanjem oralnih streptokoka. Ovisno o pojavi stresne situacije, recidivi
afti mogu se javiti češće ili rjeđe i različitog su intenziteta. Zbog
jakog stresa i izrazito narušene otpornosti organizma, javljaju se mnogobrojne
lezije, pa se tada govoro o AFTOZNOM STOMATITISU.
Afte se mogu javiti u različitim oblicima te bolesti, pa ih na osnovi
veličine dijelimo na:
1. MALE aftozne ulceracije,
2. VELIKE aftozne ulceracije,
3. HERPETIFORMNE aftozne ulceracije.
Velike i herpetiformne ulceracije javljaju se kada su jače izraženi predisponirajući
čimbenici, odgovorni za promjenu reaktivnosti organizma. Pojavi svake
afte prethodi crvenilo i lagano pečenje tog dijela sluznice, na kojem
se uskoro javlja mjehurić ispunjen bistrom tekućinom. Zbog tanke stijenke,
mjehurić ubrzo puca, tekućina iz njega isteče, a na njegovu mjestu ostaje
ranica (ulceracija), koja je izrazito osjetljiva na svaki podražaj.
Kod velikih i herpetiformnih afti susrećemo velik broj većih vodenih mjehurića
na istom mjestu, pa su nakon njihovog pucanja ulceracije spojene i čine
velike rane na sluznici usta. Terapija mora biti lokalna (smanjenje boli
i ubrzavanje zaraštavanja) i opća, u smislu podizanja imuniteta organizma
i djelovanja na smanjenje psihičke napetosti.
|
| |
| |
|
Zaposleni zubi
|
| |
|
Oboljenje
izvan usne šupljine, na usnicama ili nosu, po uzroku i kliničkoj slici
slično aftama, jest HERPES. Kao što su afte oboljenje vezano za povećanu
psihičku napetost i stres kraja školske godine i sumiranja rezultata učenja,
tako su to i herpetične ulceracije.
GRICKANJE NOKATA još je jedna od posljedica povećane psihičke napetosti.
Njene posljedice očituju se u nepravilnom trošenju zubi.
GRICKANJE DOSTUPNIH PREDMETA (olovka) može biti, zbog njihove nečistoće,
uzročnikom gljivičnih ili bakterijskih infekcija sluznice usta.
ŠKRIPANJE I STISKANJE ZUBI, uzrokovano psihičkom napetošću, može dovesti
do pucanja zubi.
Dakle, u svakoj stomatološkoj ambulanti, pored svakodnevnog liječenja
zubi, krajem školske godine osjeća se povećan pritisak djece s nekim od
spomenutih oboljenja, uzrokovanih stresom.
|
| |
| |
| Mr. sc. Ana Fajdić-Furlan, dr. stom. |
| |
 |