Osnovna škola "Vladimir Gortan" - prva eko-škola u Rijeci

  

SAČUVAJMO ZEMLJU - NAŠ JEDINI DOM

   

Učenici OŠ "Vladimir Gortan" prvi su riječki osnovnoškolci čije je ekološko obrazovanje nagrađeno Zelenom zastavom, certifikatom i znakom eko-škole.

  

PLAKAT EKO ŠKOLE

  Važnost odgoja i obrazovanja za okoliš u procesu stvaranja "održivijeg" društva, odgovornijega prema vlastitom okolišu, nikad nije bila tolika kolika je sada, iako je put pred nama još dug. Od Konferencije UN-a o okolišu i razvoju, u Brazilu 1992., traže se najprimjereniji način provedbe preporuka za stvaranje zdravijeg okoliša, kako to zahtijeva Agenda 21, vrlo opsežan dokument. Svakako, danas više nego ikada, ljudi mogu odigrati izvanredno važnu ulogu u okolišu koji se mijenja.Prema Europskom povjerenstvu, okoliš će biti najskuplje područje vođenja politike u procesu proširenja, s visokim ulaganjima, osobito u području onečišćenja vode i zraka te gospodarenja otpadom. Ali, bolje je i jeftinije spriječiti nego liječiti. Odgoj i obrazovanje za okoliš, osobito u okruženju eko-škola, bavi se navedenim prioritetnim područjima i nagoviješta buduće društvo, pripremljenije za potražnju i sudjelovanje u okolipu prihvatljivijim proizvodnim i potrošačkim metodama.
U kojoj dobi ljudsko biće postaje "građaninom" koji može sudjelovati u odlučivanju o okolišu?

 

  

Eko-škole jačaju vrline učenika

  

U programu eko-škola najvažnije je mjerilo pružanje takve mogućnosti učenicima. Ako će kao odrasli morati utjecati na važne odluke, tada još dok su mladi moraju steći za to potrebna znanja i vještine. Jednako je tako važno da oni mogu utjecati i utječu na odluke u školi te da u svoje domove donose vlastite nove zamisli o zaštiti okoliša.
Zaklada za odgoj i obrazovanje za okoliš u Europi - FEEE (Foundation for Environmental Education in Europe) - utemeljena je da bude sredstvo približavanja odgoja i obrazovanja za okoliš ljudima svih dobi i svih zemalja, u okviru službenih, no jednako tako i neslužbenih obrazovnih sustava.
Krajnji je cilj odgoja i obrazovanja djece za okoliš njihovo osposobljavanje za donošenje primjerenih i odgovornih odluka i njihovo provođenje. Uspješnost programa može se sagledati u dva glavna pravca: kvalitativni i količinski.
Kvalitativni je pristup teži jer uključuje potencijalno dugoročne promjene stavova i viđenja učenika, koje nije lako utvrditi. Ipak taj je dugoročni učinak možda najvažniji dobitak takvog programa. Stoga moramo provesti važan projekt ujedinjavanja stručnjaka za okoliš, obrazovanje i psihologiju.
Količinski rezultat eko-škola lakše su ostvarivi, tako da će oni biti polaznom točkom.
Ipak, iako se prirodnim čini započeti s glavnim temama, vodom, energijom i otpadom, to nisu jedina područja na koja se možemo usredotočiti. U zemljama u kojima projekt eko-škola već nekoliko godina uspješno djeluje, razrađuju se i druge teme (nude se materijali o prirodi i bioraznolikosti, izrađuju se brošure o prometu i zdravom življenju).
Postaje razvidno da eko-škole imaju izvanrednu priliku nadići odgoj i obrazovanje i upravljanje okolišem u školama te postati instrumentom praktične provedbe Lokalne agende 21, baveći se različitim aspektima održivoga razvoja, uz područja koja se tradicionalno raspoređuju pod oznaku "zaštite okoliša".
Demokratski ustroj procesa eko-škola znači da učenici mogu međusobno dijeliti mišljenja o tome što valja poboljšati u školskom okolišu, davati prijedloge i djelovati u pitanjima koja se tiču njih samih.
Ali može se postići i mnogo više. S obzirom na svoj potencijal, eko-škole mogu postati dijelom procesa razvoja koncepcije "građanskog statusa" učenika, kako bi oni ne samo učili o vlastitom Okolišu (s velikim 'O'), već i o svojoj ulozi u tom Okolišu.
Jasno je da proces eko-škola ima sposobnost jačanja učenika mnogobrojnim vrlinama. Ishod bi trebale biti ne samo kvalitetnije škole i informiraniji učenici, već samopouzdani pojedinci, koji uče sporazumijevati se i surađivati s drugim učenicima i s odraslima, koji shvaćaju važnost demokracije i sudjelovanja. To je prijelaz s "poboljšavanja okoliša" na "rad na ostvarenju održivosti".
Do 1998. godine, u Europskoj mreži bilo je preko 2300 eko-škola, što je obuhvaćalo ukupno 17 zemalja. Godina 1998. prva je godina sudjelovanja ne samo za Hrvatsku, već i za Italiju, Finsku i Valoniju (Belgija).
Eko-škole otvorene su za sve škole, od osnovnih do srednjih, od onih za djecu s poteškoćama u učenju do onih za djecu s fizičkim nedostacima. Takva je prilagodljivost jedno od objašnjenja uspješnosti programa. Ali u samom njegovu srcu postoji sedam jedinstvenih sastavnica koje jamče aktivno, organizirano sudjelovanje učenika u skrbi za školski okoliš, a koje trebaju biti zajedničke svim zemljama.
Njihovu uspješnost u Hrvatskoj provjerava Pokret prijatelja prirode "Lijepa naša" - Povjerenstvo za eko-škole.
Sedam koraka eko-škole
1. osnivanje odbora eko-škole
2. ocjena stanja okoliša škole
3. izrada plana djelovanja (školskog programa)
4. praćenje stanja, ocjenjivanje i vrjednovanje
5. rad prema nastavnom programu
6. obavješćivanje javnosti i uključivanje medija
7. izrada Eko-kodeksa (Eko-pravilnik)
1. KORAK: OSNIVANJE ODBORA EKO-ŠKOLE
odlučuje o ciljevima i načinu provedbe projekta; sastavljen je od predstavnika učenika, nastavnika, ravnatelja, nepredavačkog osoblja škole, roditelja, člana uprave škole, predstavnika Pokreta prijatelji prirode "Lijepa naša", predstavnika lokalne uprave i samouprave zaduženog za zaštitu okoliša, tvrtke u komunalnom, vodnom gospodarstvu, ostalih tvrtki; raspodjeljuje odgovornost na učenike; razvija učenicima svijest o vrijednosti njihovih zamisli; odlučuje o trajanju projekta; povezuje se s upravom škole i mjestom; oni su "snaga projekta"; vode zapisnik o radu, sastancima i odlukama;
2. KORAK: OCJENA STANJA OKOLIŠA
sadašnje stanje okoliša; prosudba opterećenja okoliša; koliko se otpada proizvodi; koliko se troši struje, vode, sredstava za čišćenje; uređenost vanjskog okoliša škole; zastupljenost odgoja i obrazovanja za okoliš u aktivnostima škole; brošura "Pregled stanja okoliša";
3. KORAK: IZRADA PLANA DJELOVANJA (PROGRAMA)
bit projekta; na temelju ocjene stanja okoliša; odabire se jedan ili više ciljeva u okviru tema eko-škola; npr. reciklaža papira i/ili limenki, kompostiranje biootpada, štednja energije, štednja vode; povezati s nastavnim planom i programom; postaviti ostvarive ciljeve; odrediti eko-patrole; druge aktivnosti;
4. KORAK: PRAĆENJE STANJA I OCJENJIVANJE
vođenje zabilježaka; ocjenjivanje i vrjednovanje; stalna provjera napredovanja prema zadanom cilju; bilježenje svih uspješnih pomaka; predlažu se postupci za neriješene probleme; izrada eko-dnevnika, panoa, fotodokumentacije, videozapisa, izložba;
5. KORAK: RAD PREMA NASTAVNOM PROGRAMU
u sklopu nastave obrađuju se teme određene Planom djelovanja; interdisciplinarnost; teme o zaštiti okoliša trebaju utjecati na rad čitave škole; pripremiti pojedinačne praktične aktivnosti u školi i izvan nje;
6. KORAK: OBAVJEŠĆIVANJE JAVNOSTI I UKLJUČIVANJE MEDIJA
promidžba projekta; Dan eko-škole; pano; školske novine; predavanja o ekološkim temama; razmjena informacija s drugim eko-školama u zemlji i i nozemstvu; europska mreža škola; internet; mjesne novine; radio, RV;
7. KORAK: IZRADA EKO-KODEKSA
zajednički stav i dogovor sudionika projekta; obvezivanje na "EKO" opredjeljenje škole; sudjeluju svi učenici; izlaže se na uočljivo mjesto; dopunjava novim stavovima; objavljuje novinstvu i javnosti; zajednički eko-kodeks europskih eko-škola.

  
  

Sustav nagrađivanja eko-škola

  

EKO POVELJA

Zelena zastava eko-škole; certifikat; znak eko-škole; pristup mreži eko-škola; medijska promidžba škole u zemlji i inozemstvu.
Na mnogo se načina eko-škole već time i bave. Na primjer, uspostavljaju se veze između škola i mjesnih vlasti, školske zajednice, sredstava priopćavanja, možda i gospodarstvenika i industrije, nevladinih udruga koje svojim radom dijele iskustva i podupiru eko-škole.

  
  

Aktivnosti osnovne škole "Vladimir Gortan"

   

EKO ZASTAVA ŠKOLE

Pokret prijatelja prirode "Lijepa naša" uputio je 5. listopada 1998. godine osnovnim i srednjim školama upitnik o provođenju odgoja i obrazovanja za okolip te o istraživanju postojećeg stanja u odgojno-obrazovnim ustanovama, radi unapređivanja rada na tom području kroz program eko-škola. Na temelju provedbenog istraživanja i iskazivanja pozitivnog stava o uključenju u projekt, 16. ožujka 1998. godine škola "Vladimir Gortan" dobila je, jedina u gradu Rijeci, Potvrdu o uključenju.Tri godine nakon uključenja u projekt i provedbe niza aktivnosti, Škola je 14. ožujka 2001. godine dobila certifikat i zastavu europske eko-škole. Osnovna škola "Vladimir Gortan" Rijeka, u čijem je sastavu i područna škola "Draga", izgrađena je prije 30-ak godina, sa svim popratnim sadržajima koje jedna odgojno-obrazovna ustanova te vrste mora sadržavati.

Od najvažnijih tu se nalaze: uređena sportska dvorana i nekoliko igrališta na otvorenom za održavanje nastave tjelesnog odgoja, kabineti za izvođenje nastave kabinetskog tipa i veliko predvorje u kojem se održavaju školske priredbe. Ova je škola smještena u mirnom i nezagađenom dijelu Rijeke, u prekrasnom zelenilu svog školskog dvorišta, koje je čini jednom od najljepših školskih cjelina ovoga grada. U njezinim prostorima osnovnu naobrazbu svakodnevno stječe više od 600 učenika, od 1. do 8. razreda.
Osnovna škola "Vladimir Gortan" odaabrala je kao primarni zadatak smanjivanje i zbrinjavanje otpada. Prvenstveno se skuplja i sortira stari papir, dok se odnedavno počelo i sa skupljanjem aluminijskih limenki. Zbrinjavanje biološkog i organskog otpada odvija se na prigodno izgrađenom i uređenom školskom kompostištu.
Mora se naglasiti da je Škola provela brojne aktivnosti radi razvoja osjećaja za ekologiju. Na ovom mjestu nemoguće je spomenuti sve, pa navodimo samo neke:
1. Sadržaji o unapređenju i očuvanju okoliša trajno su ugrađeni u sve nastavne programe i školske aktivnosti.
2. Radi se na podizanju svijesti kod učenika i nastavnika o potrebi zdravog načina življenja.
3. Učenici se upoznaju s nabavljenom novom literaturom i časopisima vezanim uz ekološku problematiku. Oni sudjeluju u izradi i uređenju vlastitih panoa, pripremi tematskih izložbi, izdavanju učeničkog lista, pripremi prigodnih kulturno-umjetničkih programa, organiziranju prigodnih predavanja i dr. vezano uz obilježavanje datuma važnih za ekologiju (Dan prava čovjeka, Dan vode, Dan zaštite pkoliša, Dan jabuka, Svjetski dan zdravlja, Dan nepušača...).
4. Ostvarena je suradnja s raznim organizacijama, udrugama i institucijama koje se bave zaštitom okoliša.
Uz te aktivnosti, moraju se navesti i one koje se djece najviše doimlju, kao što su sadnja stabala u školskom dvorištu, briga o održavanju čistoće razredne parcele školskog dvorišta, postavljanje kućice za ptičice, pisanje članaka s temama iz ekologije, kao i crteži koji su objavljeni u malom listu Osnovne škole "Vladimir Gortan" "Bura". Učenici 4. razreda izdali su brošuru "Zeleni list".
Osim što su učenici sudionici svih navedenih akcija, od velikog su značenja i ekološka pravila ponašanja - Eko-kodeks koji su stastavili sami učenici. Koliko se jednostavnim dječjim jezikom može izreći, uvjerit ćemo se i sami.
EKO-kodeks
1. Poštuj životinje, pa i one najsitnije.
2. Ne bacaj smeće po školi i okolišu.
3. Zatvaraj slavine nakon pranja ruku.
4. Dok četkaš zube, zatvori vodu.
5. Ne kidaj grane drveća i grmlja u školskom parku.
6. Posadi biljku ili drvo u svojoj okolini.
7. Nastoj baciti što manje otpadaka.
8. Biološki otpad stavi u naznačenu posudu (za kompost).
9. Ne šaraj po školskom namještaju i ne lijepi gume za žvakanje.
10. Ako nisi gladan, podijeli marendu s nekim.
11. Štedi papir za pisanje.
12. Kupuj bilježnice od recikliranog papira.
13. Kupuj proizvode sa znakom "prijatelj okoliša".
14. Kad izlaziš iz učionice, ugasi svjetlo.
15. Odlaži potrošene baterije na za to predviđena mjesta.
16. Skupljaj stari papir.
17. Podigni limenku ili papir s tla.
18. Staklene boce odlaži u posebne kontejnere.
19. Izbjegavaj kupovinu proizvoda s mnogo ambalaže.
20. U trgovinu ponesi svoju torbu umjesto da kupiš plastične vrećice.
21. Stare vrećice ponovno koristi.
22. Kupuj piće u bocama koja se zamjenjuju.
23. Ne vodi psa u šetnju školskim parkom.
24. Koristi ekološke deterdžente i sredstva za čišćenje.
25. Dobro obriši cipele pri ulasku u školu.
26. Ako ideš u školu autom, povezi prijatelja.
27. Stvari koje ti više ne trebaju daj nekome kome su potrebne.
28. Stvari koje ne trebaš često, posudi umjesto da ih kupiš.
29. Kvarove koje primijetiš javi domaru ili dežurnom nastavniku.
30. Upamti da je bučno i neuljudno ponašanje također oblik zagađenja okoline.
31. Svoje znanje o zaštiti čovjekove okoline prenosi na druge. Budi dobar primjer!
Dana 10. travnja održana je u Školi veličanstvena svečanost prilikom koje je u školskom predvorju podignuta Europska zelena zastava. Na samom kraju svečanosti pjevački zborovi su zajedno otpjevali školsku himnu "Gortanovci".
"Go-go-go, Gortanovci mi smo,
Priroda nam je život i dom.
Eko-eko-eko, ekolozi svi smo,
Čuvajmo je, pazimo je, živimo s njom!"
(napisala prof. Mirjana Žužić)
Ne pomoći tim mladim ljudima u njihovom nastojanju za ostvarivanjem boljeg i ekološki svjesnijeg i odgovornijeg društva, moglo bi se klasificirati kao izravno djelovanje protiv očuvanja našeg jedinog Doma, koji se zove Zemlja. Kao što se svaki roditelj brine za zdravlje vlastitog djeteta, pobrinimo se i za zdravlje našeg okoliša, koji ćemo jednog dana predati tim mladim ljudima u nasljedstvo. Nemojmo začepiti uši i zatvoriti oči pred zovom i vapajem Zemlje za pomoć.
Zapitajmo se kakvi smo mi to ljudi kada uništavamo ono što smo naslijedili od naših predaka. Imamo li na to pravo? Kakav je to roditelj koji uništi i zagadi Dom svom djetetu?

  
  
Marija Pupić-Bakrač, dr. med.