Europski dan oralnoga zdravlja - 12. rujna 2014.
 
ŠEĆERNA BOLEST I ZDRAVLJE USNE ŠUPLJINE
 
Dvanaestog rujna obilježava se Europski dan oralnoga zdravlja koji je ove godine bio posvećen osobama sa šećernom bolešću. Europska udruga doktora dentalne medicine, u suradnji s Europskom regijom Međunarodne dijabetičke federacije pokrenula je projekt pod nazivom Oralno zdravlje i dijabetes radi edukacije o povezanosti zdravlja usne šupljine i šećerne bolesti.
 
 
Cilj je tih aktivnosti educirati ne samo doktore dentalne medicine o oralnim komplikacijama šećerne bolesti u usnoj šupljini i specifičnostima dentalnomedicinske terapije u osoba sa šećernom bolesti, već i osobe sa šećernom bolešću o komplikacijama u usnoj šupljini i unapređenju zdravlja usne šupljine.
 
Zadah po acetonu
 
Usna šupljina dio je organizma i u njoj se mogu očitavati brojne bolesti iz drugih organa, pa tako i šećerna bolest (ili dijabetes). Očitovanja šećerne bolesti u usnoj šupljini mogu biti višestruka, a u direktnoj su vezi sa stupnjem regulacije šećerne bolesti. Osobe s dobro reguliranom bolešću nemaju komplikacija ili imaju samo blaže oblike komplikacija u ustima. Za razliku od toga, u osoba s loše reguliranom bolešću nalazimo brojne komplikacije, kao i teže oblike i više stupnjeve komplikacija u ustima. Većina tih komplikacija nespecifična je (suhoća usta, infekcije oralne sluznice, osjećaj pečenja u ustima, promijenjen i oslabljen osjet okusa, lihenoidne promjene sluznice, zubni karijes, bolesti zubnih desni - gingivitis i parodontitis). Jedino specifično očitovanje u ustima je slatkast zadah po acetonu.


Suhoća usta neugodna je tegoba u ustima. Posljedica je smanjenog stvaranja sline u žlijezdama slinovnicama što je uzrokovano dijabetičkom angiopatijom i neuropatijom. Kao posljedica suhoće u ustima, osobe mogu imati i otežano žvakanje, gutanje i govor, oslabljen i promijenjen okus hrane te otežano nošenje mobilnih proteza. Budući da slina ima brojne zaštitne funkcije, njenim nedostatkom povećava se rizik nastanka zubnoga karijesa, infekcija oralne sluznice i bolesti zubnih desni (parodonta).

Osjećaj pečenja i žarenja u ustima, tzv. sindrom pekućih usta, vrlo je nelagodna tegoba koja se javlja u 5,7% osoba sa šećernom bolešću. Pacijenti opisuju taj sindrom kao pečenje, žarenje, „vatru u ustima“ ili „osjećaj upale u ustima“. Najčešće taj poremećaj zahvaća jezik, i to njegov vršak i bočne rubove, no pečenje može zahvatiti i cijeli jezik, usnice i nepce. Ponekad se osobe mogu, umjesto pečenja, žaliti na bolnost sluznice. Navedene tegobe kod šećerne bolesti posljedica su dijabetičke neuropatije i suhoće usta.
 
 
Karijes na čudnom mjestu
 

Promijenjen i oslabljen osjet okusa hrane i pića posljedica je dijabetičke neuropatije i suhoće usta. Često se javlja i u sklopu gljivične infekcije kandidijaze.
Lihenoidne promjene na oralnoj sluznici očituju se šarolikom kliničkom slikom, od bijelih promjena, crvenila do bolnih rana i mjehura na sluznici (Slike 3. i 4.). Danas se smatra da su te promjene zapravo neželjeni učinci dijabetičke terapije. Takve promjene treba ozbiljno shvatiti jer u malom postotku mogu prijeći u karcinom.

Zubni karijes u osoba sa šećernom bolešću posljedica je suhoće usta, nedostatka obrambenih čimbenika sline i povišene razine šećera u slini. Karakteristično je da se zubni karijes u osoba sa suhim ustima javlja na atipičnim plohama zuba – u području vrata zuba, na kvržicama i griznim rubovima zuba. Prema istraživanju koje je provela skupina istraživača na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Kolumbiji, osobe s loše reguliranom bolešću imale su značajno više karijesa, kao i više i teže oblike bolesti zubnih desni, nego osobe s dobro reguliranom šećernom bolešću i zdrave osobe.
 
 
Začarani krug
 
Bolesti zubnih desni (gingivitis i parodontitis) bakterijske su infekcije potpornog aparata zuba koji pridržava zube u kosti (Slika 5.). Osobe sa šećernom bolešću imaju dva puta veći rizik od nastanka bolesti zubnih desni neko zdrave osobe. U osoba sa šećernom bolešću, naročito onih s loše reguliranom bolešću, gingivitis i parodontitis javljaju se češće i u težem obliku nego u dobro reguliranih pacijenata i zdravih osoba. Bolest parodonta započinje kao upala zubnih desni i krvarenje pri četkanju. Neliječenjem i napredovanjem bolesti infekcija zahvaća dublje strukture, dolazi do destrukcije kosti, stvaranja džepova, pomicanja, klimanja i ispadanja zuba. Vrlo su često kod dijabetičara prisutni i gnojni sekret iz džepova i gnojni apscesi. Danas se parodontitis smatra šestom komplikacijom šećerne bolesti.



Između šećerne bolesti i parodontitisa postoji dvosmjerna povezanost. Loše regulirana šećerna bolest povećava rizik od nastanka parodontitisa, a neliječeni parodontitis pridonosi lošoj kontroli šećerne bolesti. Brojna su istraživanja pokazala da liječenjem parodontitisa dolazi do smanjenja glikoziliranog hemoglobina HgA1c (bolje regulacije šećerne bolesti). Osobe koje istovremeno imaju šećernu bolest i parodontitis, imaju visok rizik nastanka dijabetičkih komplikacija na srcu i bubrezima.

Istraživanja koja su provedena na Klinici za dentalnu medicinu KBC Rijeka pokazala su da osobe sa šećernom bolešću imaju značajno više problema sa sluznicom usne šupljine i zubnim desnima u usporedbi s osobama bez šećerne bolesti. Ti podaci u skladu su s podacima u drugim svjetskim dentalnim centrima. Ono što treba svakako pohvaliti jest činjenica da osobe sa šećernom bolešću informiraju svog stomatologa (doktora dentalne medicine) da boluju od šećerne bolesti i koje lijekove uzimaju. Naša iskustva u radu s osobama sa šećernom bolešću pokazala su da se specijalistička pomoć traži kada su komplikacije uznapredovale ili traju dugo vremena, pa je uspješnost liječenja tada puno manja.


Ako osoba sa šećernom bolešću osjeti u ustima suhoću, pečenje i žarenje, promijenjeni ili oslabljeni okus, ili primijeti crvene ili bijele promjene, ranice, mjehure, krvarenje pri četkanju zuba, gnojenje zubnih desni ili klimanje zuba, preporuka je da zatraži pomoć stomatologa. On će provesti dijagnostičke postupke i u okviru svojih kompetencija provesti liječenje, a u određenim stanjima uputit će pacijenta na pregled i obradu kod stomatoloških specijalista.

 
 
Savjeti za unapređenje oralnoga zdravlja i prevenciju komplikacija u usnoj šupljini:
• dobro regulirati šećernu bolest;
• oralna higijena: četkati zube mekom četkicom, najmanje dva puta dnevno po dvije minute, uz primjenu pasta za zube koje sadrže fluor ili neko drugo remineralizacijsko sredstvo; jednom dnevno koristiti interdentalni konac ili interdentalne četkice;
• mobilne protetske radove ne nositi noću, dobro ih očetkati navečer i potopiti tijekom noći u komercijalna sredstva za čišćenje i dezinfekciju proteza;
• odlaziti na kontrolne preglede kod stomatologa svakih 3-6 mjeseci, bez obzira na to ima li probleme u ustima ili ne, bez obzira na to ima li zube ili ne; to omogućuje prepoznavanje komplikacija u ranoj fazi i svakako lakše i manje invazivno liječenje; pri odlasku stomatologu potrebno je ponijeti svu medicinsku dokumentaciju o šećernoj bolesti i drugim bolestima, popis lijekova koji se stalno ili povremeno uzimaju;
• ako su prisutne komplikacije, pridržavati se preporučene terapije i odlaziti na kontrolne preglede;
• kod suhoće usta izbjegavati jake začine, alkohol i duhan jer to sve iritira sluznicu; potrebno je vlažiti i ispirati usta čajem od korijena bijeloga sljeza te koristiti bombone i gume za žvakanje bez šećera; kod jake suhoće usta propisuju se preparati umjetne sline u obliku spreja, gela ili tekućine; kod suhoće usta komercijalne paste za zube mogu biti vrlo agresivne pa se preporuča upotreba specijalnih pasti koje su namijenjene osobama sa suhoćom;
• kod pečenja i žarenja, što može biti vrlo neugodno, B-vitaminska i laserska terapija olakšavaju tegobe; važno je znati da osobe s loše reguliranom šećernom bolešću spadaju u skupinu rizičnih pacijenata u stomatološkim ordinacijama i da se njima zahvati obavljaju uz posebne mjere pripreme pacijenta, instrumentarija i materijala; ponekad se stomatološki zahvati odgađaju dok se šećerna bolest ne regulira.

Uz dobru regulaciju šećerne bolesti i savršenu oralnu higijenu, osoba sa šećernom bolešću može imati zdravu usnu šupljinu. Bitne su redovite kontrole kod stomatologa kako bi se komplikacije šećerne bolesti dijagnosticirale u početnom stadiju i provela terapija.

 
 
Prof.dr.sc. Miranda Muhvić Urek, dr.med.dent. specijalist oralni patolog Gabrijela Senković, dr.med.dent.