ERROR: Access denied for user 'zavod_user'@'localhost' (using password: YES) NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

DOWNLOAD      .pdf    668 Kb

          
srpanj-kolovoz 2003.

          

DOJENJE
POČETAK ZDRAVE PREHRANE

I ove godine obilježavamo Svjetski tjedan dojenja.
Da podsjetimo: “Majčino mlijeko je najbesprekornija hrana dostupna ljudskim bićima.” Proizvodi se i dostavlja “korisniku” bez ikakvog zagađenja. Ono je prirodni izvor najveće moguće vrijednosti. Većina ljudi zna da je dojenje korisno za dijete, mnogo manje ih zna da je dojenje izvanredno i za zdravlje majke.
Treba iskoristiti prigodu i otvoriti temu: što je to zdrava prehrana i kada s njom započeti? Svakako, to je dojenje, koje po prirodnim zakonima počinje prvog dana.
Kako dalje? Svi znaju da prije ili kasnije dolazi do postupnog dodavanja drugih namirnica majčinom mlijeku. S majčinim mlijekom prestat će se prije ili kasnije i ostati na “pripravljenim obrocima”. Velika većina ne zna da prelaskom na pripravljene obroke počinje proces STVARANJA ŽIVOTNIH PREHRAMBENIH NAVIKA. One najintenzivnije stvaraju se do četvrte godine života. U procesu stvaranja pogrešnih prehrambenih navika veći je “grijeh” u onome što se obroku dodaje nego sam obrok. O čemu se radi? Odrasli, pogrešno, pretpostavljaju da je dječja hrana nedovoljno ukusna! Počinje začarani krug dodavanja: šećera da bude slatko, soli da bude slano, masnoća da “ne bude siromašno”. Djeca, na svu sreću, odbijaju ljuto i (koji put nažalost) gorko.
Da podsjetimo, trećina ljudi razvijenoga svijeta blizu je pretilosti ili već je pretila. Posljedice za zdravlje manje-više su poznate, ali proces počinje vrlo rano, u dječjoj dobi! Ukratko: šećer (saharoza) je suvišan ili štetan – dovoljna je fruktoza ili glukoza koja se nalazi u voću i povrću te med sa svim svojim usputnim ljekovitim svojstvima; sol u dodatku većem od oko 4 grama na dan (nalazi se u 250 g kruha) suvišna je i opterećuje razne funkcije u organizmu (srce i bubrege naročito); o suvišnim i pogrešnim masnoćama mnogi znaju dovoljno, ali...
Porastom standarda, ali ne i znanja, ubrzava se proces stvaranja loših prehrambenih navika, naročito odlaskom u školu. Preslatko, preslano, premasno, “brza hrana” – ne dopuštaju našoj djeci zdrav rast i razvoj.
O ovoj temi trebalo bi pisati i govoriti mnogo više nego dosad!
Da bi se ustrajalo u ostvarivanju tog cilja i da bi se trajno dokazivalo spomenute konstatacije, treba se podsjetiti na nekoliko činjenica koje se odnose na našu zemlju:
Hrvatska je zemlja “bijele kuge” (rađa se manje nego što umire).
U Hrvatskoj “imati djecu donosi ekonomske probleme”.
U Hrvatskoj zaštita majki i djece nije u cijelosti pokrivena obvezatnim zdravstvenim osiguranjem, što će reći da nije predmet svekolike solidarnosti.
Medijski prostor posvećen “svemu umjetnom” znatno je veći od onoga posvećenog “svemu prirodnom” kad se radi o začeću, trudnoći, rađanju, dojenju i općenito podizanju djece.
Netko će reći: “još jedan crn pogled”, no iskustvo uči da nepriznavanje činjenica ne pomaže rješavanju problema (guranje glave u pijesak).

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

 

 

 

 

 

Access denied for user 'zavod_user'@'localhost' (using password: YES)