ERROR: Access denied for user 'zavod_user'@'localhost' (using password: YES) NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

DOWNLOAD      .pdf 1 728 Kb

          
siječanj-veljača

          

ZDRAVSTVENA TEHNOLOGIJA - PROTURJEČJE MODERNE MEDICINE?

Prošlo je podosta vremena od kada je, 1978. godine, Svjetska zdravstvena organizacija hrabro objavila 38 ciljeva programa "Zdravlje za sve do 2000. godine". Na stranu to što se veliki san nije ostvario, već se (skromnije) nastavlja u ovom, XXI. stoljeću, pod gotovo istim naslovom. Došlo je, međutim, do promjene ciljeva. Za ovu prigodu možemo ustvrditi da se u sklopu 21. cilja "Zdravlja za sve u XXI. stoljeću" tehnologija ne spominje, dok je u prethodnom ciklusu imala poseban naglašen cilj.
U 6. poglavlju, pod nazivom "Preduvjeti za razvoj zdravstva", bio je naglašen kao četvrti odjeljak: "Ocjenjivanje zdravstvene tehnologije" - istovremeno i posljednji, 38. cilj: "Odgovarajuća zdravstvena tehnologija". Cilj je glasio:
"Prije 1990. sve zemlje članice već trebaju imati uspostavljene mehanizme sistematskog ocjenjivanja adekvatnosti korištenja zdravstvene tehnologije, njene ekonomske opravdanosti, efikasnosti, sigurnosti, dostupnosti, kao i održavanje nacionalne zdravstvene politike i ekonomskih ograničenja za korištenje."
Pitanje glasi: zašto tada tolik oprez, a danas ni riječi? Tada je udio tehnologije u cijeni zdravstvenih postupaka bio za gotovo 50% manji nego što je danas. Samo jedan, nimalo utješan podatak: troškovi zdravstvene zaštite u najrazvijenijem dijelu Europe rastu za oko 8 indeksnih poena godišnje, dok nacionalni dohoci rastu oko 4 indeksna poena. To je vrlo ozbiljan raskorak, na koji utječu troškovi lijekova (nešto više) i troškovi tehnologije (nešto manje), a ne cijena rada (koja je inače vrlo značajna stavka u ukupnim troškovima zdravstvene zaštite). Trend kretanja tih troškova i dalje pokazuje namjeru rasta. Ukupni troškovi rastu i rast će i nadalje jer prosječni korisnik zdravstvene zaštite stari i stoga se prosječna potrošnja po stanovniku povećava.
Da ovi reci ne bi sličili na poziv povratka na "staro", na "rukopolaganje", nekoliko primjera od mnoštva značajnijih uspjeha moderne tehnologije.
• Danas medicina "vidi" nekoć, ne davno, nezamislive detalje našega tijela i tako postavlja neusporedivo preciznije dijagnoze. Većina postupaka je "neinvazivna - neagresivna, gotovo neškodljiva. Koliko su samo smanjena zračenja pogubnim X-zrakama, koja su nemilice skraćivala život djelatnika koji su se bavili radiologijom!
• Danas kirurgija ulazi u tjelesne šupljine i druge prostore u našem tijelu, osvjetljava, vidi, pa zatim odstranjuje ono što treba odstraniti kroz sićušne otvore na koži.
Bolesnici ponekad odlaze na složene zahvate bez opće anestezije, a potom napuštaju bolnicu istoga dana.
Da li je, ipak, trebao ovakav naslov ovih redaka? Da, jer su ekonomski razlozi više nego upozoravajući. Iskoristivost raspoložive tehnologije nije zadovoljavajuća, ni strogost razloga za korištenje ("korištenje za svaki slučaj"), niti ona vremenska ("strojevi mogu raditi u tri smjene", a najčešće rade u "jednoj").
Sve skromnije korištenje vlastitih osjetila i sposobnosti opažanja u svakodnevnoj medicinskoj praksi možda je tema za sebe i nije s razvojem zdravstvene tehnologije u izravnoj opreci, pa o tom drugom zgodom.
Da li ćemo i kada svjedočiti obuhvatnim dijagnostičkim i terapijskim postupcima pomoću (univerzalnih) naprava ne većih od nalivpera (kako nam sugeriraju autori onoga što danas zovemo znanstvena fantastika), neka bude prepušteno optimističnoj budućnosti.

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

 

 

 

 

 

Access denied for user 'zavod_user'@'localhost' (using password: YES)